Connect with us

Hrvatska

Europski regulator upozorava: Hrvatska u problemima zbog rasta cijena nekretnina

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Europski financijski regulatori upozoravaju da se tržište nekretnina u EU-u “odvojilo” od ostatka gospodarstva nakon što je pandemija pogodila svijet, povećavajući rizike za banke zbog rastućih cijena nekretnina, labavljenja standarda kreditiranja i rastuće razine duga kućanstava.

Europski odbor za sustavne rizike, tijelo odgovorno za praćenje i sprječavanje opasnosti za europski financijski sustav, u petak je izrazilo zabrinutost pozivajući sedam od 30 zemalja koje nadzire da poduzmu mjere za suzbijanje rizika koje stvara porast cijena nekretnina.

Potaknute niskim kamatnim stopama, cijene stambenih nekretnina u EU porasle su 9,2 posto u godini do rujna 2021. – najbrži rast od neposredno prije financijske krize 2008. i znatno iznad rasta europskih plaća i bruto domaćeg proizvoda, piše Financial Times, prenosi tportal.

Ipak, kada je 2020. počela pandemija, većina europskih financijskih regulatora uklonila je mjere namijenjene povećanju otpornosti banaka na potencijalnu korekciju na stambenim tržištima stvaranjem dodatnog kapitala u dobrim vremenima kako bi mogle apsorbirati gubitke u krizi.

Dok se Europska središnja banka priprema pooštriti monetarnu politiku kao odgovor na više desetljeća visoke razine inflacije, troškovi zaduživanja će rasti za kupce kuća, što bi moglo smanjiti cijene i nekim kućanstvima otežati praćenje plaćanja hipoteke po promjenjivoj stopi.

U petak je ESRB pozvao Njemačku i Austriju da uvedu više zaštitnih mjera – kao što je ograničavanje duga dužnika na postavljeni višestruki prihod i prisiljavanje zajmodavaca na veći kapital. Također je upozorio Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Lihtenštajn na povećanje rizika na tržištu nekretnina.

“Ključne ranjivosti” koje je identificirao uključuju “brzi rast cijena kuća i moguću precijenjenost stambenih nekretnina, razinu i dinamiku zaduženosti kućanstava, rast stambenih kredita i znakove labavljenja standarda kreditiranja”.

Odluke ESRB-a, kojim predsjedava predsjednica ECB-a Christine Lagarde, nisu obvezujuće. Državama može samo izdavati upozorenja i preporuke o potrebi postupanja u vezi s rizicima stambenog tržišta, kao što je to činio od 2016. godine.

Kućanstva u EU povećala su svoj dug kao udio prihoda na 107,2 posto u prvom tromjesečju 2021., u odnosu na 101,9 posto u četvrtom tromjesečju 2019., prenosi tportal.

ESRB je rekao da su rizici stambenog tržišta također povećani u Norveškoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj i Luksemburgu – gdje je razina duga kućanstava bila najveća – premašujući 180 posto prihoda u svih pet zemalja. No, izdao je preporuke za četiri od tih zemalja 2019. i smatra da je Norveška već poduzela dovoljne mjere.

I Njemačka i Austrija već su primile nalaze ESRB-a i odgovorile s planovima za uvođenje nekih od mjera koje je to tijelo preporučilo. Njemačke banke trebat će imati 22 milijarde eura dodatnih kapitalnih rezervi do sljedeće godine na temelju veličine njihove domaće imovine i izloženosti stambenim hipotekama – iako većina već ispunjava uvjete.

Austrijske vlasti planiraju uvesti pravno obvezujuća pravila koja ograničavaju hipoteke koje građani mogu realizirati u odnosu na njihov prihod i vrijednost nekretnine, kao i koliko dugo moraju vraćati, nakon što su mnoge banke zanemarile neobvezujuće “standarde održivog kreditiranja”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu