Hrvatska
Božinović: “Suočit ćemo se s valom izbjeglica kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata”
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović gostovao je u emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada”.
– Po svemu što vidimo i čujemo, teško je očekivati da će se Rusija u ovom trenutku zaustaviti, po svemu što pratimo, oni pokreću veću eskalaciju poput napada na Kijev, Harkiv, Mariupolj. Pregovori će se održati, ali nisam optimist da će to donijeti nešto, nažalost. Situacija na terenu je sve, samo ne dobra, ističe ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Dodaje da je demokratski svijet uveo vrlo ozbiljne sankcije Rusiji.
– One će sigurno imati dugoročne posljedice, no na kratak rok, sigurno da oni koji su pripremali invaziju na teritorij suverene države, sigurno su s time kalkulirali. Ipak, mislim da nisu računali na takav unisoni stav Zapada, očekivali su da će se podijeliti, no to se nije dogodilo. Europa odavna nije govorila jednim glasom kako govori u ovoj krizi.
Što se tiče Vlade, pozicija je jasna od prvog dana, ističe Božinović.
– Jedan od prvih posjeta Andreja Plenkovića bio je upravo Ukrajini. To je samo jedan znak poznavanja situacije, važnosti Ukrajine i za europsku arhitekturu i za naše bilateralne odnose. Tu je sada i humanitarna pomoć, perspektiva naših odnosa je odlična. Jednom kada ovaj rat dođe svom kraju, a svaki rat prije ili kasnije dođe svom kraju, tu je pozicija Hrvatske vrlo jasna. Pokazala se i u ovoj krizi, mi smo bili među prvim zemljama koje su reagirale.
“Događa se ono što je do prije 10-ak dana bilo nezamislivo”
O statusu Ukrajine kao kandidatkinje za ulazak u EU, Božinović kaže da oni podržavaju europski put Ukrajine.
– Ukrajina vidi gdje je perspektiva za njih i za njihov narod. No, prije nego se to dogodi, mi prolazimo jednu tešku situaciju, a oni prolaze jednu kalvariju.
Dodaje Božinović da je sinoć krenuo prvi konvoj pomoći Ukrajini iz Hrvatske.
– Bitno je da se to radi na sustavan način, kroz institucije. Vlada je osnovala posebnu međuresornu skupinu kada govorimo o pomoći i prihvatu izbjeglica.
Hrvatska će uputiti vojnu pomoć vrijednu 124 milijuna kuna, no Rusija je zaprijetila da svima koji će vojno pomagati Ukrajinu “da će snositi odgovornost”.
– Ukazao bih tu na činjenicu da su se na pomoć odlučile i zemlje, ne samo članice NATO saveza, već države koje su neutralne poput Finske, Švedske… Ono što je do prije 10-ak dana izgledalo nezamislivo, danas je sve to već činjenica. Svjedočimo jednoj promjeni paradigme i jednoj odlučnosti. Europa je uz SAD u zadnjih 70-ak godina postala najrazvijeniji dio svijeta. Područje u kojem se štite ljudska prava, u kojem napreduje tehnologija i životni standard. A ako to netko pokuša ugroziti, a ovo je ugroza, onda se suočiti s jasnim i oštrim europskim odgovorom. Europa nema alternativu nego braniti svoje vrijednosti.
O izbjeglicama
Vijeće ministara unutarnjih poslova sastaje se ponovno sutra.
– Našli smo se u nedjelju, sutra je Vijeće u Bruxellesu. Očekujemo da se dogovorimo oko izbjeglica i humanitarne pomoći. Suočit ćemo se s valom izbjeglica koji nije viđen na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prema zadnjim analizama, više od 600 tisuća Ukrajinaca prešlo je na teritorij EU-a, a ne možemo reći da se radi o velikim valovima. Procjenjuje se da bi oko 5 milijuna ljudi moglo napustiti Ukrajinu. Humanitarna situacija koja poprima elemente dramatičnosti, niti jedna zemlja se sama s time ne može nositi, no možemo svi zajedno. Treba riješiti pitanje statusa tih ljudi. Regule koje su do sada vrijedile, sada ne vrijede, morat ćemo te ljude brzo integrirati. Ovo je jedan takav egzodus na koji će trebati naći adekvatan odgovor. Do jutros je u Hrvatsku stiglo 545 ukrajinskih izbjeglica. Ipak, ponavljam, to još nije krenulo u većem broju, međutim na to se moramo pripremiti. U Mađarsku je ušlo gotovo 100 tisuća ljudi. Sve naše sastavnice sustava se moraju pripremiti kako bi sve prošlo bez poteškoća, a vidimo da su teškoće prisutne u susjednim zemljama. U Bruxellesu raspravljamo o cijelom nizu pitanja, a to uključuje i pitanje kontrole vanjskih granica EU-a, i prije ovoga smo bili suočeni s ilegalnim pokušajima ulaska.
Božinović dodaje da će ljudi iz prihvatnih centara odlaziti prema trajnijim lokacijama za smještaj.
– Postoji cijeli niz objekata u vlasništvu države, a ovisno o brojkama i dinamici ćemo morati kapacitete proširivati. Uključit ćemo i nevladine udruge, tu je i Hrvatski Crveni križ, zatim i Caritas. Bitno nam je da sve to iskoordiniramo kako bismo imali čisti pregled situacije.
“Poslane poruke zemljama u regiji – siguran sam da će dobro razmisliti o njima”
Strahuje se da bi ovu situaciju neki mogli iskoristiti za moguću destabilizaciju na jugoistoku Europe.
– Uvijek postoje oni koji su zainteresirani za destabilizaciju, oni koji imaju jedini adut, ili misle da ga imaju u nekakvoj sili i naoružanju. Njima stabilnost ne odgovara. Što se tiče regije, mislim da su poruke svim zemljama u regiji poslane s bitnih adresa, ja sam siguran da će oni dobro razmisliti o njima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbija uvesti sankcije Rusiji, EU parlament zbog toga je izrazio duboko željenje. Vučić također za pritisak optužuje Hrvatsku, medije, političare…
– To je jedna retorika na koju smo navikli. Ja bih ponovio da je ovo trenutak da države donesu dugoročno dobre odluke za svoju budućnost, za budućnost svojih građana. Biti u Europi, a ne ići prema europskim integracijama, mislim da to nije najpametnija odluka.
Davor Božinović osvrnuo se i na skidanje imuniteta ministru Josipu Aladroviću. Ostaje li on ministar?
– Kao što je rekao glasnogovornik Vlade, Vlada će razmotriti taj zahtjev. To je procedura da Vlada sa svih aspekata razmotri o zahtjevu DORH-a, zaključuje.
Govoreći o koronakrizi, Božinović je rekao da ćemo danas imati oko 2500 novooboljelih što je nekih 33, 34% manje nego prije tjedan dana.
– Trend izrazitog smanjenja se nastavlja. Pratit ćemo dalje situaciju, ako se trendovi nastave, razmotrit ćemo i o daljnjim popuštanjima. Ovaj trend mislim da je dobar, imamo i smanjenje broja hospitaliziranih i umrlih.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa