Connect with us

Hrvatska

Zračne luke u 2021. sa snažnim porastom prometa-Najveći porast zračnog prometa u Zadru

Objavljeno

-

Zračne luke u Hrvatskoj uslužile su u 2021. godini 4,7 milijuna putnika ili 121,5 posto više nego 2020., a gotovo 62 posto svih putnika bilo je na zračnim lukama Split i Zagreb, koje su kao i sve ostale luke zabilježile velike godišnje poraste, pokazuju podaci DZS-a.

U svim zračnim lukama, po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2021. bilo je više i zrakoplova i njihovih operacija (slijetanja, polijetanja), za 58,2 posto ili 85,5 tisuća, a za 15 posto u odnosu na 2020. porastao je i promet tereta, na ukupno gotovo devet tisuća tona.

U prosincu najviše putnika u Zagrebu, najveći porast u Zadru, a jedini pad u Rijeci 

Samo u prosincu promet putnika je porastao za gotovo 300 posto u odnosu na isti mjesec 2020., odnosno bilo ih je 216 tisuća, dok se broj operacija zrakoplova povećao za 101 posto, na nešto više od 4.600, a promet tereta za 25,5 posto, na 882 tone.

Od svih osam zračnih luka u Hrvatskoj, u prosincu 2021. su sve imale poraste prometa, osim zračne luke Rijeka, koja je zabilježila pad broja putnika od oko 43 posto u odnosu na prosinac 2020., i zračne luke Brač, koja nije radila.

Ostalih šest luka po broju putnika u prosincu predvodi Zagreb, čija je zračna luka zabilježila i porast njihovog broja od 336 posto u odnosu na prethodni prosinac, na 178,4 tisuće, a druga je zračna luka Split, sa 187 posto više putnika ili njih 23,4 tisuće te treća Dubrovnik sa njih 176,4 posto više ili njih 11,5 tisuća.

Slijedi ih zračna luka Osijek, koja je u prosincu imala gotovo 385 posto više putnika nego u istom mjesecu 2020., zatim Zadar, sa najvećim porastom broja ‘zračnih’ putnika među svim lukama u prosincu, od čak 537,7 posto, dok se zračna luka Pula može pohvaliti sa 222 posto više putnika, a zračno pristanište Mali Lošinj s njih 500 posto više (no riječ je o skromnoj bazi, tj. o 18 putnika).

Splitska zračna luka u 2021. s najviše putnika 

Za cijelu 2021. poredak je nešto drugačiji, odnosno zračna luka Split je na prvom mjestu, sa nešto više od 1,5 milijuna putnika, čime je u odnosu na 2020. ‘skočila’ za 136,5 posto, dok je zračna luka Zagreb druga sa 1,4 milijuna putnika ili 52 posto više.

Treća je zračna luka Dubrovnik sa 917,6 tisuća putnika ili 184,5 posto više nego u 2020., a četvrta zračna luka Zadar sa njih 500,3 tisuće ili 350 posto više, čime je ta luka i na goddšnjoj razini ostvarila najveći porast prometa putnika.

Na petom mjestu je zračna luka Pula sa 261,6 tisuća putnika ili 232 posto više, a slijede zračne luke Rijeka, s porastom broja putnika od 107,3 posto, Osijek sa njih 71 posto više, Brač sa 125 posto više i Malo Lošinj sa 84 posto više putnika nego 2020.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu