Hrvatska
Milanović: Ne želim da naši vojnici idu tamo gdje ne moraju
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovao je na obilježavanju 28. obljetnice ustrojavanja Počasno-zaštitne bojne te je tom prilikom dodijelio beretke, odlikovanja i pohvale pripadnicima Počasno-zaštitne bojne.
– Hrvatske vojnikinje i vojnici, vi koji ste danas primili crvene beretke, nosite ih s ponosom i odgovornosti. Prije točno dvije godine bio je također vaš dan, prisustvovao sam, i to je dan kad je došla vijest o prvom slučaju COVID-a, točno dvije godine kasnije bogatiji za ogromno iskustvo, svjesni onoga što je bilo dobro i onoga što nije bilo dobro, danas suočavamo se s jednom većom krizom. Rat je uvijek gori od epidemije. To je rat koji je blizu naših granica, rat i agresija na Ukrajinu koju ne možemo ne osuditi i osuđujemo je. Što je tu naša uloga, naša uloga je kao saveznici u NATO-u budemo lojalni svojim saveznicima, da s diplomatske, humanitarne i ljudske strane učinimo sve što je moguće i da budemo svjesni da smo zemlja zapadne kulture i civilizacije i da smo zato u NATO savezu, rekao je Zoran Milanović.
– Dragi pripadnici Počasno-zaštitne bojne, jedan od ponosa Hrvatske vojske, želim vam sretan vaš dan. Želim da se kao vojnici usavršavate, radite na sebi, da idete u zadaće u svom opasno poslu i da prije svega vaša zadaća bude mir i stabilnost hrvatske granice, to je uvijek bila vaša zadaća talko će ostati, poručio je.
Sankcije najstrože do sada, ali ne djeluju
Milanović je nakon svečanosti odgovarao na pitanja novinara. Upitan jesu li sankcije Rusiji dovoljne te kako gleda na svoje nedavne izjave o Ukrajini, odgovorio je:
– One su najstrože do sada, ali ne mogu zaustaviti napredovanje ruske vojske, na žalost ne djeluju. To su samo sankcije. Podržali smo ih, drugog izbora nema, bile su nužne.
Na pitanje novinara treba li Ukrajinu pustiti u NATO, Milanović je rekao: “Ne, ne, to nikako nije tema, možda da je ranije jasno rečeno, što nije opravdanje za agresiju, bilo bi bolje.”
Kazao je kako ne želi da vojnici idu tamo gdje nije njihova dužnost. Baltičke države, kazao je, nešto su drugo.
– Ne vidim da su ugrožene, ako budu, tu smo. Ušli smo u NATO, znali smo gdje ulazimo, i opet bih se za to ulagao. SAD kad smo u NATO-u pita nas se gdje je granica, rekao sam gdje je. To ne opravdava rusku agresiju na Ukrajinu.
Rekao je kako će potpisati sudjelovanje hrvatskih vojnika u pridruženim NATO snagama, što je dogovorio s načelnikom Glavnog stožera i premijerom.
– Ovo neće izložiti hrvatske vojnike, čak i ako odu u Mađarsku, to je granica do koje sam spreman ići. Više od toga ne.
– Odlazim sa stavom koji sam jučer dao u priopćenju, nema se tu što bitno dodati. Na summitu NATO-a ne očekujem ništa novo. Mogu izraziti samo čuđenje da se u ovako ozbiljnoj situaciji, ne opasnoj za Hrvatsku, summit saziva telefonski, da se nije mogao sazvati u Bruxellesu. To ne ostavlja dojam ozbiljnosti. Meni se ne putuje u Bruxelles, međutim…
Neozbiljno da se sjednica NATO-a saziva telefonski
Premijer je poslao prijedlog da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost.
– Čuo sam se s njim ujutro, razgovarali smo i o VNS-u, ja sam postavio tezu VNS da ili ne, moj stav je bio da ne treba žuriti, Hrvatska nije u opasnosti. Ja sam neke ljude godinu dana morao nagovoriti da se kao točka dnevnog reda stavi status i oduzimanje prava Hrvata u BiH. Ukrajina je važan problem i rekli smo da ćemo biti u kontaktu. Dva sata kasnije došao je dopis koji je proslijeđen medijima. Hrvatska neće propasti ako pričekamo još koji dan i vidimo što se događa pa sazovemo sjednicu VNS-a. Meni instrukcije VNS-a prije summita NATO-a ne treba, kao što Plenkoviću ne trebaju od mene, u kontaktu smo i to je dovoljno. Nevjerojatno briga za proceduru.
– Zanima me više od bilo čega efekt sankcija na dvije velike ruske banke u sustavu Agrokora i hoće li to imati eventualno negativne posljedice za Hrvatsku, za to ne treba VNS, ali za to treba press konferencija ministra financija.
– Moja poruka hrvatskim građanima – “neugodna je situacija, ali možete biti mirni”.
NATO mora biti ekskluzivni klub
Može li ruska invazija na Ukrajinu utjecati na regionalnu stabilnost?
– Politika EU-a prema tim državama zapadnog Balkana, Gruzija ne može biti članica EU-a i ne treba joj davati tu perspektivu. To je neodgovorno, to je Zapad radio u više navrata, ljudima obećavao i dovodio ih u nemoguću poziciju. Bruxelles što radi Tirani, Podgorici i Sarajevu je neodgovorno, zavlačenje, stvaranje iluzija da će se nešto dogoditi. Ako ćemo lagati te narode, onda je bolje da nikome ništa ne obećajemo. Gruziju upletati je avanturistički. Ona treba imati poseban status i uređene odnose s Rusijom tkogod bio na vlasti. Danas se plaćaju neki stari dugovi, osuđujem to. Ovo je avanturistička politika koja Europi nije donijela ništa dobro. NATO mora biti ekskluzivni klub samo najboljima. Na nama je da ocijenimo kamo idemo, koga uključujemo i koliko nas to može koštati. S Ukrajincima ćemo biti solidarni koliko god to možemo.
– Premijer je vjerojatno mislio na Srbiju, to je država čije je vodstvo u ovom trenutku kao na žeravici – ne zna što bi reklo. Beograd igra igru, čekaju da vide kad će Rusi ući u Kijev, ali toliko su slabi, to je njihova pozicija trenutno. Čime će napasti Kosovo, pištoljima na vodu? Ruski avioni ne mogu preletjeti teritorij NATO članica. Takve stvari nepotrebno stvaraju tenziju i uznemiravaju ljude. Ja trenutno te entitete vidim kao izuzetno slabe, šćućurili su se i gledaju što će se dogoditi. Sad je možda vrijeme da se odluče žele li u EU, no teret Kosova i drugih stvari dovele su Vučića u situaciju da više ne može ni pragmatično očitovati. Ako prizna Donbas, onda treba opravdati priznanje Kosova što su učinile skoro sve zemlje EU-a. To je začarani krug u kojem se beogradska politika nalazi.
Hoće li biti sjednice VNS-a?
Milanović je rekao da će s Plenkovićem dogovoriti hoće li biti sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Danas se sigurno neće naći. Kazao je da je jučer sazvao vojni vrh i da znaju ono što znaju saveznici, no nemaju ljudi na terenu da bi znali detalje.
– Premijer i ja u ovom trenutku dijelimo stavove. Sve što sam ranije, iza toga stojim. Materiju poznajem. Mislim da se ovo moglo izbjeći, ali sada nije vrijeme da o tome govorim. Rusija je napravila ono što nije smjela i za to će biti sankcionirana. Koliko će to utjecati na njih, moja procjena je vrlo malo. Dolazi do strateškog sljubljivanja Rusije i Kine što možda nije idealno, ali do toga je isto dovela određena vrsta kratkovidne politike, ponovio je.
Cijenu rata će svi platiti
Govorio je o ekonomskim efektima rata.
– Nažalost vidio sam da je ruska vojska u 24 sata napravila šokantne prodore. Nije mi to bilo drago gledati. To sigurno nije kraj Rusije, a je li Putinov, ne znam. Svatko od nas ima kraj. Na nas se to direktno ne odnosi. Ekonomski, Hrvatska nabavlja plin i energente, ali smo u boljoj poziciji od dosta država. Cijenu će platiti svi na određeni način. Sve velike države su potencijalni monstrumi i njihov potencijal da naprave štetu treba shvaćati ozbiljno. Treba shvatiti da Rusija nije Srbija, ni Francuska, puno je veća, puno drugačija. Druga su pravila života. Mi moramo čuvati svoj način života. EU to radi trenutno Mađarskoj i Poljskoj. ne slažem se s tim državama, ali to je njihovo pravo. Ne vidim ih kao otpadnike nego kao drugačije, gledam s podsmijehom na neke od tih politika, ali mene to ne ugrožava.
Milanović je istaknuo da je Ukrajina prepuštena samoj sebi.
– Kako je toliki broj ruskih vojnika tkao brzo ušao u centar Kijeva? Ja neću nikoga poticati ni na što. Ako se ljudi žele boriti, to ću poštivati. Uvjeren sam da je Hrvatska spremna prihvatiti izbjeglice, bude li ih. Ja bih prihvatio kao što sam bio spreman prihvatiti stotine tisuća izbjeglica u prolazu s Bliskog istoka.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…