Connect with us

Hrvatska

NOVI CRO DEMOSKOP: HDZ i dalje stabilan, Milanović najpozitivniji političar

Objavljeno

-

Objavljena je nova anketa o stanju na političkoj sceni.

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za veljaču.

Rejting stranka

Tko je prvi na ljestvici stranaka već dugo nije vijest, pa tako i ovoga mjeseca stranka koja vodi državu vodi i na ovoj ljestvici. HDZ, uz blagi rast, bira nešto više od 26 posto ispitanika (26,1 posto u siječnju). SDP im se nije ozbiljnije približio, iako im rejting raste – sada su na gotovo 18 posto (bili na 16,9 posto u siječnju). Treća opcija je platforma MOŽEMO! s gotovo 13 posto potpore (u siječnju bili na 13,3 posto). Samo u teoriji, ove dvije lijeve opcije, zajedno imaju više od HDZ-a. No ne treba zanemariti ni ostale glasovi na desnici.

MOST tako bira više od 11 posto ispitanika (12,4 posto u siječnju); jako su blizu trećoj poziciji iako se balon referendumskog poguranca očito djelom ispuhao jer bilježe pad rejtinga. Domovinski pokret s Ivanom Penavom nešto raste pa se približavaju izbornom pragu (4,3 posto sada, a bili su na 3,7 posto u siječnju). Svi ostali su daleko; na oko jedan posto: od FOKUSA (sada 1,5 posto, imali 1,4 posto u siječnju), CENTRA (sada 1,3 posto, bili na 1,4 u siječnju).

Preko HSS-a (na 1,2 posto kao i u siječnju), IDS-a (sada su na 1 posto, bili na 1,1 posto u siječnju), dok su ostali i ispod toga iako prostora među građanima ima: neodlučnih je gotovo 16 posto!

Najpozitivniji političar

Na krilima kritika svih i svega, najviše HDZ-a i Vlade, Zoran Milanović i u veljači je najpozitivniji političar (22,9 posto sada, bio na 20,2 posto u siječnju). Predsjednika Republike u takvom svjetlu vidi gotovo četvrtina ispitanika. Pozitivan doživljaj u mjesec dana podignuo je za gotovo tri postotna boda, a sličan pad istovremeno bilježi njegov najveći rival s kojim bi po Ustavu trebao surađivati, predsjednik Vlade Andrej Plenković. 11,5 posto ispitanika premijera smatra najpozitivcem (u siječnju 14,7 posto), što je njegov najlošiji rezultat na ovoj ljestvici u zadnjih godinu dana. Treći je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i to s nešto boljim rejtingom u odnosu na siječanj (8,2 posto sada, 7,2 posto u siječnju).

Ostali su daleko; od ministra financija Zdravka Marića koji je nešto rjeđe pred kamerama (sada na 2,6 posto, u siječnju bio na 2,4 posto), slijedi Peđa Grbin (sada 2 posto, u siječnju 1,7 posto), pa Sandra Benčić (sada na 1,8 posto, u siječnju bila na 1,2 posto), onda i Nikola Grmoja (sada na 1,3 posto, u siječnju bio na 0,9 posto).

Uz pad rejtinga u top deset ostala je Marija Selak Raspudić (sada na 1,2 posto, u siječnju bila na 1,6 posto) kao i kolege iz MOST-ova Kluba Miro Bulj i Božo Petrov (obojica imaju po 1,1 posto, Bulj u siječnju bio na 0,9 posto, a Petrov na 1,3 posto). Znakovito da je od top deset najpozitivnijih političara premijer jedini član HDZ-a iako je ta stranka i dalje uvjerljivo prvi izbor. Snažnu poruku šalje gotovo četvrtina ispitanika kojima je NITKO najpozitivac među političarima.

Najnegativniji političar

A kakav je raspored na ljestvici negativaca? Vrh i dalje drži predsjednički dvojac ali s obrnutim rasporedom. Premijera Plenkovića u veljači više od 31 posto građana negativno ocjenjuje što je njegov najlošiji rejting u zadnjih godinu dana (bio na 28,6 posto u siječnju). Raste negativan doživljaj i predsjedniku Republike kojeg gotovo petina ispitanika smatra najnegativcem (sada na 19,9 posto, a u siječnju bio na 18,7 posto). Uslijed slabe i nikakve obnove nakon potresa na trećem je mjestu ministar Darko Horvat kojeg oporba želi opozvati (sada na 6 posto, u siječnju bio na 5,3 posto).

Rast negativnog doživljaja bilježi i prvi čovjek Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (4,5 posto sada, a u siječnju 3,7 posto), baš kao i ministar obrane Mario Banožić s kojim predsjednik Republike ne želi surađivati (sada na 2 posto, a u siječnju 0,9 posto), a lošiji je i rejting najglasnijeg MOST-ovca Nikole Grmoje (sada 1,5 posto, 1,1 u siječnju). Slijedi Milorad Pupovac (sada 1,4 posto, a 2,1 u siječnju).

Pa s istim postocima (1,2 posto izbora) su: zagrebački gradonačelnik Tomašević (1,5 posto u siječnju), novi predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava (0,5 posto u siječnju) i potpredsjednik Kluba zastupnika te stranke Zlatko Hasanbegović (1,6 posto u siječnju). Da su negativni svi političari stav je 10 posto građana.

Ocjena Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Prelazimo na ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Hrvatskog sabora. Uz blagi rast Pantovčak ostaje na dobar – tri (prema 3,01 iz siječnja), s tim da najbolje kotira među biračima SDP-a (3,69 sada, a u siječnju 3,56) i novim prijateljima iz MOST-a (3,64 sada, a u siječnju 3,45); i jedni i drugi Uredu predsjednika daju četvorku. Vladi jedino birači HDZ-a daju četvorku (3,51), ukupno su i dalje na dovoljan dva (2,28 sada, u odnosu na 2,30 u siječnju). Istu ukupnu prosječnu ocjenu i u veljači je dobio parlament (2,09 sada, u odnosu na 2,10 u siječnju).

Završavamo s društvenim optimizmom koji nastavlja padati. Rekordan je postotak pesimističnih; više od 75 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (74 posto u siječnju), što je najviše u zadnjih godinu dana. Manje od 17 posto smjer ocjenjuje dobrim (16,7 u veljači, a 17,8 posto u siječnju).

Na ovu nezavidnu sliku najviše utječu inflacija, poskupljenje namirnica i energenata jer su to teme koje su u veljači građani ocijenili najvažnijima. Ispred i pandemije i često jalovih svađa državnog vrha.

NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. veljače 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu