Hrvatska
NOVI CRO DEMOSKOP: HDZ i dalje stabilan, Milanović najpozitivniji političar
Objavljena je nova anketa o stanju na političkoj sceni.
RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za veljaču.
Rejting stranka
Tko je prvi na ljestvici stranaka već dugo nije vijest, pa tako i ovoga mjeseca stranka koja vodi državu vodi i na ovoj ljestvici. HDZ, uz blagi rast, bira nešto više od 26 posto ispitanika (26,1 posto u siječnju). SDP im se nije ozbiljnije približio, iako im rejting raste – sada su na gotovo 18 posto (bili na 16,9 posto u siječnju). Treća opcija je platforma MOŽEMO! s gotovo 13 posto potpore (u siječnju bili na 13,3 posto). Samo u teoriji, ove dvije lijeve opcije, zajedno imaju više od HDZ-a. No ne treba zanemariti ni ostale glasovi na desnici.
MOST tako bira više od 11 posto ispitanika (12,4 posto u siječnju); jako su blizu trećoj poziciji iako se balon referendumskog poguranca očito djelom ispuhao jer bilježe pad rejtinga. Domovinski pokret s Ivanom Penavom nešto raste pa se približavaju izbornom pragu (4,3 posto sada, a bili su na 3,7 posto u siječnju). Svi ostali su daleko; na oko jedan posto: od FOKUSA (sada 1,5 posto, imali 1,4 posto u siječnju), CENTRA (sada 1,3 posto, bili na 1,4 u siječnju).
Preko HSS-a (na 1,2 posto kao i u siječnju), IDS-a (sada su na 1 posto, bili na 1,1 posto u siječnju), dok su ostali i ispod toga iako prostora među građanima ima: neodlučnih je gotovo 16 posto!
Najpozitivniji političar
Na krilima kritika svih i svega, najviše HDZ-a i Vlade, Zoran Milanović i u veljači je najpozitivniji političar (22,9 posto sada, bio na 20,2 posto u siječnju). Predsjednika Republike u takvom svjetlu vidi gotovo četvrtina ispitanika. Pozitivan doživljaj u mjesec dana podignuo je za gotovo tri postotna boda, a sličan pad istovremeno bilježi njegov najveći rival s kojim bi po Ustavu trebao surađivati, predsjednik Vlade Andrej Plenković. 11,5 posto ispitanika premijera smatra najpozitivcem (u siječnju 14,7 posto), što je njegov najlošiji rezultat na ovoj ljestvici u zadnjih godinu dana. Treći je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i to s nešto boljim rejtingom u odnosu na siječanj (8,2 posto sada, 7,2 posto u siječnju).
Ostali su daleko; od ministra financija Zdravka Marića koji je nešto rjeđe pred kamerama (sada na 2,6 posto, u siječnju bio na 2,4 posto), slijedi Peđa Grbin (sada 2 posto, u siječnju 1,7 posto), pa Sandra Benčić (sada na 1,8 posto, u siječnju bila na 1,2 posto), onda i Nikola Grmoja (sada na 1,3 posto, u siječnju bio na 0,9 posto).
Uz pad rejtinga u top deset ostala je Marija Selak Raspudić (sada na 1,2 posto, u siječnju bila na 1,6 posto) kao i kolege iz MOST-ova Kluba Miro Bulj i Božo Petrov (obojica imaju po 1,1 posto, Bulj u siječnju bio na 0,9 posto, a Petrov na 1,3 posto). Znakovito da je od top deset najpozitivnijih političara premijer jedini član HDZ-a iako je ta stranka i dalje uvjerljivo prvi izbor. Snažnu poruku šalje gotovo četvrtina ispitanika kojima je NITKO najpozitivac među političarima.
Najnegativniji političar
A kakav je raspored na ljestvici negativaca? Vrh i dalje drži predsjednički dvojac ali s obrnutim rasporedom. Premijera Plenkovića u veljači više od 31 posto građana negativno ocjenjuje što je njegov najlošiji rejting u zadnjih godinu dana (bio na 28,6 posto u siječnju). Raste negativan doživljaj i predsjedniku Republike kojeg gotovo petina ispitanika smatra najnegativcem (sada na 19,9 posto, a u siječnju bio na 18,7 posto). Uslijed slabe i nikakve obnove nakon potresa na trećem je mjestu ministar Darko Horvat kojeg oporba želi opozvati (sada na 6 posto, u siječnju bio na 5,3 posto).
Rast negativnog doživljaja bilježi i prvi čovjek Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (4,5 posto sada, a u siječnju 3,7 posto), baš kao i ministar obrane Mario Banožić s kojim predsjednik Republike ne želi surađivati (sada na 2 posto, a u siječnju 0,9 posto), a lošiji je i rejting najglasnijeg MOST-ovca Nikole Grmoje (sada 1,5 posto, 1,1 u siječnju). Slijedi Milorad Pupovac (sada 1,4 posto, a 2,1 u siječnju).
Pa s istim postocima (1,2 posto izbora) su: zagrebački gradonačelnik Tomašević (1,5 posto u siječnju), novi predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava (0,5 posto u siječnju) i potpredsjednik Kluba zastupnika te stranke Zlatko Hasanbegović (1,6 posto u siječnju). Da su negativni svi političari stav je 10 posto građana.
Ocjena Ureda predsjednika, Vlade i Sabora
Prelazimo na ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Hrvatskog sabora. Uz blagi rast Pantovčak ostaje na dobar – tri (prema 3,01 iz siječnja), s tim da najbolje kotira među biračima SDP-a (3,69 sada, a u siječnju 3,56) i novim prijateljima iz MOST-a (3,64 sada, a u siječnju 3,45); i jedni i drugi Uredu predsjednika daju četvorku. Vladi jedino birači HDZ-a daju četvorku (3,51), ukupno su i dalje na dovoljan dva (2,28 sada, u odnosu na 2,30 u siječnju). Istu ukupnu prosječnu ocjenu i u veljači je dobio parlament (2,09 sada, u odnosu na 2,10 u siječnju).
Završavamo s društvenim optimizmom koji nastavlja padati. Rekordan je postotak pesimističnih; više od 75 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (74 posto u siječnju), što je najviše u zadnjih godinu dana. Manje od 17 posto smjer ocjenjuje dobrim (16,7 u veljači, a 17,8 posto u siječnju).
Na ovu nezavidnu sliku najviše utječu inflacija, poskupljenje namirnica i energenata jer su to teme koje su u veljači građani ocijenili najvažnijima. Ispred i pandemije i često jalovih svađa državnog vrha.
NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. veljače 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega