Svijet
Studija: Papirnate vrećice nisubolje od plastičnih

Papirne vrećice mogu se činiti kao dobra alternativa plastičnim kada pakirate voće i povrće u trgovinama. Lako ih je reciklirati, mogu se napraviti od recikliranog papira i biorazgradive su, zar ne?
Zapravo, stručnjaci kažu da je njihov utjecaj na okoliš čak i gori od plastičnih vrećica.
Prvo, potrebno je više materijala za proizvodnju izdržljive papirnate vrećice. To uključuje duga i kemijski obrađena vlakna, prema stručnjacima za održivost. Osim toga, proizvodnja celuloze, stanične tvari koja pomaže biljkama da ostanu krute i uspravne, troši mnogo energije i vode.
Iz tih razloga, uobičajena vrećica za jednokratnu upotrebu izrađena od svježih papirnatih vlakana morala bi se koristiti najmanje tri puta češće od plastične vrećice na bazi nafte kako bi se uravnotežio klimatski otisak, kažu stručnjaci za okoliš.
Nažalost, papirnate vrećice su gotovo uvijek izrađene od takozvane “djevičanske pulpe”, papira bez recikliranog sadržaja. Samo su neke od njih napravljene od recikliranog papira.
Drugi čimbenik koji određuje održivost je je li papirnata vrećica doista samo od papira.
Stručnjaci kažu da mnogi proizvođači još uvijek koriste ambalažu koja ima zalijepljenu plastičnu ili aluminijsku foliju s unutarnje strane kako bi se spriječilo kidanje papira kada dođe u dodir s vlagom. Taj drugi materijal može spriječiti da otisnuta tinta uđe u hranu. Takav obrađeni papir predstavlja problem jer se teško može reciklirati.
Njemačko savezno ministarstvo okoliša također ocjenjuje papirnate vrećice kao “ne baš bolje od plastičnih vrećica za jednokratnu upotrebu”. Ipak, vjerojatnije je da će se papirnate vrećice reciklirati i rijetko završavaju na drveću ili na ulicama poput plastičnih vrećica, a ako i završe tako, papirna vlakna brzo trunu pa su na ulicama i na drveću kraće. Sve u svemu, ako želite koristiti papirnate vrećice, svakako pazite da se koriste nekoliko puta, savjetuju iz ministarstva.
Kada se uspoređuju alternative, mreže za voće i povrće od poliestera za višekratnu upotrebu našle su se na najvišem mjestu u ljestvici održivosti. Studija iz 2021. godine rađene za potrebe grupe za zaštitu prirode NABU došla je do ovog zaključka, uz pretpostavku da će te mreže biti korištene najmanje 50 puta.
Mnogi supermarketi nude ove mreže kao trajniju alternativu jednokratnim vrećicama. Prema studiji, za okoliš najbolje su mreže od recikliranog poliestera. Mreže od pamuka su na drugom mjestu, uz pretpostavku da će se koristiti najmanje 100 puta. Međutim, morate biti sigurni da su od organskog pamuka. Inače bi proces uzgoja mogao biti vrlo štetan za okoliš zbog velike potrošnje vode.
Zloglasne plastične vrećice za jednokratnu upotrebu zauzele su treće mjesto na ljestvici, a papirnate vrećice četvrto. Plastične vrećice od kukuruznog ili krumpirovog škroba, koje se reklamiraju kao “biorazgradive”, prema mišljenju stručnjaka, nisu dobra alternativa. To je zbog činjenice da je važno reciklirati materijale. Stoga se kompostiranje nakon samo jedne uporabe smatra gubitkom resursa. Ako ih ipak želite kupiti, trebali biste se pobrinuti da vrećice možete predati industrijskim postrojenjima za kompostiranje na naknadnu razgradnju. Materijal se neće razgraditi na vašoj kompostnoj hrpi.
Svijet
Cijena zlata prvi put u povijesti probila granicu od 3000 dolara

Cijene zlata premašile su u petak prvi puta 3.000 dolara, odražavajući pojačanu potražnju ulagača u razdoblju trgovinskih napetosti i sniženja kamatnih stopa, uz kontinuiranu kupnju središnjih banaka. Na fizičkom je tržištu unca zlata nakon podneva stajala 3.000,39 dolara i bila je skuplja za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Njezina je cijena tako u petak dosegnula novu najvišu razinu otkada se zlatom trguje na burzi, po trinaesti put samo od početka trgovine.
Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po 0,7 posto višoj cijeni, od 3.012,90 dolara.
U četvrtak cijene su na fizičkim i terminskim tržištima porasle oko 1,6 posto budući da su ulagači u strahu od ekonomskih i geopolitičkih previranja pohrlili kupovati sigurnu imovinu.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je niz carina kako bi podupro domaću industriju, a ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da su u ime zaokreta u ekonomskoj politici spremni riskirati i recesiju. Ministar financija Scott Bessent govorio je o razdoblju “detoksikacije”, a predsjednik Trump kaže da je gospodarstvo “u tranziciji”.
Kanada i EU uzvratili su na američke carine istom mjerom, raspirivši strahovanja ulagača od posustajanja svjetskog gospodarstva.
Ulagači kupuju zlato i zašto što očekuju da će američka središnja banka dodatno sniziti kamatne stope, posebno nakon što su podaci za veljaču pokazali posustajanje inflacije.
Od rujna Fed je snizio kamatne stope za jedan postotni bod, a u siječnju napravili su pauzu. Trgovci očekuju da će nastaviti ciklus ublažavanja monetarne politike u lipnju.
Poticaj su cijenama zlata i pojačane kupovine središnjih banaka za zalihe.
Zlato je lani prema izračunima udruge rudarskih tvrtki WGC poskupjelo više od 28 posto zbog snažne potražnje središnjih banaka i investitora u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.
Središnje banke kupovat će zlato i ove godine, procijenili su u WGC-u u prosincu.
Kina je u veljači kupovala zlato četvrti mjesec zaredom, pokazali su podaci središnje banke.
I srebro je osjetno poskupjelo u petak, za 0,5 posto, na 33,96 dolara za uncu. U gotovo istom postotku porasla je i cijena paladija, na 961,91 dolar. Platina je pak pojeftinila za 0,9 posto, na 985 dolara.
Svijet
Sloveniju pogodile obilne kiše, a očekuje se i pola metra snijega

Sloveniju je pogodila obilna kiša, zbog čega je Slovenska agencija za okoliš (Arso) izdala narančasto upozorenje za vremenske uvjete za zapadne i središnje dijelove zemlje. Rijeke na zapadu i sjeverozapadu već rastu, a većina će danas dostići velike protoke. Gdje se mogu očekivati poplave?
Iz Agencije za okoliš upozoravaju na obilne oborine koje mogu uzrokovati poplave i odrone.
Opasnost od klizišta odnosi se na cijelu Sloveniju i povećavat će se s količinom oborina, najavili su stručnjaci Geološkog zavoda Slovenije. Vlada je stoga na društvenoj mreži X pozvala građane da pripaze na promjene u okolišu, provjeravaju odvodnju i zaštite imovinu, prate vremenske prilike i pridržavaju se sigurnosnih preporuka. Nakon jučerašnjeg porasta rijeka većina ih je tijekom noći prolazno opadala, no ujutro su rijeke na zapadu i sjeverozapadu polako ponovno počele rasti.
Na zapadu uglavnom imaju velike pritoke, dok u Arsu ističu rijeke u slovenskoj Istri, Vipavu i njezine pritoke. Prema prognozama, rijeka Vipava počet će se izlijevati, a ako nastavi rasti, moguće su poplave u poslijepodnevnim i noćnim satima na subotu. Prema riječima mještana i posjetitelja, grad Vipava već sada izgleda poput Venecije.
U ostalim dijelovima zemlje rijeke većinom imaju srednje, a na sjeveroistoku niske protoke, javlja N1 Slovenija.
Gdje će se izlijevati rijeke?
Protoci će danas i u subotu porasti u većem dijelu zemlje, osim na istoku i jugoistoku. Za intenzivnih oborina pojedini bujični vodotoci mogu prolazno naglo porasti.
Rijeka Sava će se poslijepodne izliti u manjem dijelu srednjeg toka, a u noći i sutra i u donjem toku. Poplave mogu biti u slivovima Sore, Gradaščice, Kamniške Bistrice, Vipave, u slovenskoj Istri i u južnoj Sloveniji. Danas i sutra povećat će se poplavna područja na Ljubljanskom barju i kraškim poljima Notranjske i Dolenjske.
Rijeke u istočnoj i jugoistočnoj Sloveniji također će u subotu doseći velike protoke, predviđa Ars. Rijeka Krka počet će se izlijevati u noćnim satima, u početku u gornjem toku, a sutra tijekom dana i u donjem toku. Prema riječima hidrologa Andreja Goloba, ne očekuju se veći problemi s plavljenjem rijeka.
Najizraženije oborine danas će biti u zapadnoj i središnjoj Sloveniji. Ars očekuje između 40 i 80, a lokalno i oko 100 milimetara kiše.
Poplavit će i more
Iz Arsa prognoziraju porast razine mora i u večernjim satima između 20 i 23 sata, pri čemu će se u tom razdoblju razina mora podići i do 15 centimetara.
U subotu će uz večernju plimu biti i povišena razina mora.
Opasnost od lavina
Na slovenskim planinama ovog tjedna već je pao metar snijega, a u narednih nekoliko dana očekuje se još oko pola metra.
Na snazi je upozorenje na veliku opasnost od lavina.
Svijet
Putin ne planira odustati od plana da osvoji Ukrajinu, tvrde američki obavještajci

Ruski predsjednik Vladimir Putin ne odustaje od svog cilja kontrole nad Ukrajinom, unatoč američkim naporima da posreduju u postizanju primirja, objavio je The Washington Post, pozivajući se na izvore upoznate s povjerljivim izvješćima američkih obavještajnih službi.
Prema jednom američkom dužnosniku, Putin i dalje ima “dugogodišnju želju da obnovi “Majku Rusiju” i ostaje odlučan u nastojanju da uspostavi kontrolu nad Kijevom. Ova procjena bila je među obavještajnim izvješćima distribuiranim administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa 6. ožujka. Neki dužnosnici vjeruju da bi čak i ako Rusija pristane na privremeni prekid vatre, Moskva iskoristila pauzu za ponovno naoružavanje, kršenje sporazuma i izazivanje provokacija koje bi potom pripisala Ukrajini.
Putinov uvjet za primirje
Ukrajina je prije tri dana tijekom pregovora u Džedi pristala na 30-dnevno primirje, pod uvjetom da to učini i Rusija. Ovaj dogovor potaknuo je Washington da obnovi vojnu i obavještajnu podršku Kijevu.
Putin je jučer izjavio da je Rusija spremna prihvatiti američki prijedlog primirja, ali samo ako Ukrajina obustavi mobilizaciju, vojnu obuku i uvoz oružja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je Putinove uvjete kao “ruske manipulacije” i pozvao na strože sankcije protiv Moskve. Trump, koji je ranije upozorio na “razorne” financijske posljedice za Rusiju ako rat potraje, izjavio je jučer da je Putinova izjava “vrlo obećavajuća”, ali “nije potpuna”.
Zapadni izvori: Moskva smatra Trumpa ranjivim na manipulaciju
Jedan europski obavještajni dužnosnik rekao je The Washington Postu da Moskva Trumpa vidi kao slabog, bez jasnih načela i potencijalno podložnog manipulaciji, što se temelji na nedavnim obavještajnim podacima.
Ako se postigne trajno primirje, Rusija će vjerojatno ponovno posegnuti za “hibridnim” metodama, propagandom, ekonomskim pritiscima i kibernetičkim napadima, koje je koristila protiv Ukrajine prije invazije 2022. godine, dodao je dužnosnik.
Američki dužnosnici ostaju oprezni u procjeni mogućih uvjeta mira koje bi Putin mogao prihvatiti, ali ne vide nikakve naznake da je odustao od nastojanja da Kijev vrati pod ruski utjecaj.
Zapadni sigurnosni izvori ranije su rekli Bloombergu da je Putin postavio “maksimalističke” zahtjeve oko teritorijalnih ustupaka, mirovnih snaga i ukrajinske neutralnosti, svjestan da su ti uvjeti neprihvatljivi za Kijev i europske zemlje.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin7 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”