Hrvatska
KREĆE SILOVITI VAL POSKUPLJENJA! Evo koliko će poskupjeti frizeri, automehaničari…
NNakon AKON poskupljenja hrane, goriva i energenata Hrvatsku čeka ogroman val poskupljenja svih mogućih usluga. Razgovarali smo s brojnim obrtnicima, od frizera, kozmetičara, automehaničara, građevinara i svi su redom najavili poskupljenja. Mnogi od njih upozoravaju da će brojna poskupljenja dovesti do katastrofalnih posljedica kao što su zatvaranje obrta i gubitak radnih mjesta.
Koliko će poskupjeti frizeri?
Ivica Zanetti, predsjednik Ceha iz sekcije frizera, najavio je poskupljenje frizerskih usluga. “Moramo pratiti ostala poskupljenja da bismo mogli opstati. Najviše će nastradati mali frizeraji, od kojih su neki osuđeni na propast, mislim na one koji su već radili ispod cijene”, kazao je Zanetti za Index.
Napominje kako se u poskupljenja neće ići samo zbog rasta cijena energenata već je poskupio i sav repromaterijal. Koliko će cijene porasti, ne može reći. “U frizerajima ima puno samozaposlenih. Sve je poskupjelo za 20 posto pa je realno da će za toliko poskupjeti i frizeri svoje usluge. Suludo je da je plin skočio 400 posto. To je neodrživo”, rekao nam je Zanetti.
Navodi kako skoro svi rade na plin i plaćaju industrijsku cijenu. “Država ima veliku korist od PDV-a. Baš je teška situacija. Mnogi će nažalost morati zatvoriti obrte. Zamislite nekoga tko je dobio račun od 13.000 kuna za plin. Otkud će to platiti? Prošla su vremena kad je netko mogao staviti neki novac od zarade sa strane”, navodi.
Šefica ceha kozmetičara: Morat ćemo dići cijene od 20 do 30 posto
Antonija Tretinjak, predsjednica Ceha iz sekcije kozmetičara (u koju pripadaju i pedikeri, op.a.), za Index je rekla kako im dobavljači od sutra dižu cijene kozmetike i repromaterijala. “Čim prijevoznici dižu cijene, automatski se dižu i cijene dobavljača i svega ostaloga. Prisiljeni smo dignuti cijene od 20 do 30 posto”, rekla nam je.
Navodi kako je njena kolegica, koja je imala račun za plin oko 500 kuna, sad dobila račun na iznos od 2000 kuna. “Sve skupa nas je strah onog što nas čeka. Svjesni smo da to moramo napraviti, moramo poskupjeti, ali strah nas je kako će tržište reagirati. Vi morate kupiti ulje, mlijeko, ali ne morate kozmetičaru, što spada pod luksuzne usluge”, navodi.
Objašnjava kako se nalaze u nimalo ugodnoj situaciji gdje se boje i za radna mjesta. “Najavljeno je uvođenje eura. Sve programe moramo prebaciti na euro, nitko od IT industrije nam to neće napraviti bez naplate. I to će nam utjecati na dizanje cijena. E sad, ili ćemo odjednom dići ili će se ići na dva poskupljenja. Vidjet ćemo”, rekla nam je Tretinjak.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Poskupjet će i građevinski radovi
Zlatko Prosinečki, predsjednik Ceha iz sekcije građevinara, za Index je progovorio o teškoj situaciji koja je zatekla građevinare te najavio kako će sigurno doći do poskupljenja u građevinskom sektoru. Osim poskupljenja energenata, na poskupljenje njihovog rada utječe, kaže, i poskupljenje materijala za rad.
“Već sad plaćamo 30 posto višu nabavnu cijenu cementa i vapna zajedno s transportom. Teško je predvidjeti koliko će ukupne cijene otići gore. Skupo je sam dovesti materijal na gradilište. Dnevno vozim po 200 km, treba uzeti u obzir koliko je samo gorivo poskupjelo. Na njega sad trošim 100 kuna dnevno više nego prije”, rekao je Prosinečki za Index.
Ističe kako je sigurno da će sve u građevini poskupjeti. Za usporedbu je dao cijene materijala kao što su drvo i željezo. Željezo je, navodi, bilo 5 kuna po kilogramu, sad je 16, negdje i 17 kuna.
“Mi sad moramo doći na one cijene kakve su u Europi”
“Poskupjelo je i drvo, kubični metar drva je prije godinu dana koštao 1200 kuna, sad košta 3000 kuna. Sad će poskupjeti i cement. Imamo i problem s robom iz Kine. Prije je kontejner robe koštao 7 tisuća eura, dok danas košta 40.000 eura. To je ludilo. A što nas tek čeka, jer još k tome i 1.9. uvodimo dvojne cijene. Sad će svi dizati cijene”, kazao je.
Navodi kako ne vidi nikakvu normalizaciju cijena u bližoj, a ni daljoj budućnosti. Ističe kako je i ogroman problem s nedostatkom radne snage, naglašavajući pritom da u građevini trenutno nedostaje čak 300 posto kapaciteta. “Nemamo radnike”, dodaje.
“Drvo koje prodajemo je uglavnom iz uvoza. Rast cijena neće stati. Ovo je sad jedan lanac. Mi sad moramo doći na one cijene na tržištu kakve su u Europi. A druga stvar je naša platežna moć. Građevinari odlaze van raditi jer im strani poslodavac može dati veću plaću, s obzirom na to da su u drugim europskim državama davanja na plaću upola manja nego kod nas”, rekao je.
Automehaničari: Cijene će ići gore za minimalno 30 posto
Robert Balog, predsjednik Ceha iz sekcije automehaničara, za Index je rekao da su automehaničari još uvijek na istim cijenama, ali ne i zadugo. “Još smo na istim cijenama. Još ih nismo dizali. Imat ćemo skupni sastanak jer je jasno da cijene ne mogu ostati iste. Ići će minimalno 30 posto gore”, rekao nam je Balog.
Navodi kako im je najveći trošak cijena grijanja, a poskupjeli su i autodijelovi. “Mi moramo zagrijati prostor. Navodno su za 300 posto poskupjele cijene za grijanje. A za 30 posto su poskupjele i cijene dijelova. Svakako se planira dizanje cijena, samo moramo vidjeti kad”, kazao je.
“Ne možemo ni samo tako dizati cijene jer ljudi i ovako prigovaraju. Platežna moć ljudi u Hrvatskoj je mala, a nemamo izbora. Grdo nam je. Nalazimo se svi u zaista nezavidnoj poziciji”, rekao je Balog.
Poskupljenje najavljuju i kemijske čistione
Cijene će podići i kemijske čistione. Predsjednik Ceha iz sekcije kemijskih čistača Damir Juretić za Index je rekao kako ih je jako zateklo poskupljenje plina te najavljeno poskupljenje struje. “Naše kemikalije su također poskupjele, neke za 30, neke za 50 posto. Mi se trudimo ne dirati cijene, ali svi inputi nam rastu”, rekao nam je Juretić.
Navodi kako se cijena njihove usluge godinama nije mijenjala, ali da će se sad to promijeniti jer nemaju drugog izbora. “I mi imamo povećane životne troškove. No nemamo neki dogovor da svi moraju poskupjeti. To je individualno. Teoretski netko može poskupjeti sada. Netko nikad. Jedino pratimo što nam radi bliža konkurencija”, kazao je.
O cijenama će, navodi, raspravljati, no nikome se neće ništa nametati. “Moguće da će se do uvođenja eura cijene korigirati. Bit će zaokruživanja. Bilo bi realno dignuti cijene, već sad podići za 10 posto. Plin nas je sve jako zatekao”, kazao je na kraju razgovora.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše