Connect with us

Hrvatska

Trobonjača: “Što se epidemija brže širi, brže će se ispuhati”

Objavljeno

-

U Hrvatskoj je registrirana nova podvarijanta omikrona o kojoj se relativno malo zna. Danski stručnjaci tvrde da je zaraznija od omikrona 33 posto. Oni koji su preboljeli omikron, navodno su otporni na novu mutaciju BA.2. No, ipak treba biti oprezan jer u Hrvatskoj pada zanimanje za cijepljenje u svim dobnim skupinama.

Zlatko Trobonjača, imunolog, rekao je za “Studio 4” kako omikron ima ukupno četiri podvarijante. Prije je dominirala podvarijanta  BA.1 koja se intenzivno proširila svijetom, a u novije vrijeme sve više se širi BA.2 varijanta.

– S obzirom na to da je mala zaraznija, po svemu sudeći, onda ima određenu prednost u prijenosu. Najviše se proširila Danskom, a čini se da se i Velikom Britanijom širi, jučer su se pojavili slučajevi te varijante i kod nas. Ono što je bitno jest, prema prvim izvješćima, da ne izaziva težu bolest i čini se da preboljenje omikrona BA.1 varijante štiti podosta protiv BA.2 varijante, iako su zabilježeni neki slučajevi infekcije s BA.2 nakon BA.1, ali čini se da to neće biti učestalo, rekao je Trobonjača.

Što se tiče zaštite cjepivima od omikrona, pojasnio je Trobonjača, ono ovisi o protoku vremena od cijepljenja.

– Ono je izuzetno u prvih nekoliko mjeseci nakon boosteriranja, iznosi možda i preko 60 posto, ali protekom vremena zaštita pada. Vidimo da se cijepljeni u većoj mjeri mogu inficirati omikronom nego što su se recimo mogli s deltom, cjepivo slabije štiti, ali treba naglasiti da to cjepivo i dalje dobro štiti protiv teških bolesti i hospitalizacija. Izuzetno mali broj boosteriranih završi u bolnici i umru. Često se radi o ljudima koji imaju kronične bolesti, koje to cijepljenje ne može zaštititi u većoj mjeri, rekao je Trobonjača.

Trobonjača je rekao kako je Hrvatska najgora među svim zemljama u svijetu po stopi smrtnosti od koronavirusa.

– Jedan od temeljnih razloga je jako loša procijepljenost. Ja sam prošlo ljeto upozoravao da dolazi četvrti delta val i da se moramo cijepiti, ali naši ljudi nisu odreagirali kako treba. Ušli smo u delta val s malom procijepljenošću. Mi smo u prosincu mislim bili među pet najgorih zemalja po smrtnosti, budući da je delta izuzetno patogen virus i vodi u veliku smrtnost. Ova sada velika smrtnost dijelom je još uvijek posljedica tog delta vala, još delta donekle postoji. Naravno i sam omikron može uzrokovati smrtnost ako se širi u većoj mjeri, s tim da treba napomenuti da imamo jako lošu procijepljenost u starijoj populaciji. Zemlje poput Danske, Portugala ili Islanda imaju gotovo 100 posto, mi u populaciji 60+ imamo procijepljeno oko 77 posto ljudi, što znači da gotovo svaki četvrti čovjek u toj dobi nije cijepljen, kazao je Trobonjača.Neslužbeno: U Hrvatskoj manji broj novozaraženih, HZJZ se oglasio uoči prosvjeda

Pada povjerenje u cjepivo, a nema ni pomaka u primanju prve doze.

– Imate situaciju gdje cijele obitelji nisu cijepljene, gdje djeca vrlo često utječu na roditelje da se ne cijepe i onda kada takav virus zarazi sve, onda mlađi prežive, ali stariji umru. Stoga bih preporučio starijima da se cijepe bez obzira na bilo čiji utjecaj, svatko ima pravo primiti cjepivo i zaštititi se. Ne možete vjerovati da u situaciji kada neke zemlje imaju procijepljenost starije populacije 100 posto kod nas svaka četvrta starija osoba nije cijepljena, to je porazno, zaista katastrofalno. Normalno da to vuče lanac posljedica – strahovito opterećenje zdravstvenog sustava pa onda povećanje smrtnosti, rekao je Trobonjača.

Napomenuo je kako je Hrvatska imala vrlo blage protuepidemijske mjere u odnosu na druge zemlje, što je rezultiralo opterećenjem zdravstvenog sustava i povećanjem smrtnog ishoda.

Ima li smisla uzdati se u kolektivni imunitet i COVID potvrde?

Trobonjača je rekao da se hospitalizacije mogu smanjivati protuepidemijskim mjerama i cijepljenjem.

– Ako sustav bude opterećen, a vidimo da u nekim dijelovima zemlje jest, onda bi COVID potvrdama i protuepidemijskim mjerama na neki način rastezati taj epidemijski val da se smanji opterećenje zdravstvenog sustava. Mi imamo malu procijepljenost, u populaciji do 18 godina imamo svega 3,8 posto cijepljenih, za razliku Portugala ili Danske koji imaju preko 30 ili 40 posto cijepljenih. Jednostavno ne može drugačije biti. Antivakserski krugovi su se izborili za svoju poziciju u državi, značajno su utjecali na ljude i mnogi su zbog toga stradali.

Praćenje zaraženosti inficiranosti ljudi je izuzetno dobar alat za kontrolu epidemije. Trobonjača je pak naglasio da testiranje puno košta.

– Kad vidite koliko će se milijuna kuna potrošiti za taj školski sustav, kad bi se to primjenjivalo i u drugim radnim kolektivima, to bi bilo strašno puno. Ide se na izolaciju i samoizolaciju, iako se ona isto skraćuje zbog činjenice da mnogi izostaju s posla i da su službe oštećene, rekao je Trobonjača.

Što se epidemija brže širi, poručio je imunolog Trobonjača, ona će se brže ispuhati.

– Ona sada bjesni, vrlo je intenzivna, ali ja očekujem da neće dugo trajati. Očekujem da bi u sljedećih mjesec dana brojevi mogli početi padati, a onda ćemo vidjeti što će se dalje događati. Virus mutira i novi sojevi će se stvarati i pretpostavimo da će se širiti dalje. Ono što se događa u društvu je akumulacija kolektivne imunosti i u konačnici svaka epidemija, pa i ova, će nastati ili akumulacijom kolektivne imunosti ili nekom katastrofalnom mutacijom u samom virusu koja bi ga toliko oštetila da nestane, ali mislim da ta opcija nije moguća, rekao je Trobonjača.

Jedina što nam preostaje je akumulirati kolektivnu imunost i na taj način eliminirati epidemiju.

– To će se dogoditi u narednim mjesecima, ali vjerojatno će doći novi sojevi. Međutim, oni neće izazivati tako velike zdravstvene i druge posljedice, zaključio je imunolog.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu