Hrvatska
Ivana Pavić Šimetin o novim mjerama na granicama i skraćenju karantene
Kada se ukidaju samoizolacije za učenike odnosno kada počinje njihovo masovno testiranje? Kako će se to provoditi? Jesu li škole spremne? Ali i kako će izgledati nova pravila za određivanje izolacija i samoizolacija i kada se može očekivati njihova primjena?
O tome su u emisiji Hrvatskog radija U mreži prvog na HRT-u govorili zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, savjetnik ministra obrazovanja Božo Pavičin i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka udruge ravnatelja osnovnih škola Đuro Baloević.
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin prvo je govorila o sutrašnjoj izmjeni pravila za putovanja izvan Hrvatske. Rekla je kako je to usklađivanje na europskom nivou.
“Prvi put sada Europsko komisija propisuje koliko traje covid-potvrda na temelju cijepljenja. Za završeno cijepljenje od sutra to traje 9 mjeseci. Za booster dozu zasad traje neograničeno, no administrativno će se najvjerojatnije staviti na godinu dana od primitka pa ako se znanstveni dokazi nastave o dugotrajnom imunitetu booster doze onda bi se to produljilo ovisno o novim spoznajama”, rekla je.
Pavić Šimetin govorila o promjenama
Za one koji su cijepljeni s dvije doze pa potom preboljeli omikron-varijantu koronavirusa rekla je da što se tiče EU digitalnih potvrda ostvaruju se sve tri vrste potvrda.
“Jednu na temelju cijepljenja, jednu na temelju preboljenja, netko tko nakon cijepljenja preboli ostvaruje COVID potvrdu na šest mjeseci na temelju preboljenja, a za cijepljenje ima drugu koja traje devet mjeseci, ovisno o vremenu cijepljenja.
Preboljenje se ne uzima kao booster doza, no možda će biti promjena. Ima razmišljanja, jedna od novosti koja bi najprije mogla stupiti na snagu je da bi se preboljenje moglo bazirati na temelju brzog antigenskog testiranja”, objasnila je.
Oko skraćivanja samoizolacija i izolacija rekla je da će to biti ovih dana kada se dogovori dokument o svakom detalju.
O samoizolaciji i izolaciji
Samoizolacija za osobe koje su bile u kontaktu trajale bi za sve 7 dana, a od karantene bi bile oslobođene i dalje osobe koje su primile drugu dozu unazad 4 mjeseca, preboljele unazad 4 mjeseca, koje su primile booster dozu i koje su primile dvije doze nakon preboljenja.
Što se tiče izolacije pet dana za one koji imaju blage do srednje teške simptome, ali obavezno Brzo antigensko testiranje (BAT) testiranje za povratak rekla je kako će se one tretirati kao zarazne osobe da im ne prestaje izolacija nakon pet dana i da ne prestaje.
“Cijela ideja počiva na novim saznanjima o omikron-varijanti koji je brže uzrokuje znakove bolesti te bržeg preboljenja, no to se treba peti dan provjeriti BAT testiranjem”, rekla je Pavić Šimetin.
O testiranju učenika
Savjetnik ministra obrazovanja Božo Pavičin oko ukidanja izolacije učenika rekao je kako će to krenuti.
“Nastupit će kada bude dovoljno testova distribuiranih po školama. Uvjet za ukidanje izolacije je testiranje učenika, a dovoljna količina mogla bi biti nabavljena ovaj tjedan.
Potom ide distribucija u 1300 matičnih škola plus 1000 područnih škola koje moraju dobiti dovoljnu količinu testova za određeno razdoblje. Kad se podijeli roditeljima i onda bi se krenulo u mjeru oslobađanja u kojoj bi u suradnji s HZJZ-om kao što propisuje skraćenje jednako tako propisali i tu mjeru.
Za jedan tjedan testiranja treba 450.000 testova, a ako se pojavi pozitivan učenik u razredu onda treba računati na još 200.000 testova, dakle 650.000 testova tjedno. Nitko nema obvezu testiranja, a učenici koji su cijepljeni i preboljeli COVID-19 ne podliježu mjerama samoizolacije pa ako se testiranje kod njih ne obavi u tome trenutku onda oni ionako ne podliježu samoizolaciji”, kaže Pavičin.
“Ako se kod njih pojave simptomi, a znamo da može doći i kod cijepljenih i preboljelih, vrlo je izvjesno da će roditelj sam testirati djecu jer to rade i sada.
Najprodavaniji artikli u ljekarnama su upravo testovi, a s velikim dijelom njih su testirana i djeca. Oni će dobiti testove, roditelji će testirati djecu redovito ako budu željeli, a sigurno ako se pojave simptomi”, naveo je Pavičin.
Na pitanje kasni li se s ovom mjerom jer se u Austriji djeca u školama testiraju već godinu i pol tri puta tjedno Pavičin je rekao da takvih ima primjera i u Njemačkoj, a i neke druge zemlje.
“Mi smo dugo razmišljali o tome, a onda vi kažete da se kasni, a prošli tjedan imamo napade da se ide s time kako bi netko zaradio novac na testovima. Mi smo zemlja koja ima najmanje dana zatvorene škole u svijetu.
Sustav obrazovanja je funkcionirao do ove omikron-varijante koji je stvarno ispraznio učionice. Zato krećemo s ovom mjerom kako bi se što više učenika vratilo u učionice”, istaknuo je Pavičin.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…