Hrvatska
Dio banaka diže naknade građanima
Dok se Hrvatska narodna banka bavi izgledom kovanica budućeg novca, banke u tišini dižu naknade građanima. Govorilo se o potrebi kontrole tih tarifa na europskoj razini, no od toga zasad očito ništa, piše Novi list.
Kamate su niže no što bi bankari htjeli, iako će i one uskoro rasti, a iz bankarskih krugova pak stalno naglašavaju kako će podnijeti veliki fiksni trošak zbog uvođenja eura. No prava je istina da one same neće ništa posebno podnijeti, o čemu svjedoče i njihovi rezultati poslovanja, nego će to vjerojatno prebaciti na klijente, što već i čine.
U novom, dakle, valu rasta naknada, od početka ove godine, rasle su tako ponegdje naknade za vođenje računa, naknade za isplatu gotovine na bankomatima drugih banaka, a čak je i podizanje vlastite gotovine na šalteru ponegdje dodatno poskupjelo.
OTP banka podigla naknadu za podizanje gotovine na šalteru
Tako je konkretno OTP banka, odgovarajući na pitanje novinara Novog lista, otkrila da je netom korigirala cijene naknada za pojedine usluge poslovanja s građanstvom te se cijena za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka s ranijih 2 posto, odnosno minimalno 25 kuna, povećala na 2.5 posto.
Naknada pak za podizanje gotovine na šalteru banke povećana je u ovoj banci s ranije četiri kune na šest kuna po transakciji. U OTP-u dodaju da se ta naknada ne naplaćuje ako bankomat poslovnice nije u funkciji, a od plaćanja su, ponovili su, izuzete socijalne kategorije. Promjene su stupile na snagu prošli mjesec, nakon, kako navode, “sveobuhvatnih analiza poslovanja koje uključuju visoke troškove poslovanja s gotovinom”.
Klijente su o poskupljenju obavijestili dva mjeseca ranije. Naknada za vođenje tekućih računa ostala je u OTP-u na 12 kuna mjesečno.
PBZ poskupio naknadu za korištenje tuđih bankomata
Privredna banka Zagreb, kao što je poznato, također naplaćuje naknadu za dizanje vlastitog novca na šalteru, pri čemu ona i dalje iznosi tri kune po transakciji za iznose manje od 5000 kuna. Ipak, ima promjena kod podizanja većih iznosa.
Po novom će se za iznose iznad 75.000 kuna plaćati 0.2 posto naknade, što je u konkretnom slučaju 150 kuna. Ta će naknada rasti ovisno o iznosu, no najviše do 750 kuna. Prije je naknada bila ravno 200 kuna, ali za iznose iznad 100.000 kuna.
Isto tako, u PBZ-u je dijelom poskupio i dio naknada za kartično poslovanje i za platne transakcije. Primjerice, za podizanje gotovog novca debitnom karticom na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj naknada od ove godine iznosi 2.50 posto od iznosa plus 8.50 kuna, a prije je bila 2 posto od iznosa plus devet kuna.
Kod podizanja iznosa od 100 kuna ne mijenja se stanje stvari: i prije i sada plaća/lo se 11 kuna, no ako se uzme da klijent PBZ-a na bankomatu druge banke podigne iznos od npr. 1000 kuna, onda je po staroj tarifi plaćao 29 kuna, a po novoj plaća 33.5 kuna, pa je jasno da s većim iznosima, zbog novina u tarifama, treba i više platiti.
Za vođenje računa i dalje 9 kuna
U okviru ovih izmjena naknada u poslovanju s građanima, koje su u PBZ-u na snagu stupile početkom godine, mijenjali su se dijelom i uvjeti vođenja tekućeg računa, pri čemu PBZ ističe pogodost za mlađe klijente, između 18 do 25 godina, koji ovu naknadu neće plaćati, a i online bankarstvom mogu se koristiti bez članarine.
Bazna pak naknada za vođenje tekućeg računa u kunama i nadalje iznosi 9 kuna, odnosno nije se sada mijenjala. Nekih je promjena, međutim, ipak bilo.
“Promjene se odnose na visine popusta iz nagradnog programa Inovacija, pri čemu se tu naknada za vođenje tekućeg računa kreće u rasponu od 5,40 do 9 kuna, a za umirovljenike od 2,70 do 4,50 kune mjesečno (prije od 6,30 do 9 kuna, odnosno od 3,15 do 4,50 kune mjesečno). Za žiroračun u kunama visina naknade se promijenila u 3,60 do 6 kuna mjesečno (prije 2,38 kn do 3,40 kn/mjesečno), a za tekući račun u stranoj valuti promijenila se u 5,40 kn do 9 kuna mjesečno (prije 3,36 kn do 4,80 kn/mjesečno), kažu u PBZ-u.
Iako je u ovu tarifu nešto teže proniknuti bez analize PBZ-ovog programa Inovacija, očito je da su inovacije sada nešto povoljnije, a obični žiroračuni – nepovoljniji.
Raiffeisen ima veću naknadu za umirovljenike
Raiffeisen banka je naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka posljednji put povećala početkom 2021., dakle nije bilo povećanja u posljednjih godinu dana, niti se, navodi RBA, povećanja planiraju.
Kažu da mjesečna naknada za vođenje tekućeg računa već godinama iznosi 9 kuna, te se također nije mijenjala u tekućoj godini. No, banka je uvela promjenu u visini mjesečne naknade za vođenje tekućeg računa za isplatu mirovine s primjenom od 25. siječnja ove godine. Ta naknada sada iznosi 5 kuna, dok je prije bila 4 kune. Dakle, poskupjela je za 1 kunu.
Vođenje tekućeg računa za umirovljenike od veljače je skuplje i za one građane koji mirovinu primaju u Erste banci, odnosno također je poskupjelo sa 4 na 5 kuna. No, treba naglasiti da Erste banka ne naplaćuje, niti ima u planu naplaćivati, potvrdili su, naknadu za podizanje vlastitog novca klijenata na šalterima banke.
Naknadu pak za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka zadnji put su mijenjali 2019. Ako klijent Erstea podiže novce na bankomatima drugih banaka unutar MBNet mreže, naknada je 7 kuna plus 2 posto od iznosa, a izvan MBNET mreže 9 kuna plus 2,5 posto od iznosa.
Zaba, HPB i Sberbank bez odgovora
Zaba, HPB i Sberbank nisu odgovorile na upit. No, naknade su u pravilu, iako je riječ o pravoj šumi naziva, brojki i tarifa, na webu banaka, ali i HNB-a, pa se svatko može, ako to želi, detaljnije informirati.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa