Hrvatska
Plenković: Riječ je o najozbiljnijem udaru na sigurnost cijele Europe
Rusija je ničim izazvanom vojnom agresijom grubo pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo, rekao je u četvrtak premijer Plenković i pozvao Moskvu da odmah prestane sa svojom agresijom i povuče svoje snage iz Ukrajine.
– Ono što smo se nadali da se neće i ne može dogoditi u Europi 21. stoljeća, jutros se počelo događati. Rusija je počela svoju ničim izazvanu vojnu agresiju i invaziju, raketiranjem brojnih ciljeva na ukrajinskom teritoriju, čime je grubo pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo. Riječ je o najvećem vojnom pohodu na tlu Europe od II. svjetskog rata i najozbiljniji udar na sigurnost cijele Europe. Ovim brutalnim napadom Rusija je pogazila Povelju EU, a Helsinški akt i Europsku sigurnosnu povelju na kojima počiva Europska organizacija za sigurnost i suradnju. Time je udarila i u same temelje svjetskog poretka koji se zasniva na miru, stabilnosti i poštovanju suvereniteta i neovisnosti nacija i država. Cijela situacija je isključiva odgovornost Rusije koju pozivamo da smjesta prestane s agresijom i povuče svoje snage iz Ukrajine, rekao je premijer.
– Hrvatska kao jedina članica NATO-a i EU koja je i sama prije 30 godina bila žrtva brutalne vojne agresije najbolje zna što to znači i najbolje razumije Ukrajinu, kojoj Vlada izražava punu solidarnost. Ukrajina je 1991. bila prva članica UN-a koja je priznala neovisnost Hrvatske i svi jako znamo koliko nam je to značilo. Sada je na Hrvatskoj da bude na pravoj strani – strani mira, slobode, demokracije, solidarnosti i međunarodnog prava. Pogazili bi sva svoja načela kada danas ne bi stali uz bok ukrajinskog naroda. U ovoj izvanrednoj situaciji spremni smo humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini, o tome ćemo danas donijeti odluku, te smo spremni prihvatiti i moguće ukrajinske izbjeglice.
– Večeras će biti izvanredno zasjedanje Europskog vijeća, tamo se očekuje da ćemo zajednički usvojiti snažan paket sankcija EU-a protiv Rusije. Nadamo se da ovakav brutalan napad ne podržavaju i mnogi u Rusiji. Ovaj napad će izazvati mnoge nedužne žrtve, za što nema opravdanja.
– Otvorena agresija protiv Ukrajine dramatično je promijenila međunarodne odnose i sliku svijeta kakvog smo poznavali. Od presudne je važnosti da u Hrvatskoj zadržimo jedinstvo i političku stabilnost, a da na razini EU-a i NATO-a učvrstimo jedinstvo i odlučnost. Za očekivati je da će agresija imati snažne posljedice, ne samo na sigurnosnu situaciju u Europi i svijetu, već i na globalnu cijenu energenata. Od jutros cijena nafte skočila je za 6 posto, cijena plina skočila je za 30 posto, to znači da će Vlada nastaviti sa svojim mjerama ublažavanja udara na kućanstva i poduzeća. Danas je jasnije nego ikada koliko je za Hrvatsku važna diverzifikacija opskrbe plinom kako bismo očuvali energetsku neovisnost. Stoga se odluka da investiramo u LNG terminal pokazuje od strateške važnosti. Postavlja se pitanje ulaganja u vojsku, nastavit ćemo ulagati u sposobnosti vojske.
– Ujedno, tijekom jutra smo imali prvo sastanak užeg kabineta, održao sam komunikaciju i s guvernerom HNB-a i s čelnikom sigurnosno-obavještajnog sustava, svi su maksimalno angažirani kako bi održali stabilnost svih sastavnica. Čuo sam se i s našim veleposlanicama te smo u stalnom kontaktu kako bismo pratili reakcije međunarodnih organizacija. Naša veleposlanica do daljnjega ostaje u Kijevu. Ona će kao i cijelo veleposlanstvo brinuti o tome da se hrvatski državljani povuku, koji to žele, iz Ukrajine.
Plenković je rekao kako je nazvao i predsjednika Milanovića te ga obavijestio o stavovima Vlade.
– Prvo je najoštrija osuda ruske agresije na Ukrajinu te poziv Rusiji da prestane s napadom. Također, puna solidarnost s Ukrajinom. Podržavanje paketa sankcija na sastanku EU-a te spremnost da humanitarno i tehnički pomognemo Ukrajini i prihvatimo izbjeglice. Izrazio sam i spremnost da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, taj sastanak može biti već sutra što se mene tiče.
Hrvatska vlada i nadležne službe, rekao je, učinit će sve da Hrvatska funkcionira normalno.
Medved: Intenzivira se dinamika obnove
Tomo Medved vezano uz rusku agresiju na Ukrajinu izvijestio je da su sve sastavnice domovinske sigurnosti spremne za izvršenje zadaća u okviru svojih nadležnosti.
Što se tiče obnove na Banovini, rekao je da se intenzivira dinamika sveobuhvatne obnove što uključuje konstrukcijsku i nekonstrukcijsku obnove te izgradnju obiteljskih kuća i višestambenih objekata.
– Ulažemo dodatne napore kako bi se svi stradalnici mogli vratiti u svoje domove, rekao je.
Do sada su potpisani ugovori s izvođačima radova za izgradnju 90 obiteljskih kuća. Do sada je u procesu nekonstrukcijske obnove obnovljeno 1596 kuća a za njih 865 radovi su u tijeku.
Hrvatska upućuje žurnu pomoć napadnutoj Ukrajini
Upućivanje žurne pomoći Ukrajini, ukupne procijenjene vrijednosti od 9,1 milijun kuna, odobrila je Vlada na sjednici u četvrtak temeljem iskazanih potreba koje je Ukrajina uputila Hrvatskoj nakon što ju je jutros napala Rusija.
Pomoć u robi i opremi bit će upućena iz raspoloživih zaliha i sredstava MUP-a, MORH-a, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Hrvatske vatrogasne zajednice.
Pomoć Ukrajini upućuje se kao izraz solidarnosti, rekao je potpredsjednik Vlade Davor Božinović te dodao da je Hrvatska spremna pomoći Ukrajini i u poslovima razminiranja, kroz strojeve i savjetodavno.
Plenković: Najoštrije osuđujemo rusku invaziju
Invazija na Ukrajinu utjecala je na cijeli svijet, pa tako i na Hrvatsku. Premijer Andrej Plenković sastao se jutros s ukrajinskim veleposlanikom, a u 11 sati u Banskim dvorima počeo je sastanak vladajuće koalicije na kojem je rat u Ukrajini glavna tema.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da najoštrije osuđuje rusku invaziju i agresiju na Ukrajinu,što smatra izravnim napadom na demokraciju, međunarodno pravo i suverenitet. Pozvao je Rusiju da odmah prestane s vojnim operacijama koje ugrožavaju nevine ljude.
Hrvatska će podržati paket sankcija EU i spremni smo pomoći i humanitarno i tehnički Ukrajini.
Tijekom jutra, već iza 8.30 počeli su pristizati ministri, sazvan je sastanak na kojem je premijer obavijestio o stajalištu Hrvatske nakon ruskog napada.
Premijer je održao sastanak i s ukrajinskim veleposlanikom, sastali su se i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ruski veleposlanik.
Premijer je razgovarao i s hrvatskim veleposlanicima u Ukrajini i Rusiji i našim partnerima u EU-u, NATO-u i UN-u.
Nakon sjednice Vlade popodne će otići u Bruxelles na izvanredno zasjedanje Europskog vijeća gdje će biti riječi o paketu sankcija Rusiji.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!