Connect with us

Svijet

Lavrov: Nećemo napasti druge zemlje. Nismo napali ni Ukrajinu

Objavljeno

-

Prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu u Turskoj su se sastali ruski i ukrajinski šefovi diplomacije – Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba. Nakon sastanka održali su odvojene konferencije na medije, na kojima su poručili da nije postignuto primirje.

“Kao rezultat razgovora mi smo pristali na to, zato što smo za svaki mogući kontakt glede pitanja koja su u korijenima današnje krize u Ukrajini te želimo iznaći način kako izaći iz ove krize”, rekao je Lavrov nakon sastanka.

Rekao je da se treba pridati dodatna vrijednost kontaktima, optuživši ukrajinsku stranu da umanjuje važnost pregovora koji se odvijaju na ruskom teritoriju između ruskog i bjeloruskog predsjednika.

“Civili su zapravo taoci dobrovoljnih bataljuna i snaga teritorijalne obrane, naime, koristi ih se kao ljudske štitove. Mi smo potvrdili, na zahtjev ruske strane, da se otvore humanitarni koridori, a sami uzroci i trenuci kad se otvaraju zapravo se temelje na situaciji na terenu i trebaju se odabrati najučinkovitije rute da bi se civili izveli iz gradova. Podsjetili smo kolege da je na posljednjem krugu pregovora Rusija predložila konkretne ideje glede nacrta pravnog dokumenta, a ukrajinska strana je uzela te ideje da bi o njima raspravila u Kijevu i rekli su da će nas izvijestiti vrlo brzo, uzimajući u obzir interese svih strana”, rekao je Lavrov.

Na pitanje kako napreduje vojna operacija, Lavrov je rekao da to izrađuje ministarstvo obrane i predsjednik Vladimir Putin, koji kažu da operacija ide po planu. “Vidimo koliko je opasno ponašanje naših zapadnih kolega, uključujući EU, koji su prekršili svoju ulogu time što su dostavljali smrtonosno oružje Ukrajini, uključujući protuzračno oružje, koje se može prenositi i koje trenutačno koriste teroristi i predstavljaju prijetnju civilima”, rekao je Lavrov.

Pitamo se žele li oni prekinuti s tom politikom stvaranja Ukrajine prijetnjom Rusiji. Nismo dobili odgovor kako će se oni postaviti u toj poziciji. Ne, ne planiramo napasti druge zemlje. Nismo napali ni Ukrajinu. Ukrajina predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti Ruske Federacije, rekao je Lavrov.

Govoreći o Pentagonu, spomenuo je da je Pentagon na ukrajinskom teritoriju isprobavao biološko oružje, a kasnije zanijekao da provode ikakve operacije u Ukrajini. “To ne iznenađuje, a predstavnik UN-a je rekao da nemaju takve informacije. Ni to ne iznenađuje, naravno da su to Amerikanci činili u tajnosti, kao što to čine u drugim državama bivšeg Sovjetskog Saveza”, rekao je Lavrov.

“Što se tiče biološkog i toksičnog oružja, potrebno je otkriti sve aktivnosti na njihovom teritoriju, ali oni koji su u Ukrajini i nose oružje, trebaju shvatiti da će se smatrati odgovornima”, rekao je Lavrov.

O bombardiranju bolnice u Mariupolju

Upitan kako ruskom narodu opravdava bombardiranje dječje bolnice, i činjenicu da je pred Rusijom bankrot. “Nije prvi put da čujemo dramatične vriskove o takozvanim strahotama koje provode ruske oružane snage. Na sastanku Vijeća sigurnosti pri UN-u, tamo smo iznijeli činjenice o tom rodilištu. To je rodilište već dugo bilo u rukama bataljuna Azov i drugih radikalista i oni su sve trudnice i sve medicinske sestre maknuli iz tog rodilišta i tamo uspostavili bazu ultraradikalnog azovskog bataljuna pa vi sami izvucite zaključke kako se manipulira javnim mnijenjem diljem svijeta. Vidio sam izvješća da je to vrlo emotivno, nažalost, druga strana novčića predstavlja objektivniji pogled”, rekao je Lavrov.

“Ukrajina je nastavila biti slugom eksperimentalnih zapadnjačkih pokusa. Kad je NATO počeo zahtijevati da Ukrajina ima puno pravo hoće li ili ne u Savez i kad su se uspostavile vojne baze u Ukrajini, što je bila izravna prijetnja Ruskoj Federaciji, i kad sad počnete propitivati njezin status bez nuklearnog oružja, mi želimo vas zamoliti da se pridržavate načela sigurnosti na europskom kontinentu. Oni su rekli da možemo razgovarati o svemu, ali nemojte ni postavljati pitanje naše odluke o pristupanju NATO-u. Ali zašto bismo mi trebali slušati NATO kad kaže da ne predstavlja rizik za nas? Oni ne mogu s nama tako razgovarati. Mi smo vrlo jasno rekli da ne želimo militarizaciju u Ukrajini. Čak i bez NATO-a možete postaviti militarizaciju projektila usmjerenih prema našoj zemlji”, rekao je Lavrov, optuživši Ukrajinu za nacizam.

“Kad upozoravamo naše susjede NATO da se ne šire, mi to ozbiljno mislimo. Prema onome što je rekao predsjednik Zelenski, taj pristup polako postaje jasniji i njemu samome i to je razlog za optimizam, ali što se tiče naših gospodarskih problema, mi ćemo se znati nositi s njima. I u prošlosti smo se borili s poteškoćama, kad god je do njih došlo. Uvjeravam vas, mi ćemo prebroditi poteškoće. Nemamo nikakve iluzije glede toga je li Zapad pouzdan partner, nema nikakve sumnje da se to krši”, rekao je Lavrov, poručivši da će se Rusija znati nositi sa sankcijama i učiniti sve da Rusija ne ovisi o Zapadu.

O mogućem sastanku Putina i Zelenskog

Upitan je li moguće uskoro organizirati sastanak na predsjedničkoj razini, Lavrov je rekao da Putin nikad ne odbija kontakt, ali da ne bi voljeli da sastanci budu svrha sami sebi. “Mi smo uvijek za sastanak, ako možemo dati neku dodatnu vrijednost i riješiti problem. Ukrajinsko vodstvo je od neustavnog puča radije željelo održavati sastanke radi sastanaka samih i imitirati konkretne odluke. Kad smo postigli Sporazum u Minsku, Zelenski je stalno govorio da se trebamo sastati, a kad smo podsjetili svoje kolege 2019. u Parizu da je već bio održan sastanak u Parizu i da nijedna od odluka iz Minska nije bila provedena, oni su i dalje ponovili svoje pozive na sastanak. Ovaj način zamjenjivanja biti problema s nekim vanjskim učincima traže proširenje formata tako da se uključe i Velika Britanija i Turska, žele stalno formirati nešto paralelno, neke paralelne sastanke i stalno kijevsko vodstvo ima nekakve inicijative, a sve se one svode na to da žele zamijeniti ono što oni trebaju doista učiniti nekim vanjskim učincima. Putin neće odbiti sastanak sa Zelenskim, nadam se da će se uskoro pokazati potreba za takvim sastankom, ali dotad treba obaviti neke pripreme”, rekao je Lavrov.

Optužio je i medije da plasiraju gomilu lažnih vijesti.

SAD je otvoreno rekao da su njihovi veleposlanici bili upućeni da uvjere njihove zemlje da se pridruže sankcijama Rusiji, jeste li i vi nešto slično napravili s veleposlanicima u vašoj zemlji, upitali su ga novinari. “Što se tiče naših veleposlanika, mi ih brifiramo o našim položajima, stajalištima, i naši veleposlanici marljivo prenose te informacije čelnicima država u kojima se nalaze. No, mi nećemo trčkarati svijetom i upozoravati članice UN-a da slijede starijeg brata. SAD od Turske, Egipta, jugoistočne Azije pa čak i Kine da slijede jednostrane sankcije koje je uveo SAD. To je veliko nepoštivanje prema tim zemljama, ali, znate, u SAD-u sve prolazi”, rekao je Lavrov.

Upitan zašto bi ga ljudi trebali shvatiti ozbiljno, ako tvrdi suprotno onome što se vidi, Lavrov je rekao da nijedan zapadni medij nije prenio ono što Rusija govori zadnja tri dana. “Mi smo iznijeli svoje proširene poglede glede pitanja europske sigurnosti. Bilo nam je rečeno da je Ukrajina naša i da ćemo mi odlučiti što će biti s Ukrajinom i mnogo onoga što smo predložili bilo je odbačeno. Naša logika je jasna, mi želimo prijateljsku Ukrajinu, demilitariziranu Ukrajinu, koja neće zabranjivati ruski jezik, kulturu i Pravoslavnu crkvu, a ni postati nacistička zemlja”, rekao je Lavrov.

“Zapad je tada zašutio, a to dokazuje da Zapad traži samo jednu stvar od Ukrajine, da bi ona bila protiv svega ruskog”, rekao je.

Upitan je li bio postignut ikakav pozitivan ishod razgovora, Lavrov je rekao da su stigli u Tursku ne da bi bili zamjena za pregovarački put koji su odabrali ruski i ukrajinski predsjednik na bjeloruskom teritoriju. “Tamo je dano jasno objašnjenje što je potrebno da bi se riješio ovaj sukob, demilitarizacija, denacifikacija Ukrajine i još niz drugih stvari. Mi smo upozorili naše sugovornike da ovdje nećemo stvoriti usporedne pregovore, što je nešto što bi ukrajinska strana htjela. Nisam iznenađen time što je Kuleba rekao da nije postignut dogovor oko primirja. Nikakvo primirje ovdje nije trebalo ni biti postignuto”, rekao je Lavrov.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Stručnjaci objasnili što je izazvalo smrtonosne poplave u Španjolskoj: Fenomen je karakterističan za mediteransku klimu

Objavljeno

-

By

Pixabay/Ilustracija

Katastrofalne bujične poplave u Španjolskoj, koje su odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen pri kojem se sudaraju hladan i topao zrak stvarajući snažne kišne oblake, obrazac koji postaje sve češći zbog klimatskih promjena.

Fenomen je lokalno poznat pod nazivom DANA, što je španjolska kratica za izoliranu depresiju na visokoj visini, i za razliku od običnih oluja može se formirati neovisno o polarnim ili suptropskim mlaznim strujama.

Kada hladan zrak prelazi preko toplih sredozemnih voda, topli zrak brzo se diže i formira guste oblake pune kiše koji se mogu zadržati nad istim područjem satima, što povećava njihovu destruktivnost.

Ponekad nastaju velike oluje s tučom i tornadima kao prošli tjedan, rekli su meteorolozi.

Najsmrtonosniji slučaj u modernoj španjolskoj povijesti

Fenomen koji je pogodio područje Valencije bio je najsmrtonosniji u modernoj španjolskoj povijesti i najkatastrofalnija poplava u Europi od 1967.

Istočna i južna Španjolska posebno su osjetljive na taj fenomen jer se nalaze između Atlantika i Sredozemnog mora. Tople, vlažne zračne mase sudaraju se s hladnim frontama u regiji u kojoj planine pogoduju formiranju olujnih oblaka i kiše.

Prošlotjedna DANA bila je jedna od tri najjače takve oluje ovog stoljeća u Valenciji, rekao je glasnogovornik Aemeta, nacionalne meteorološke agencije, Ruben del Campo.

“Prognoze su odgovarale onome što se dogodilo. Ali u području između Utiela i Chive, u pokrajini Valenciji, palo je više od 300 litara kiše po metru četvornom. U tom području, olujni sustavi kontinuirano su se formirali i regenerirali”, objasnio je.

Meteorolozi su rekli da je 29. listopada u dijelovima Valencije u osam sati pala godišnja količina kiše. To je područje obično toliko sušno da ovisi o desalinizaciji morske vode za vodoopskrbu.

Stručnjaci su rekli da će trebati vremena da se analiziraju svi podaci kako bi se utvrdilo jesu li uzrok katastrofe koja se dogodila klimatske promjene.

No većina se slaže da porast temperature na Mediteranu i topliji i vlažniji atmosferski uvjeti pridonose učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama.

“Vidjet ćemo više takvih bujičnih poplava u budućnosti. To ima otiske klimatskih promjena, te strašno snažne kiše i razorne poplave”, rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu u Engleskoj.

Upozorila je da čak i rana upozorenja na jaku kišu utemeljena na pouzdanim prognozama slabo uspijevaju spriječiti ljudske žrtve i da ljudi moraju shvatiti kolika im prijeti opasnost.

“Reći ljudima da će jako kišiti jednostavno nije dovoljno… Vidjeli smo da su se ljudi izlagali riziku vozeći kroz bujice i da je bilo toliko vode da je preplavila ta mjesta.”

Prije nego je početkom 2000-ih uveden termin DANA, snažne jesenske kiše, karakteristične za mediteransku klimu, zvale su se “hladna kap” u Španjolskoj i dijelovima Francuske. Taj se termin još često kolokvijalno koristi, a potječe iz 1886. od njemačkih znanstvenika.

Aemet smatra da je “hladna kap” zastario termin i DANA-u definira kao zatvorenu depresiju na visokoj visini koja je postala izolirana i odvojena od mlazne struje. DANA-e su ponekad stacionarne ili se čak kreću unatrag, od istoka prema zapadu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu