Hrvatska
Premijer: Šaljemo Ukrajini pomoć od 124 mil. kn u naoružanju i zaštitnoj opremi
Vlada je na izvanrednoj sjednici donijela paket mjera pomoći vezanih uz situaciju u napadnutoj Ukrajini. Donešena je i odluku o zabrani ulaska ruskim avionima u hrvatski zračni prostor. Politička odluka o tome donesena je jučer na konzultacijama.
– Današnja sjednica je u cijelosti posvećena Ukrajini, našoj prijatelljskoj zemlji. Svi smo svjedoci brutalonog napada ruskle vojske na Ukrajinu, s kopna, mora, zraka i u kibernetičkom prostoru. Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja ruske diplomacije da se ne sprema napad na Ukrajinu i da su samo vojne vježbe na granici s tom zemljom – maske su pale i naglo je pokrennut napad sa sjevera, istoka i juga. pokrenut je s očitom namjerom da se okupira po površini najveća europska zemlja iako je njezino demokratski izabrano vodstvo upozoravalo na opasnost koja prijeti, kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.
Naglasio je da Hrvatska jako dobro zna što znači izboriti se za svoju slobodu.
– Za Hrvatsku dileme nema, Hrvatska može biti samo na strani demokratske i suverene Ukrajine, na strani pravde, mira i slobode. Rusiju i ruski narod pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod i, da se vrate politici razuma i dijaloga, rekao je.
Naglašava da je EU jedinstven u vei sa sankcijama Rusiji.
– Parlamentarna većina koja je jutros imala sastanak je jedinstva, što je važno za stabilnost našeg djelovanja. Jedinstvo i punu podršku mjerama koje poduzimamo kao Vlada jutros je pokazala i parlamentarna oporba. Na tom tragu pozdravljamo jednoglasno usvajanje Deklaracije o Ukrajini. Dogovorili smo ranije s predsjednikom Sabora, a danas i oporbom, da ćemo u srijedu održati raspravu u Saboru o situaciji u Ukrajini. Istodobno svjedočimo i velikom elanu hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu i to nas ispunjava ponosom, naglašava Plenković među ostali.
– Vlada je reagirala već par sati od napada na Ukrajinu. Zato ćemo danas donijeti mjere za podršku Ukrajini kao i niz mjera zkojima ćemo podići stupanj pripravnosti za mogući prihvat izbjeglica, smještajnih kapaciteta, za pružanje zdravstvene skrbi, ali i za osiguranje opskrbe plinom kao i mjere zabrane korištenja hrvatskog zračnog prostora ruskim avioprijevoznicima i njihovim avionima, kazao je premijer.
Hrvatska Ukrajini šalje pomoć od 124 milijuna kuna
Hrvatska će se pridružiti odluci EU-a da se neke ruske banke isključe iz sustava SWIFT, kada ona bude donesena.
– Danas ćemo donijeti odluku o pomoći Ukrajini i u obrambenom smislu, a riječ je prije svega o zaštitnoj opremi i pješačkom naoružanju u vrijednosti od 124 milijuna kuna, kazao je Plenković.
Naglasio je važnost izgradnje LNG-a na Krku, čime je osiguran alternativni dobavni pravac ukapljenog plina. Podsjetio je da su njegovi kapaciteti u ovom trenutku 2,6 milijardi kubika što je dostatno za ukupne potrebe hrvatskih kućanstava kao i za ukupne potrebe hrvatskoga gospodarstva.
Na kraju je ponovio da Hrvatska ne može pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu.
– Mi našim potezima moramo stati na pravu stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa, da smo svojim politikama i nastupima nažalost anticipirali ovakve scenarije kakve vidimo danas. Stati uz bok ukrajinskog naroda je jedini pravi put, kazao je Planković.
U Ukrajini još 30-50 hrvatskih državljana
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da radna skupina MVEP-a 24 sata prati situaciju u Ukrajini, a veleposlanica Djanić je u stalnom kontaktu s hrvatskim državljanima u Ukrajini. Većina ih je u Kijevu, a manji dio u Boldavi i Lavovu.
– Procjenjuje se da je u Ukrajini trenutačno 30-50 hrvatskih državljana, a na početku agresije ih je bilo 114, rekao je ministar Grlić Radman. Naglašava da će se popis hrvatskih državljana danas konsolidirati kako bi se utvrdio njihov točan broj kao i mjesto njihova boravka.
Angažirana su i hrvatska veleposlanstva u državama koje su susjedi Ukrajini.
Osnivanje međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su od prvog dana agresije sve sastavnice Domovinske sigurnosti angažirane. Kazao je da je u Hrvatsku do danas ušlo 119 ukrajinskih izbjeglica, od koji su 11 u Motelu Plitvice, a ostali će biti smješteni u privatnom aranžmanu.
– Uspostavljeni su i prihvatni centri u Osijeku, Zagrebu, a u pripremi je prihvatni centri u Varaždinskim Toplicama, rekao je Božinović.
– Neke procjene govore o četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine u EU, a tu su i interno raseljene osobe, što sve skupa može doseći brojku od 8 milijuna ljudi. Radi se o velikoj humanitarnoj krizi. Vlada je i dalje spremna pružati svu pomoć i primati ukrajinske izbjeglice, rekao je Božinović među ostalima.
Govorio je i o donošenju direktive na razini EU-a kako bi se ukrajinske izbjeglice mogle odmah uključiti na tržište rada.
Ruskim aviokompanijama zabranjeno letenje iznad Hrvatske
Ministar prometa Oleg Butković rekao je kako je većina država članica EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo uvela mjere kojima ruskim zračnim prijevozicima, zrakoplovima i prijevoznicima unajmljenih ili na bilo koji način povezanima s državljanima Ruske federacije zabranjuje korištenje zračnog prostora te slijetanje i polijetanje iz zračnih luka na teritoriju država članica.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa