Connect with us

Svijet

Studija o obiteljskom nasilju: Četvrtina žena su žrtve muškog partnera

Objavljeno

-

Više od četvrtine žena mlađih od 50 godina diljem svijeta doživjelo je obiteljsko nasilje muškog partnera tijekom svog života, prema novim procjenama objavljenima u medicinskom časopisu Lancet.

Analiza stotina studija, objavljenih u Lancetu, sugerira da je 27 posto žena u dobi od 15 do 49 godina doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje od intimnog partnera tijekom života.

Otprilike svaka sedma (13 posto) izjavila je da se to dogodilo u prošloj godini – što je ekvivalent 492 milijuna žena diljem svijeta.

Znanstvenici su rekli da će prava prevalencija vjerojatno biti veća od procjena, s obzirom na stigmu oko obiteljskog nasilja zbog koje žene manje prijavljuju svoja iskustva.

Rečeno je da je studija do sada najveća analiza nasilja nad ženama koje su, ili su bile u vezama.

Znanstvenici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i drugih institucija analizirali su 366 studija provedenih u razdoblju od 2000. do 2018. sadržanih u globalnoj bazi podataka Svjetske zdravstvene organizacije o prevalenci nasilja nad ženama.

Baza obuhvaća 161 zemlju, što predstavlja 90 posto globalne populacije žena i djevojaka u dobi od 15 godina i više.

Analiza je samo procijenila fizičko i seksualno nasilje, a u tijeku je rad na prikupljanju boljih podataka o psihički štetnom ponašanju.

Koautorica istraživanja dr. Claudia Garcia-Moreno rekla je da je napredak postignut u posljednjih 20 godina “krajnje nedovoljan” za postizanje međunarodnog cilja za eliminaciju nasilja nad ženama do 2030. godine.

Rekla je: “Iako je ova studija provedena prije pandemije covida-19, brojke su alarmantne i istraživanja su pokazala da je pandemija pogoršala probleme koji dovode do nasilja među intimnim partnerima kao što su izolacija, depresija i tjeskoba, te upotreba alkohola, kao i smanjenje pristupa relevantnim službama.

“Spriječiti da se nasilje nad intimnim partnerom dogodi je vitalno i hitno. Vlade, društva i zajednice moraju obratiti pažnju, više ulagati i hitno djelovati kako bi smanjili nasilje nad ženama, uključujući rješavanje tog problema u naporima za oporavak društava nakon pandemije covida”.

Zaključci studije također upućuju na to da obiteljsko nasilje počinje rano – procjenjuje se da je 24 posto tinejdžera u dobi od 15 do 19 godina tijekom života doživjelo nasilje intimnog partnera.

Ova skupina i žene u dobi od 20 do 24 godine imale su najveću procijenjenu prevalenciju nedavnog nasilja, a 16 posto doživjelo je nasilje u posljednjih 12 mjeseci.

Glavna autorica istraživanja Lynnmarie Sardinha rekla je: “Veliki broj mladih žena koje doživljavaju nasilje intimnog partnera je alarmantan, budući da su adolescencija i rana odrasla dob važne životne faze u kojima se grade temelji za zdrave odnose. Nasilje koje te mlade žene doživljavaju ima dugotrajne posljedice na njihovo zdravlje i dobrobit.”

Sveukupno gledano, zemlje s visokim dohotkom imale su niže procijenjene stope prevalencije nasilja intimnog partnera tijekom života i prethodne godine, s tim da su razlike među regijama bile posebno izražene u pogledu nasilja intimnog partnera zabilježenog u prethodnoj godini.

Tri regije s najnižim procjenama nasilja tijekom života bile su središnja Europa (16 posto), središnja Azija (18 posto) i zapadna Europa (20 posto), iako su te stope još uvijek visoke.

Autori su rekli da ostaju važne praznine u podacima za neka područja i skupine, kao što su osobe s invaliditetom, autohtone, etničke manjine i trans žene te lezbijke.

Rekli su da se definicija partnerstva razlikuje u raznim istraživanjima, te stoga neke studije možda nisu obuhvatile sve tipove partnerstva, osobito u mlađim dobnim skupinama.

Rebecca Hitchen, voditeljica politike i kampanje u koaliciji End Violence Against Women Coalition, rekla je: “Užasno je, ali ne iznenađuje da više od svake četvrte žene doživi obiteljsko zlostavljanje tijekom svog života.

“Ovi novi nalazi ističu hitnu potrebu za radom na sprječavanju zlostavljanja žena i djevojaka, uključujući određivanje prioriteta i odgovarajuće financiranje rada u školama i javne kampanje kako bi se promijenili stavovi i nejednakosti koje pokreću zlostavljanje.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci

Objavljeno

-

By

Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.

Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.

“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.

Kako pripremiti svoj dom?

Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.

U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.

Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.

Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.

Grijanje

Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.

Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.

Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.

Komunikacija

U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.

Hrana

Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.

Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.

Što je dobro imati od hrane:

Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.

Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.

Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.

Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.

Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.

Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.

Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.

U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.

WC

Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.

Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.

Ostale stvari

Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.

Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.

Ljubimci

Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.

Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.

Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.

 
Nastavi čitati

Svijet

Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob

Objavljeno

-

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.

Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”

“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.

U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.

Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.

 
Nastavi čitati

Svijet

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje

Objavljeno

-

By

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.

Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.

“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.

Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.

Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu