Connect with us

Hrvatska

KREĆE SILOVITI VAL POSKUPLJENJA! Evo koliko će poskupjeti frizeri, automehaničari…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

NNakon AKON poskupljenja hrane, goriva i energenata Hrvatsku čeka ogroman val poskupljenja svih mogućih usluga. Razgovarali smo s brojnim obrtnicima, od frizera, kozmetičara, automehaničara, građevinara i svi su redom najavili poskupljenja. Mnogi od njih upozoravaju da će brojna poskupljenja dovesti do katastrofalnih posljedica kao što su zatvaranje obrta i gubitak radnih mjesta.

Koliko će poskupjeti frizeri?

Ivica Zanetti, predsjednik Ceha iz sekcije frizera, najavio je poskupljenje frizerskih usluga. “Moramo pratiti ostala poskupljenja da bismo mogli opstati. Najviše će nastradati mali frizeraji, od kojih su neki osuđeni na propast, mislim na one koji su već radili ispod cijene”, kazao je Zanetti za Index.

Napominje kako se u poskupljenja neće ići samo zbog rasta cijena energenata već je poskupio i sav repromaterijal. Koliko će cijene porasti, ne može reći. “U frizerajima ima puno samozaposlenih. Sve je poskupjelo za 20 posto pa je realno da će za toliko poskupjeti i frizeri svoje usluge. Suludo je da je plin skočio 400 posto. To je neodrživo”, rekao nam je Zanetti.

Navodi kako skoro svi rade na plin i plaćaju industrijsku cijenu. “Država ima veliku korist od PDV-a. Baš je teška situacija. Mnogi će nažalost morati zatvoriti obrte. Zamislite nekoga tko je dobio račun od 13.000 kuna za plin. Otkud će to platiti? Prošla su vremena kad je netko mogao staviti neki novac od zarade sa strane”, navodi.

Šefica ceha kozmetičara: Morat ćemo dići cijene od 20 do 30 posto

Antonija Tretinjak, predsjednica Ceha iz sekcije kozmetičara (u koju pripadaju i pedikeri, op.a.), za Index je rekla kako im dobavljači od sutra dižu cijene kozmetike i repromaterijala. “Čim prijevoznici dižu cijene, automatski se dižu i cijene dobavljača i svega ostaloga. Prisiljeni smo dignuti cijene od 20 do 30 posto”, rekla nam je.

Navodi kako je njena kolegica, koja je imala račun za plin oko 500 kuna, sad dobila račun na iznos od 2000 kuna. “Sve skupa nas je strah onog što nas čeka. Svjesni smo da to moramo napraviti, moramo poskupjeti, ali strah nas je kako će tržište reagirati. Vi morate kupiti ulje, mlijeko, ali ne morate kozmetičaru, što spada pod luksuzne usluge”, navodi.

Objašnjava kako se nalaze u nimalo ugodnoj situaciji gdje se boje i za radna mjesta. “Najavljeno je uvođenje eura. Sve programe moramo prebaciti na euro, nitko od IT industrije nam to neće napraviti bez naplate. I to će nam utjecati na dizanje cijena. E sad, ili ćemo odjednom dići ili će se ići na dva poskupljenja. Vidjet ćemo”, rekla nam je Tretinjak.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Poskupjet će i građevinski radovi

Zlatko Prosinečki, predsjednik Ceha iz sekcije građevinara, za Index je progovorio o teškoj situaciji koja je zatekla građevinare te najavio kako će sigurno doći do poskupljenja u građevinskom sektoru. Osim poskupljenja energenata, na poskupljenje njihovog rada utječe, kaže, i poskupljenje materijala za rad.

“Već sad plaćamo 30 posto višu nabavnu cijenu cementa i vapna zajedno s transportom. Teško je predvidjeti koliko će ukupne cijene otići gore. Skupo je sam dovesti materijal na gradilište. Dnevno vozim po 200 km, treba uzeti u obzir koliko je samo gorivo poskupjelo. Na njega sad trošim 100 kuna dnevno više nego prije”, rekao je Prosinečki za Index.

Ističe kako je sigurno da će sve u građevini poskupjeti. Za usporedbu je dao cijene materijala kao što su drvo i željezo. Željezo je, navodi, bilo 5 kuna po kilogramu, sad je 16, negdje i 17 kuna.

“Mi sad moramo doći na one cijene kakve su u Europi”

“Poskupjelo je i drvo, kubični metar drva je prije godinu dana koštao 1200 kuna, sad košta 3000 kuna. Sad će poskupjeti i cement. Imamo i problem s robom iz Kine. Prije je kontejner robe koštao 7 tisuća eura, dok danas košta 40.000 eura. To je ludilo. A što nas tek čeka, jer još k tome i 1.9. uvodimo dvojne cijene. Sad će svi dizati cijene”, kazao je.

Navodi kako ne vidi nikakvu normalizaciju cijena u bližoj, a ni daljoj budućnosti. Ističe kako je i ogroman problem s nedostatkom radne snage, naglašavajući pritom da u građevini trenutno nedostaje čak 300 posto kapaciteta. “Nemamo radnike”, dodaje.

“Drvo koje prodajemo je uglavnom iz uvoza. Rast cijena neće stati. Ovo je sad jedan lanac. Mi sad moramo doći na one cijene na tržištu kakve su u Europi. A druga stvar je naša platežna moć. Građevinari odlaze van raditi jer im strani poslodavac može dati veću plaću, s obzirom na to da su u drugim europskim državama davanja na plaću upola manja nego kod nas”, rekao je.

Automehaničari: Cijene će ići gore za minimalno 30 posto

Robert Balog, predsjednik Ceha iz sekcije automehaničara, za Index je rekao da su automehaničari još uvijek na istim cijenama, ali ne i zadugo. “Još smo na istim cijenama. Još ih nismo dizali. Imat ćemo skupni sastanak jer je jasno da cijene ne mogu ostati iste. Ići će minimalno 30 posto gore”, rekao nam je Balog.

Navodi kako im je najveći trošak cijena grijanja, a poskupjeli su i autodijelovi. “Mi moramo zagrijati prostor. Navodno su za 300 posto poskupjele cijene za grijanje. A za 30 posto su poskupjele i cijene dijelova. Svakako se planira dizanje cijena, samo moramo vidjeti kad”, kazao je.

“Ne možemo ni samo tako dizati cijene jer ljudi i ovako prigovaraju. Platežna moć ljudi u Hrvatskoj je mala, a nemamo izbora. Grdo nam je. Nalazimo se svi u zaista nezavidnoj poziciji”, rekao je Balog.

Poskupljenje najavljuju i kemijske čistione

Cijene će podići i kemijske čistione. Predsjednik Ceha iz sekcije kemijskih čistača Damir Juretić za Index je rekao kako ih je jako zateklo poskupljenje plina te najavljeno poskupljenje struje. “Naše kemikalije su također poskupjele, neke za 30, neke za 50 posto. Mi se trudimo ne dirati cijene, ali svi inputi nam rastu”, rekao nam je Juretić.

Navodi kako se cijena njihove usluge godinama nije mijenjala, ali da će se sad to promijeniti jer nemaju drugog izbora. “I mi imamo povećane životne troškove. No nemamo neki dogovor da svi moraju poskupjeti. To je individualno. Teoretski netko može poskupjeti sada. Netko nikad. Jedino pratimo što nam radi bliža konkurencija”, kazao je.

O cijenama će, navodi, raspravljati, no nikome se neće ništa nametati. “Moguće da će se do uvođenja eura cijene korigirati. Bit će zaokruživanja. Bilo bi realno dignuti cijene, već sad podići za 10 posto. Plin nas je sve jako zatekao”, kazao je na kraju razgovora.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu