Hrvatska
Ekonomski analitičar: Hrvatska je među zemljama najovisnijima o ruskom plinu

Ekonomski analitičar Damir Novotny gostovao je u Novom danu N1 te je komentirao vladine mjere za ublažavanje udara inflacije na građane i druge teme.
“Svako porezno rasterećenje je dobro. Međutim, načelno, principijelno, vlada se nema što miješati u tržišne odnose. Stabilnost je odgovornost središnjih banka, a inflacija je monetarni problem. Inflacija znači kada na tržištu ima dovoljno novca, ali nema dovoljno ponude. To je idealna situacija za inflaciju”, rekao je na početku.
Na pitanje o velikom broju građana koji su na rubu siromaštva, kaže:
“Možda smo upravo zbog toga u siromaštvu što smo godinama kontrolirali odnose na tržištu, zbog toga što nema dovoljno konkurencije na tržištu, što nema dovoljno radnih mjesta. Hrvatsko tržište je malo, plitko i usko, vlada je često intervenirala, to vidimo u poljoprivredi. Mi smo uplatili u proračun, a onda su političari to odlučili investirati u poljoprivredu, a rezultati su gotovo nikakvi”, kaže.
Dodao je i kako su socijalne politike i transferi u Hrvatskoj vrlo snažni.
“Hrvatska je imala najviše poreze na potrošnju u EU, osim nas Mađarska je imala nešto više, i Danska, ali Dansku nećemo računati jer Danci vole platiti poreze jer znaju da će dobiti kvalitetne usluge. U Hrvatskoj je porezno opterećenje raslo, bez da smo dobili poboljšanje kvalitete života. Što se događalo s porezima? Političari su u naše ime odlučili podijeliti te poreze na razne sektore, a da mi nismo vidjeli neki rast”, govori.
“Hrvatska je među zemljama najovisnijim o ruskom plinu”
Govorio je i o rastu cijena energenata:
“Kada gledamo strukturu troškova jednog kućanstva, stanovanje i energija čine oko 40%, u EU prosječno. Tu je dakako nagli rast cijena energije, koji nitko u EU nije mogao kontrolirati jer je došao kao posljedice političkih napetosti. Ruska Federacija je najvažniji dobavljač, a Hrvatska spada u zemlje koje najviše ovise o ruskim energentima. Mislim da ne postoji zemlja u EU osim nas i Mađara koji više koriste plin. Primjerice, baltičke zemlje samo 9% energije dobivaju od plina. Francuska je najmanje ovisna o plinu.
Sada vidimo da je ova situacija s inflacijom u Hrvatskoj posljedica, odnosno račun koji plaćamo zbog potpuno pogrešnih energetskih politika zadnjih 20, 30 ili 40 godina. Mi smo se oslanjali na jeftini ruski plin, koji je desetljećima bio izrazito jeftin energent, transportiralo se na tisuće kilometara iz ruskih stepa. Kada se planirao alternativni pravac s LNG terminalom, dio javnosti se protivio, iako se to sad pokazalo kao dobra ideja. Odnosi između Rusije i Ukrajine mogu biti izvorište rasta cijena energenata desetljeća. Ovaj šok je dobrodošao da vidimo da ne možemo ovisiti samo o ruskom energentu. Čitav niz krivih strateških odluka rezultiralo je današnjim stanjem što se inflacije tiče”, veli.
Koliko će utjecaj na cijene imati snižavanje PDV-a?
“Utjecaj poreza na dodanu vrijednost i stope koju je sada vlada snizila će imati određeni utjecaj na cijene hrane jer je to zaista značajno snižavanje. Na cijene energije, ne toliko. To ćemo tek vidjeti hoće li i treba li uopće utjecati. Mi smo možda jedina vlada koja nastoji utjecati na cijene, to nikom nije uspjelo”, kaže i dodaje:
“Nema konkurencije. Nedovoljno konkurencije, vidimo na plinu, ako imamo samo jednog ili dva dobavljača tada mi ne možemo utjecati na cijene. Ako imamo nekoliko konkurenata, a to vidimo kod telekomskih usluga, cijene su niže. Hrana je nešto drugo, to je godinama velika tema jer ne proizvodimo dovoljno hrane. Djelomično je to zbog velike potražnje za vrijeme turističke sezone. Hrvatska i dalje uvozi veliku količinu hrane. Hrana je lokalna stvar i vi ne smijete i ne možete transportirati hranu tisućama kilometara. To se vidi na cijenama, cijena za isti artikl u Osijeku je niža nego u Dubrovniku”.
“APN je potpuno pogrešna politika”
Govorio je i o cijeni stanova:
“To su nerealne cijene, prenapuhane cijene, a jedan od najvažnijih razloga za to da su toliko visoke je nedovoljna ponuda stanova u Zagrebu. Nakon potresa se pojavila potražnja za novim stanovima. Oko 60% kupnje i prodaje stanova u Hrvatskoj se odvija u Zagrebu. Grad Zagreb godinama zanemaruje sustavno planiranje stambenih zona. Osamdesetih godina nastala su velika stambena naselja poput Vrbika, Vrbana, Španskog i Malešnice. Prije toga je 60-ih izgrađen Novi Zagreb. U međuvremenu se gradilo interpolacijski na malim česticama, dozvoljavalo se ići u zrak nekoliko katova i tu se stvorila ponuda koja nije zadovoljila potražnju”, kaže.
Osvrnuo se i na APN:
“Naravno, to nema nikakvog smisla jer znamo da u Hrvatskoj, a to će pokazati i popis, imamo oko 30-ak posto viška stambenog prostora, stanovi se kupuju da bi se rentali, a ne da bi se stanovalo u njima. Kako se to radi u EU? Većina gradova u nama susjednim zemljama, radi na gradnji komunalnih stanova. Tu se mladim ljudima i bračnim parovima omogućuje stanovanje koje nije preskupo. Ovo što je hrvatska vlada napravila s tim poticajnim mjerama je da je poticala zaduživanje mladih ljudi na visokoj razini cijena i to je bila potpuno pogrešna politika. Možda u nekim manjim gradovima imalo smisla, ali u Zagrebu ne”, objašnjava.
“Vjerojatno će doći do izjednačavanja cijene rada”
Rekao je i kako je kriza 2020. godine izazvala deflaciju te da postoje neki ekonomisti koji tvrde da će se cijene same regulirati zbog kompenzacijskog pada 2020. godine
“Stanovanje i energija čine 35% i to ima značaj, hrana je recimo samo desetak posto, to nema osobito snažan utjecaj na ukupne troškove. Ipak, energija i sve što se oko stanovanja događa ima puno jači utjecaj”.
Naposljetku, govorio je o cijenama i plaćama nakon uvođenja eura.
“Hrvatska se polako, i posebno će se to vidjeti nakon ulaska u europsku monetarnu uniju, približava toj jezgri EU, tako da će se i cijene ujednačavati i plaće će vjerojatno rasti. Nakon ulaska u Schengen i europsku zonu će se plaće morati izjednačavati sa Slovenijom i Austrijom jer naprosto neće biti radne snage jer će ljudi ići raditi u Austriju i vraćat će se doma svaki dan. Doći će vrlo vjerojatno do približavanja cijene rada. Za isti razinu produktivnosti, bit će vrlo slične plaće tako da sam ja optimist”, rekao je u programu N1.
Hrvatska
Stiže obilna kiša, na snazi je posebno upozorenje! Vraćaju se minusi, bit će i snijega

Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.
U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.
Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Nestabilno će biti i za vikend.
U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.
Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.
Još hladnije početkom novog tjedna.
U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.
Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.
Hrvatska
Evo kolike će uskrsnice dobiti zaposleni u državnim firmama

Iako je Uskrs 20. travnja, neke državne tvrtke već su objavile iznose uskrsnica za svoje zaposlenike. Iznosi su i ove godine skromni, pogotovo kada se uzme u obzir inflacija i cijena uskrsne košarice.
Mnoge će firme i ovaj Uskrs dijeliti uskrsnice. Iznosi su i više nego skromni, ako se uzme u obzir cijena uskrsne košarice. U odnosu na 2023. godinu, prošla je bila skuplja za 20 posto. Ova će sigurno biti još skuplja.
Primjerice ona najbogatija uskrsna košarica je prošle godine iznosila nevjerojatnih 395 eura. Ona srednja s jeftinijom ribom, odojkom i rolanom šunkom bila je 237 eura, a najskromnija – u kojoj su srdele, sušena lopatica i pile – bila je 116 eura.
Ove godine cijene uskrsne košarice sigurno će ići gore, pa će uskrsnice biti i više nego dobrodošle. Evo koliko će dobiti oni zaposleni u državnim firama.
Na upit DNEVNIK.hr-a, Janaf je odgovorio kako je pitanje dara pred Uskrs, kao i ostalih materijalnih prava zaposlenika, regulirano važećim Kolektivnim ugovorom JANAF-a d.d. te se postupa sukladno odredbama istog. Temeljem Kolektivnog ugovora svaki zaposlenik prima uoči Uskrsa dar u iznosu od 132,73 eura, priopćili su.
HEP-ova uskrsnica iznosit će 133 eura. Isplata će obuhvatiti oko 10.300 radnika.
HŽ Infrastruktura d.o.o. će isplatiti radnicima uskrsnicu u visini 150,00 eura po radniku. Iznos uskrsnice je određen prema važećem Kolektivnom ugovoru.
Uskrsnica se isplaćuje svim radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o. Ukupan predviđeni iznos za uskrsnice je oko 790 tisuća eura, priopćili su nam iz HŽ Infrastrukture.
INA svojim radnicima isplaćuje uskrsnicu u iznosu od 132,72 eura neto u naravi, putem INA beneFIT kartice. Isplatom uskrsnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe u Hrvatskoj, odnosno više od 8000 radnika.
Hrvatske ceste će radnicima isplatiti uskrsnicu u iznosu od 150,00 eura. Broj radnika koji ostvaruju pravo na navedenu isplatu iznosi 479.
Hrvatska pošta svojim će radnicima prema Kolektivnom ugovoru isplatiti jednokratnu prigodnu nagradu u iznosu od 133 eura. Pravo na isplatu nagrade ostvaruje 8.745 radnika.
Zaposlenici Gradske uprave Grada Zagreb, kojih je ukupno 3012, će prema Kolektivnom ugovoru, za Uskrs dobiti dar u naravi vrijednosti 132,72 eura, priopćili su.
Hrvatska
Božinović: Ove godine u Hrvatsku vraćeno oko 300 migranata, a deportirano njih 1200

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u srijedu kako je ove godine u Hrvatsku vraćeno 300-tinjak migranata, a iz Hrvatske je deportirano njih 1200. “Ove godine je u Hrvatsku vraćeno 300-tinjak migranata, a iz Hrvatske smo deportirali njih 1200, dakle četiri puta više. Nijednim potezom nećemo dovesti do toga da Hrvatska bude preplavljena migrantima”, poručio je Božinović u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’. On se također referirao i na teške optužbe Švicarskog vijeća za izbjeglice (OSAR) na račun Hrvatske, a prema kojima policija nastavlja s nečovječnim praksama.
“Znate i sami koliko puta smo bili lažno optuživani. Međutim, dok imamo takve optužbe, a Hrvatska je među najsigurnijima ili najsigurnija zemlja u Europi ja s takvom situacijom da ostane nemam nikakav problem. Sve smo mi to demantirali, Hrvatska poštuje i nacionalno i europsko zakonodavstvo, a ovi ljudi valjda rade svoj posao za koji su plaćeni”, rekao je potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova.
Hrvatska je, ističe, u nekim elementima među najsigurnijima u Europi i svijetu. “No, ne zanosimo se ‘sad smo položili ispit’. Na tome se mora stalno raditi i to iziskuje ne samo svakodnevni rad ljudi u sigurnosnom sektoru, policijama, agencijama i slično, već moramo dodatno ulagat u opremu i međunarodnu suradnju”, naglasio je Božinović.
Na pitanje o o promjeni odnosa i suradnji između predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, uzvratio je kako se ‘slaže da ima pomaka’.
“Slažem se da ima pozitivnih pomaka. Po meni to nije pitanje bilo čijeg izbora, nego nešto što se mora i na što nas tjeraju okolnosti”, ustvrdio je Božinović.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin7 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”