Hrvatska
Čondić Galinčić: Nema razloga za paniku, imamo dovoljno hrane
Događa se velika agresija na veliku europsku zemlju i to je razlog za brigu, za osjećaj nemoći i opreza, ali što se tiče prehrambene sigurnosti, hrvatska vlada promptno reagira na sve situacija koje se događaju – izjavila je u emisiji otvoreno Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
– S obzirom na to da se radi o dvije zemlje koje pripadaju najvećim svjetskim izvoznicima žitarica i uljaricama, svakako izaziva bojazan da će to poremetiti tržišne tijekove i vjerojatno hoće, a naročito će poremetiti tržišne tijekove u kratkom vremenu, obzirom na to da to nije lako u kratkom vremenu nadomjestiti, izvoz iz crnomorskih luka nije lako nadomjestiti. Što se tiče Hrvatske, mi smo i više nego samodostatni, kako se to kaže, i u žitaricama i u uljaricama, a sigurno je da će utjecati na izvoz ono što se događa – rast cijena, poremećaji, povećana i nezadovoljena potražnja – upozorava ministrica.
Također naglašava da nije donesena samo odluka o obnavljanu, nego i o žurnoj izvanrednoj nabavi strateških poljoprivrednih proizvoda, poslana je i poruka poljoprivrednicima i ribarima programima pomoći zbog povećanih cijena umjetnih gnojiva i energije. Imali smo i izvanrednu pomoć stočarima.
Treba biti oprezan, kaže, imamo podatke o proizvodnji, o uvozu i izvozu, jesenska sjetva je prošla dobro, pripreme za proljetnu sjetvu također, a mi smo u izvanrednoj nabavi planirali i sjemenski kukuruz i pšenicu kako bi ukoliko bude potrebno, bili spremni na pomoć u jesenskoj sjetvi.
Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK smatra kako je važno naglasiti da Rusija i Ukrajina pokrivaju 17 posto proizvodnje kukuruza na svjetskoj razini, 30 posto pšenice i ječma i preko 50 posto suncokreta pa će sigurno ove okolnosti izazvati poremećaj.
– Danas je na burzi cijena pšenice 370 eura, toliko je i cijena kukuruza što je povijesno visoka, oko 2,8 kuna, soja ide čak 730, to je 5,6 kuna, nikad u povijesti se to nije događalo – izjavio je.
Smatra da su prisutne dosta spekulacije i panike, treba se to izbjeći i ne reagirati na to. Hrvatska se, smatra, ne treba brinuti da nema dovoljno žitarica do nove sjetve. Cijene gnojiva su visoke, ali koliko su cijene rasle, poljoprivreda, kaže nije ugrožena da će zarađivati i dalje. To je refleksija na krajnjeg potrošača, ali mi kao dio globalnog tržište to ne možemo izbjeći.0 seconds of 6 minutes, 11 secondsVolume 0%
Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore kaže da proizvođači već dugo upozoravaju na problem robnih zaliha, smatraju da se količine trebaju povećati jer nikad se ne zna što nas čeka.
– Danas smo u teškoj situaciji, mi smo odradili svoj lavovski dio posla, nabavili gnojiva, plaćamo skupo gorivo. Po prvi puta se susrećemo s cijenama koje vrijede po par sati, nakon toga se mijenjaju, odnosno rastu – kazao je.
Osobno misli da ćemo nekako izvući proljetnu sjetvu, prihraniti žitarice i očekuje da ćemo imati milijun tona pšenice, što u ovom trenutku će biti zaista dobro za našu zemlju.
Drago Munjiza, direktor Lonia trgovine napomenuo je da malotrgovci imaju poduzetničku funkciju, ali i veliku društvenu odgovornost snabdijevanja stanovništva.
– Od Domovinskog rata, preko potresa na Banovini, za vrijeme korone smo pokazali da smo zaista odgovorni i kvalitetno snabdijevamo stanovništvo. U ovom trenutku najveći trgovci spuštaju cijene iako vladina uredba vrijedi od 1. travnja. Cijene su otišli preko 8 posto na niže, za očekivati je da ovisno o cijeni imputa kojima se moramo prilagoditi i mi moramo predvidjeti koliko će nas koštati plin, struja, gorivo, ali ćemo pokušati i smanjiti marže – izjavio je Munjiza.
– Pravi strateški potez koji podupire ciljeve poljoprivrede je povezivanje ratarstva i stočarstva što smo predložili Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. I to je pravi put, poručila je ministrica.
Vlado Čondić Galinčić je istaknuo da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane da bi prehranila stanovništvo.
– Vrijeme pandemije i ovog rata bi nas trebalo naučiti što bi trebali raditi i mislim da to još uvijek ne radimo na zadovoljavajući način. Promjene se ne mogu tako brzo napraviti, stočarstvo nije jedina proizvodnja koju treba u Hrvatskoj favorizirati ili reći da ćemo s ratarstvom promijeniti cijelu situaciju. Treba pokrenuti i druge proizvodnje – poručio je.
Treba poticati, kaže i voćarstvo i vrtlarstvo, treba napraviti infrastrukturne objekte, to je pitanje i navodnjavanja, skladišnih kapaciteta, hladnjača itd., ekološka proizvodnja…
Mato Brlošić je naglasio da i velike količine voćarskih proizvoda dolaze iz inozemstva. Cijene domaćih proizvoda su zbog uvoza otišle toliko nisko da je domaća proizvodnja stalno padala. Isto to se dogodilo i s mlijekom, kaže.
– Nakon ovoga što se dogodilo možda bi svi trebali sjesti i razmisliti i pokušati ponovno raditi nekakvu strategiju poljoprivredne proizvodnje jer puno toga se promijenilo i pitanje je kada Europa od nas traži zaštitu prirode, ekološku proizvodnju, hoćemo li moći na taj način odgovoriti svim izazovima – poručio je.
U ovoj situaciji će biti više domaćih proizvoda na tržištu – kaže Munjiza.
– Pozivamo sve proizvođače i OPG-ove da se potrude i prilagode potrebama potrošača, da imaju dobru kvalitetu i dobre cijene – rekao je.
S njim se slaže i Čondić Galinčić:
– Mi možemo i moramo, imamo idealne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i za sve vrste proizvodnju koje su potrebne ovom narodu, ne možemo proizvoditi banane, ali možemo šljive – rekao je.
Na pitanje hoće li biti dovoljne mjere koja je Vlada donijela za ublažavanje posljedice na građane, ministrica nije mogla odgovoriti jer je, kaže, jako teško prognozirati koliko će cijene rasti, Bude li potrebno, kaže, reagirat ćemo opet.
Stanje robnih rezerva je bilo takvo da se može prehraniti stanovništvo mjesec dana, sada smo donijeli odluku o povećanju – napomenula je ministrica.
– Imamo puno razgovarati o skladišnim kapacitetima, obaveza svake države će biti da čuva- rekao je Mato Brlošić.
– Trgovci će i u ovoj krizi dati svoj doprinos, imati dovoljno robe koja će biti i konkurentna, robe ima i previše – poručio je Munjiza.
– Odgovorna Vlada i administracija treba predviđati, treba se osiguravati, no u Hrvatskoj ima dovoljno hrane, jesenska sjetva je prošla dobro, pripremamo se za buduću jesensku sjetvu, nastavit će se investicije, nadam se da se neće usporiti, koji podupiremo iz programa ruralnog razvoja a i naš nacionalni strateški plan će donijeti određene dodatne benefite – zaključila je ministrica Vučković.
– Ne podlijegati panici, imamo dovoljno hrane – poručio je na kraju emisije Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.
Hrvatska
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme čeka idući tjedan? Samo u jednom dijelu Hrvatske bez magle i oblaka
Na rubu smo anticiklone i područja povišenog tlaka zraka koje se proteže sa sjeveroistoka, no i dalje smo dovoljno blizu sredozemnim ciklonama i poremećajima, pa će nešto vlage i dalje stizati, ponajprije prema jugu zemlje.
U unutrašnjosti će jutro donijeti manje oblaka, ali će u nizinama ponovno biti prisutni niski slojevi naoblake i magla, mjestimice i vrlo gusta – osobito u Lici i Posavini. Na sjevernom Jadranu prevladavat će sunčano uz slab do umjeren burin, dok će južnije puhati istočni vjetar, mjestimice pojačan. U Dalmaciji promjenjivo, s više oblaka na krajnjem jugu, gdje su izgledni povremeni pljuskovi te jugo.
Tijekom dana, posebice u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, magla će se djelomično izdignuti u niske oblake, a potom bi se mogla i razići, uz više sunčanih razdoblja i pokoji sat vedrine. Ondje gdje se magla razbije, temperatura će porasti do oko 12 °C.
Bura podno Velebita
U Slavoniji, Baranji i Srijemu očekuju se češći sunčani periodi, uz tek ponegdje zaostalu nisku naoblaku. Bit će suho i mirno, a dnevna temperatura do 12 ili 13 °C.
Na sjeveru Dalmacije prevladavat će sunčano, dok će jug ostati pod oblacima uz povremenu kišu, a na otvorenom moru moguć je i koji neverin. Puhat će slab do umjeren istočnjak i bura, a temperatura zraka bit će između 17 i 19 °C.
Na sjevernom Jadranu pretežno sunčano, ponegdje i vedro. Sunce će se nakratko pokazati i u gorju. Bura će oslabjeti i okrenuti na tramontanu, ali bi navečer ponovno mogla jačati, ponajviše podno Velebita. Uz slabiji vjetar bit će nešto ugodnije, s najvišom temperaturom oko 17 °C, a u gorju oko 10 °C, prenosi Net.hr.
U unutrašnjosti će vrijeme ostati stabilno i mirno, što znači čestu pojavu magle i niskih oblaka ujutro, koji bi se ponegdje mogli zadržati i veći dio dana, osobito do petka. Bit će uglavnom suho, uz mogućnost slabih oborina ili rosulje samo u prvom dijelu ponedjeljka na istoku zemlje. Temperatura bez većih promjena – u područjima s dugotrajnom maglom hladnije i uz slab dnevni raspon.
Na Jadranu će u ponedjeljak ujutro još biti oblačnije na jugu, uz kišu i pljuskove, no potom slijedi razvedravanje. Ostatak tjedna donosi stabilnije, sunčanije i svježije vrijeme. Na sjeveru se od srijede očekuju niski oblaci i magla, lokalno i slabija rosulja.
Hrvatska
Ne kupujte lažne lijekove! “U ljekarnama ih sigurno nema, a na crno se najviše kupuje jedna vrsta”
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) nedavno je objavila da im se često obraćaju potrošači koji putem interneta naručuju lijekove u vrijednosti od 100 i više eura, a koji vrlo često uopće ne budu isporučeni ili se pokažu neodgovarajućima za zdravstvene probleme koje imaju.
“Ovim putem upozoravamo potrošače, da ne kupuju medicinske lijekove i pripravke putem interneta. Prodaja lijekova sumnjive kakvoće preko interneta opasna je za zdravlje, a lažni lijekovi reklamiraju se za liječenje niza bolesti”, stoji u objavi HUZP-a.
Također, u neformalnim razgovorima s nekoliko djelatnika ljekarni doznali smo da ih povremeno (“… u zadnje vrijeme često”, rekla nam je jedna ljekarnica) zovu pacijenti raspitujući se imaju li lijekove koji inače nisu odobreni u Republici Hrvatskoj, a za koje su, kažu, vidjeli reklame na internetu.
Opasni lijekovi s crnog tržišta
U HALMED-u (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode) kažu nam da u Hrvatskoj do sada nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lancima opskrbe, odnosno u legalnoj distribucijskoj mreži koju čine javne i privatne ljekarne, bolničke ljekarne, veleprodaje lijekova i specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima.
A što se tiče crnog tržišta koje obuhvaća ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnike, elektroničku poštu i slično, kažu kako su zabilježeni lijekovi neodgovarajuće kakvoće i krivotvorine.
“Kupnja lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente jer je u većini slučajeva podrijetlo tih lijekova nepoznato, a njihova kakvoća upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje pacijenata”, rekli su nam u HALMED-u.
U pozadini stoji organizirani kriminal
Krivotvoreni lijekovi, napominju, u cilju prijevare su krivo označeni s obzirom na identitet i/ili podrijetlo, a mogu sadržavati ispravne ili krive sastojke, biti bez djelatnih tvari ili sadržavati pogrešne količine djelatnih tvari te biti u krivome ili krivotvorenom pakiranju. Krivotvoren može biti izvorni (inovativan) i istovrsni (generički) lijek. Iza krivotvorenih lijekova u pravilu stoji mreža organiziranog kriminala, isključivo zbog zarade.
Iz HALMED-a upućuju na podatke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji kažu kako se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života poput lijekova za liječenje erektilne disfunkcije, lijekova za liječenje pretilosti, intelektualnih stimulansa, kortikosteroida, antihistaminika i sličnih, dok u zemljama u razvoju ima najviše krivotvorina među lijekovima za liječenje po život opasnih bolesti – antibiotika, onkoloških lijekova, analgetika, kardiovaskularnih lijekova, antivirotika, antimalarika i sličnih.
U HALMED-u upozoravaju da su krivotvorenju posebno podložni onkološki lijekovi, uglavnom zbog svoje visoke cijene, te ih pacijenti ne bi smjeli nabavljati na neprovjerenim mjestima.
Zarada veća i od prodaje droge
Prisutnost krivotvorenih lijekova posljednjih je godina u porastu u cijelom svijetu, a trgovina njima danas čini čak 10 posto ukupne globalne trgovine lijekovima, uglavnom u Africi i Aziji. Neki pokazatelji govore da zarada od krivotvorenih lijekova višestruko premašuje čak i zaradu od prodaje droge.
Zbog svega toga, kažu u HALMED-u, veća je i budnost odgovornih institucija, od policije i carine do regulatornih tijela za lijekove pa svake godine raste i broj zaplijenjenih lijekova te zatvorenih internetskih stranica putem kojih su bili prodavani.
Lani je, primjerice, u Interpolovoj akciji Pangea XVII u koju je bilo uključeno 90 zemalja, uhićeno čak 769 osoba te su razbijene 123 kriminalne skupine diljem svijeta, a zaplijenjeno je čak 50,4 milijuna doza ilegalnih lijekova u vrijednosti od 65 milijuna američkih dolara.
Laktoza umjesto djelatne tvari
Krivotvoreni lijekovi mogu sadržavati potpuno pogrešne sastojke ili prave sastojke u neodgovarajućim količinama, a često uopće i ne sadrže djelatnu tvar nego, primjerice, samo laktozu pa nemaju nikakav terapijski učinak.
“Pacijent je uvjeren da uzima terapiju, a zapravo se uopće ne liječi i njegova bolest može napredovati te čak dovesti i do smrtnog ishoda”, upozoravaju iz HALMED-a.
Podsjećaju na strašne slučajeve od 1990. do 1998. godine kada je u Nigeriji, Indiji i na Haitiju umrlo oko 190 djece zbog krivotvorenih sirupa za kašalj u kojima se umjesto pomoćne tvari propilenglikola nalazio antifriz dietilenglikol.
U zapadnim zemljama sve je više primjera i krivotvorenih biljnih lijekova te dodataka prehrani jer su ti proizvodi znatno dostupniji stanovništvu, a oni koji ih koriste često vjeruju da su sigurniji i zdraviji. U dodatke prehrani najčešće se ilegalno dodaju djelatne tvari za liječenje erektilne disfunkcije i za mršavljenje.
Polovina lijekova na interentu je lažna
Prema nekim procjenama, oko 50 posto lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica je krivotvoreno.
“Trgovina lijekovima na daljinu regulirana je Zakonom o lijekovima te je ovim putem predviđena isključivo mogućnost prodaje bezreceptnih lijekova, i to samo putem ovlaštenih e-ljekarni u Republici Hrvatskoj koje nose EU oznaku sigurne ljekarne. Naime, kao jedna od mjera borbe protiv krivotvorenih lijekova, na razini čitave EU uvedena je jedinstvena oznaka sigurne ljekarne, odnosno zajednički logo za sve zakonite online ljekarne pomoću kojeg građani mogu na internetskim stranicama nacionalne agencije za lijekove provjeriti je li pojedina online ljekarna putem koje žele nabavljati lijek doista ovlaštena, odnosno sigurna”, kažu u HALMED-u.
Iako ih zakon dozvoljava, u Hrvatskoj trenutačno nema ovlaštenih internetskih prodajnih mjesta za lijekove, odnosno e-ljekarni. U HALMED-u potvrđuju da do sada nisu zaprimili nijedan zahtjev za izdavanje suglasnosti za obvaljanje djelatnosti prodaje lijekova na daljinu.
No i da e-ljekarne postoje, lijekovi na recept ne smiju se, sukladno Zakonu o lijekovima, naručivati putem interneta.
Najviše lažnih lijekova za impotenciju
To ne znači da neki ne naručuju lijekove putem interneta, ali na crnom tržištu. Od krivotvorenih lijekova koje su djelatnici MUP-a i Carine dosad zalijenili u ilegalnom distribucijskom lancu, najčešće se radilo o krivotvorenim lijekovima za liječenje erektilne disfunkcije porijeklom iz Indije, Kine i Sirije.
“Međutim, s obzirom na to da se krivotvoreni lijekovi često distribuiraju bez ambalaže, samo u vrećicama, ponekad je teško sa sigurnošću odrediti njihovo porijeklo. Krivotvoreni lijekovi putuju najčešće poštom, osobito ako je riječ o manjim količinama, dok se veće količine transportiraju cestovnim, zračnim i morskim putem”, ističu u HALMED-u.
Posumnjaju li građani da koriste krivotvoreni lijek mogu o tome mogu obavijestiti HALMED putem elektroničke pošte na adresu krivotvorine@halmed.hr.
Uz ciklonu će i danas u unutrašnjosti prevladavati oblačno i maglovito vrijeme, dok će na jugu zemlje biti povremene kiše i pljuskova. Samo će sjeverni Jadran ostati uglavnom sunčan.
U kontinentalnim krajevima od jutra pretežno oblačno, s čestom maglom i mjestimičnom rosuljom. Na jugu promjenjivo, uz povremene oborine, dok će prema sjevernom Jadranu prevladavati sunčano vrijeme. Na kopnu će puhati slab vjetar, a uz obalu slaba do umjerena bura, podno Velebita povremeno jaka. Na jugu će i dalje biti umjerenog juga. Temperatura na kopnu između dva i sedam, a na moru od osam do 13 stupnjeva.
Tijekom dana u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj ostaje pretežno oblačno, a ponegdje će se magla zadržavati veći dio dana, uz mogućnost slabe rosulje. Vjetar slab, a temperatura zraka između pet i deset stupnjeva. U Slavoniji, Baranji i Srijemu većinom oblačno, ponegdje uz malo kiše, uz slab vjetar. Temperatura od osam do dvanaest stupnjeva.
Sunčano na Jadranu
U Dalmaciji će vremenske prilike biti podijeljene – sjevernije pretežno sunčano uz buru, a prema jugu promjenjivo, uz kišu i lokalne pljuskove. Do večeri će jugo postupno jačati. Dnevna temperatura između 15 i 19 stupnjeva.
Na sjevernom Jadranu očekuje se najviše sunčanog vremena, uglavnom vedro, dok će u gorskim predjelima prevladavati oblačno. Puhat će umjerena, podno Velebita i jaka bura, uz temperaturu u gorju između sedam i deset, a uz obalu od petnaest do osamnaest stupnjeva, prenosi Net.hr.
U danima koji slijede, u unutrašnjosti će vrijeme biti promjenjivo, s čestom maglom i niskim oblacima, ponegdje i dugotrajnima. Od nedjelje se očekuju i sunčanija razdoblja. Početkom novog tjedna slično – u ponedjeljak je mala mogućnost kiše, ponajprije u istočnim krajevima, a od utorka će danju biti barem djelomice sunčano, dok će ujutro, ponegdje i veći dio prijepodneva, magla biti česta. Temperatura se neće znatno mijenjati – jutra ostaju hladna, a danju svježe.
Na Jadranu će isprva biti promjenjivo, s povremenom kišom i pljuskovima, najviše u Dalmaciji, lokalno i obilnijima. Od utorka se očekuje pretežno sunčano vrijeme duž cijele obale. Puhat će slaba do umjerena bura, podno Velebita povremeno jaka, u Dalmaciji i jugo, koje će zatim slabjeti i okretati na sjeverozapadni vjetar.
TJEDNI HOROSKOP od 10.11. do 16.11. – Najsretniji znakovi će biti Škorpion, Ovan, Rak
HRVATSKA U BROJKAMA / Žena je više, žive dulje, ali i dalje su slabije plaćene. No u dva važna područja “drže tri zida”
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme čeka idući tjedan? Samo u jednom dijelu Hrvatske bez magle i oblaka
MEMORIJALNA UTRKA / Brončana biogradska djeca i srebrna Natalija Gulin na Danima sjećanja od Škabrnje do Vukovara
