Hrvatska
Ivana Pavić Šimetin o novim mjerama na granicama i skraćenju karantene
Kada se ukidaju samoizolacije za učenike odnosno kada počinje njihovo masovno testiranje? Kako će se to provoditi? Jesu li škole spremne? Ali i kako će izgledati nova pravila za određivanje izolacija i samoizolacija i kada se može očekivati njihova primjena?
O tome su u emisiji Hrvatskog radija U mreži prvog na HRT-u govorili zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, savjetnik ministra obrazovanja Božo Pavičin i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka udruge ravnatelja osnovnih škola Đuro Baloević.
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin prvo je govorila o sutrašnjoj izmjeni pravila za putovanja izvan Hrvatske. Rekla je kako je to usklađivanje na europskom nivou.
“Prvi put sada Europsko komisija propisuje koliko traje covid-potvrda na temelju cijepljenja. Za završeno cijepljenje od sutra to traje 9 mjeseci. Za booster dozu zasad traje neograničeno, no administrativno će se najvjerojatnije staviti na godinu dana od primitka pa ako se znanstveni dokazi nastave o dugotrajnom imunitetu booster doze onda bi se to produljilo ovisno o novim spoznajama”, rekla je.
Pavić Šimetin govorila o promjenama
Za one koji su cijepljeni s dvije doze pa potom preboljeli omikron-varijantu koronavirusa rekla je da što se tiče EU digitalnih potvrda ostvaruju se sve tri vrste potvrda.
“Jednu na temelju cijepljenja, jednu na temelju preboljenja, netko tko nakon cijepljenja preboli ostvaruje COVID potvrdu na šest mjeseci na temelju preboljenja, a za cijepljenje ima drugu koja traje devet mjeseci, ovisno o vremenu cijepljenja.
Preboljenje se ne uzima kao booster doza, no možda će biti promjena. Ima razmišljanja, jedna od novosti koja bi najprije mogla stupiti na snagu je da bi se preboljenje moglo bazirati na temelju brzog antigenskog testiranja”, objasnila je.
Oko skraćivanja samoizolacija i izolacija rekla je da će to biti ovih dana kada se dogovori dokument o svakom detalju.
O samoizolaciji i izolaciji
Samoizolacija za osobe koje su bile u kontaktu trajale bi za sve 7 dana, a od karantene bi bile oslobođene i dalje osobe koje su primile drugu dozu unazad 4 mjeseca, preboljele unazad 4 mjeseca, koje su primile booster dozu i koje su primile dvije doze nakon preboljenja.
Što se tiče izolacije pet dana za one koji imaju blage do srednje teške simptome, ali obavezno Brzo antigensko testiranje (BAT) testiranje za povratak rekla je kako će se one tretirati kao zarazne osobe da im ne prestaje izolacija nakon pet dana i da ne prestaje.
“Cijela ideja počiva na novim saznanjima o omikron-varijanti koji je brže uzrokuje znakove bolesti te bržeg preboljenja, no to se treba peti dan provjeriti BAT testiranjem”, rekla je Pavić Šimetin.
O testiranju učenika
Savjetnik ministra obrazovanja Božo Pavičin oko ukidanja izolacije učenika rekao je kako će to krenuti.
“Nastupit će kada bude dovoljno testova distribuiranih po školama. Uvjet za ukidanje izolacije je testiranje učenika, a dovoljna količina mogla bi biti nabavljena ovaj tjedan.
Potom ide distribucija u 1300 matičnih škola plus 1000 područnih škola koje moraju dobiti dovoljnu količinu testova za određeno razdoblje. Kad se podijeli roditeljima i onda bi se krenulo u mjeru oslobađanja u kojoj bi u suradnji s HZJZ-om kao što propisuje skraćenje jednako tako propisali i tu mjeru.
Za jedan tjedan testiranja treba 450.000 testova, a ako se pojavi pozitivan učenik u razredu onda treba računati na još 200.000 testova, dakle 650.000 testova tjedno. Nitko nema obvezu testiranja, a učenici koji su cijepljeni i preboljeli COVID-19 ne podliježu mjerama samoizolacije pa ako se testiranje kod njih ne obavi u tome trenutku onda oni ionako ne podliježu samoizolaciji”, kaže Pavičin.
“Ako se kod njih pojave simptomi, a znamo da može doći i kod cijepljenih i preboljelih, vrlo je izvjesno da će roditelj sam testirati djecu jer to rade i sada.
Najprodavaniji artikli u ljekarnama su upravo testovi, a s velikim dijelom njih su testirana i djeca. Oni će dobiti testove, roditelji će testirati djecu redovito ako budu željeli, a sigurno ako se pojave simptomi”, naveo je Pavičin.
Na pitanje kasni li se s ovom mjerom jer se u Austriji djeca u školama testiraju već godinu i pol tri puta tjedno Pavičin je rekao da takvih ima primjera i u Njemačkoj, a i neke druge zemlje.
“Mi smo dugo razmišljali o tome, a onda vi kažete da se kasni, a prošli tjedan imamo napade da se ide s time kako bi netko zaradio novac na testovima. Mi smo zemlja koja ima najmanje dana zatvorene škole u svijetu.
Sustav obrazovanja je funkcionirao do ove omikron-varijante koji je stvarno ispraznio učionice. Zato krećemo s ovom mjerom kako bi se što više učenika vratilo u učionice”, istaknuo je Pavičin.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše