Hrvatska
Pavić Šimetin: “Epidemiološka situacija je povoljnija, ali smrtnost i dalje visoka”
U ponedjeljak je započelo samotestiranje učenika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. U prvoj turi učenici odnosno roditelji su dobili dva testa. Testiranje je dobrovoljno, a izvodi se kod kuće.
– Što se simptoma tiče pravilo ostaje isto kao od početka pandemije. Svako dijete sa simptoma treba ostati kod kuće, javlja se svom liječniku obiteljske medicine ili pedijatru koji odlučuje o testiranju i onda se postupa prema rezultatu testa. Ako je test pozitivan, dijete je u izolaciji. Rezultat roditelj javlja školi, a onda se taj razredni odjel samotestira, pojasnila je Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
Samotestiranje se sastoji od dva elementa – redovitog samotestiranja jednom tjedno te između toga testiranje ako je netko od djece u razredu pozitivan.
Pavić Šimetin je rekla kako cijeli razred više ne ide u samoizolaciju.
– Djeca čiji roditelji odluče da neće sudjelovati, ako su bili u kontaktu moraju ostati kod kuće, a oni koji sudjeluju u redovitom samotestiranju su oslobođeni samoizolacije ne samo kod kontakta u školi, nego i kod obiteljskog kontakta, samo imaju učestaliju frekvenciju testiranja.
– Ako dijete sudjeluje u redovitom samotestiranju, a netko u kućanstvu je pozitivan, onda dijete može ići u školu, ali ga roditelji moraju svaki drugi dan testirati za vrijeme dok traje izolacija roditelja i sedam dana nakon toga. Ako se radi o većem djetetu, onda se u obitelji može odvojiti pozitivan član pa se od zadnjeg kontakta treba testirati narednih sedam dana.
Djeca koja su primila drugu dozu cjepiva ili su preboljela COVID i primila jednu dozu cjepiva su oslobođena samoizolacije.
– Kao i mi odrasli, svatko tko je oslobođen samoizolacije ima obvezu samotestirati se prvi i sedmi dan od kontakta. Djeca koja su oslobođena samoizolacije mogu sudjelovati kao i sva djeca na način da se testiraju jednom tjedno i onda još kad je netko u razredu pozitivan, a mogu se i samotestirati samo kad je netko pozitivan. Ne moraju sudjelovati u redovitom samotestiranju, ali u slučaju kontakta roditelji ih o svom trošku moraju testirati prvi i sedmi dan, rekla je Pavić Šimetin.
Ako mjera samotestiranja dobro zaživi i nastavi se bolja epidemiološka situacija, Pavić Šimetin je poručila kako se može razmišljati o ukidanju maski u školama.
– Imamo smirivanje i poboljšanje, ono traje još od prošlog tjedna. Imali smo prije dva tjedna jedan plato, sad i smanjenje broja novooboljelih. Nešto je povoljnije što se tiče hospitalizacija, ali smrtnost je ostala i dalje visoka. Znamo da teški oblici bolesti i smrtni ishodi nešto kasne u odnosu na broj novooboljelih, rekla je zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
Protokol za učenike s teškoćama isti
Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, rekla je kako su svi roditelji koji ne žele testirati dijete dobili izjavu koju trebaju potpisati, ali naglasila je kako nema sankcija ako to ipak ne učine.
Naglasila je važnost povjerenja roditelja prema školskom sustavu i zaštiti djeteta od COVID-a, ali i sve ostalo djece u razrednom odjelu.
Protokol za učenike s teškoćama isti je kao i za učenike u redovnom sustavu obrazovanja.
– U slučaju postojanja većih teškoća, uputili smo na liječnike da pomogne u tome. Ako se učenik ne može samotestirati, on i dalje pohađa nastavu prema modelu A.
U OŠ Većeslava Holjevca tri nova pozitivna učenika
Slaven Staklenac, ravnatelj OŠ Većeslava Holjevca, rekao je kako su u petak dovezli testove u školu, a u ponedjeljak su ih podijelili učenicima.
– Već su nam javili povratne rezultate. Imamo tri nova pozitivna učenika. Nadamo se da smo završili s ovom pričom samoizolacije i da će učenici moći ići normalno u školu, rekao je.
Sljedeće testiranje je 27. veljače. Staklenac je rekao kako ima roditelja koji su odbili testirati svoje dijete.
– Kao roditelj mogu potvrditi da je moj sin izašao iz samoizolacije temeljem tog testa doma, ide cijeli tjedan u školu, nema toga da gube vrijeme od nastave, rekao je.
Za učenike koji su odbili samotestiranje nastavlja se samoizolacija.
– Oni bi trebali u slučaju kontakta s pozitivnima nastaviti biti u samoizolaciji kao i do sada, pojasnio je Staklenac dodajući kako smatra da se još prije nekoliko mjeseci trebalo početi sa samotestiranjem.
– Oko 90 posto učenika koji su do sada bili doma u samoizolaciji zbog kontakta s pozitivnim učenikom su bili zdravi, dodao je.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…