Connect with us

Svijet

AFP objavio analizu o BiH: Pobuna Hrvata sve veća, raste strah od sukoba, svi odlaze

Objavljeno

-

U duboko podijeljenoj Bosni i Hercegovini bosanskohercegovački Hrvati ponovno pozivaju na promjene izbornog zakona i prijete mogućim bojkotom izbora u listopadu pa mnogi strahuju da tu siromašnu balkansku zemlju očekuje novo razdoblje nestabilnosti, piše France Presse.

U Mostaru, koji se smatra hrvatskim središtem, zvonjava crkvenih zvona i islamski poziv na molitvu odjekuju iznad slikovitog kamenog mosta koji povezuje hrvatski dio grada s bošnjačkim. No taj površinski sklad prikriva sve veće nezadovoljstvo bosanskohercegovačkih Hrvata zbog manjkavosti u izbornom sustavu koji im uskraćuje pravo da biraju svoje čelnike.

Mostar je bio razoren za vrijeme rata u BiH početkom 1990-ih, koji je podijelio zemlju duž etničkih linija.

Nekoliko desetljeća kasnije, nemir među bosanskohercegovačkim Hrvatima događa se u trenutku kad secesionističke prijetnje vođa bosanskohercegovačkih Srba raspiruju zabrinutosti da je BiH ponovno na rubu sukoba.

“Ili ćemo riješiti problem mirnim razlazom, ili ćemo kuću – državu – učiniti ugodnom za život svima”, rekao je Petar Vidić, 48-godišnji bivši hrvatski vojnik, za AFP u Mostaru.

Tročlano predsjedništvo BiH

Okrutni rat u BiH završio je mirovnim sporazumima 1995. kojima je zemlja podijeljena na dva dijela, jedan kojim vladaju etnički Srbi i muslimansko-hrvatsku federaciju. Zemlja ima tročlano rotirajuće predsjedništvo koje čine predstavnici triju zajednica, Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Ali Bošnjaci u Federaciji BiH čine gotovo 70 posto od njezinih 2,2 milijuna stanovnika. To im daje veliku brojčanu prednost na izborima i de facto kontrolu nad time tko može biti izabran za predstavnika Hrvata u predsjedništvu države.

“U predsjedništvu su dvojica predstavnika Bošnjaka i jedan predstavnik Srba”, govori se u političkim krugovima bosanskohercegovačkih Hrvata. No za puno Hrvata u BiH to nije trivijalno pitanje. Nakon dugogodišnjeg nezadovoljstva, mnogi od njih predlažu da se opće izbore u listopadu bojkotira.

Nije logično

Na konferenciji u Mostaru u veljači stranke bosanskohercegovačkih Hrvata okupile su se kako bi pripremile plan za svoje iduće korake pozivajući na hitne reforme. Ali nisu najavile opći bojkot.

“Nisu ispunjeni formalni uvjeti za organizaciju izbora dok se ne promijeni izborni zakon kako bi se osiguralo da sve tri etničke skupine budu legitimno zastupljene”, rekao je Dragan Čović, vođa HDZ-a BiH. 

lija Cvitanović iz HDZ-a 1990. još je odlučniji. “Ako netko misli da može oduzeti hrvatskom narodu legitimitet, potisnuti ih, onda će morati za to odgovarati”, rekao je novinarima.

Hrvatske stranke žele mehanizam koji bi im omogućio da biraju vlastite predstavnike u predsjedništvu i gornjem domu parlamenta, čemu se žestoko protive vladajuće bošnjačke stranke.

Sadašnji hrvatski predstavnik u predsjedništvu Željko Komšić, kojeg zapravo podržavaju Bošnjaci, također kritizira tu ideju za koju kaže da bi bio “izborni zakon utemeljen na aparthejdu”. No za mnoge bosanskohercegovačke Hrvate reforme su potrebne kako bi se spriječilo daljnje podjele ili moguću secesiju u već duboko podijeljenoj zemlji.

“Da, svi bismo trebali imati jednaka prava”, rekla je Sima Pehar, 78-godišnja hrvatska umirovljenica. “Zašto bi netko koga nisu izabrali Hrvati trebao predstavljati Hrvate? To nije logično”.

Svi odlaze

No kritičari nedavnih poziva za reformama smatraju da bi to samo služilo interesima političke elite u, kako tvrde, disfunkcionalnoj zemlji koja stagnira i nakon što je rat završio. Čak i u miru, kažu, Mostarom su dugo vladali tvrdolinijaši s obiju strana.

“Ništa se neće promijeniti za građane BiH s mogućim reformama izbornih pravila”, rekla je analitičarka Ivana Marić za N1 televiziju. “To je još samo jedna priča da se ljude zaokupi i da ne razmišljaju o konkretnim stvarima”.

Mostar se i dalje diči ljepotom svojeg poznatog mosta, koji su sagradili Osmanlije u 16. stoljeću, a uništile hrvatske snage 1993. godine. Most je obnovljen 2004. godine. No ljudi i dalje masovno bježe iz grada, što je nacionalni fenomen.

“Svi napuštaju BiH, Hrvati, Bošnjaci i Srbi”, rekla je umirovljenica Pehar. “Gospodarstvo je katastrofa. Oni koji nama vladaju prijete ratom i ljudi bježe”.

U međuvremenu, pregovori o mogućim reformama koje podržava Zapad zapeli su, raspirujući bojazni od bojkota, novih nemira i mogućeg pokušaja raspuštanja Federacije BiH.

“Uvjeren sam da će se kriza nastaviti ako se izborni zakon ne promijeni”, rekao je analitičar Zoran Krešić. “To je loše za cijelu BiH i njezinu euroatlantsku budućnost i odrazit će se nažalost na ljude”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu