Connect with us

Hrvatska

Čondić Galinčić: Nema razloga za paniku, imamo dovoljno hrane

Objavljeno

-

Događa se velika agresija na veliku europsku zemlju i to je razlog za brigu, za osjećaj nemoći i opreza, ali što se tiče prehrambene sigurnosti, hrvatska vlada promptno reagira na sve situacija koje se događaju – izjavila je u emisiji otvoreno Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.

– S obzirom na to da se radi o dvije zemlje koje pripadaju najvećim svjetskim izvoznicima žitarica i uljaricama, svakako izaziva bojazan da će to poremetiti tržišne tijekove i vjerojatno hoće, a naročito će poremetiti tržišne tijekove u kratkom vremenu, obzirom na to da to nije lako u kratkom vremenu nadomjestiti, izvoz iz crnomorskih luka nije lako nadomjestiti. Što se tiče Hrvatske, mi smo i više nego samodostatni, kako se to kaže, i u žitaricama i u uljaricama, a sigurno je da će utjecati na izvoz ono što se događa – rast cijena, poremećaji, povećana i nezadovoljena potražnja – upozorava ministrica.

Također naglašava da nije donesena samo odluka o obnavljanu, nego i o žurnoj izvanrednoj nabavi strateških poljoprivrednih proizvoda, poslana je i poruka poljoprivrednicima i ribarima programima pomoći zbog povećanih cijena umjetnih gnojiva i energije. Imali smo i izvanrednu pomoć stočarima. 

Treba biti oprezan, kaže, imamo podatke o proizvodnji, o uvozu i izvozu, jesenska sjetva je prošla dobro, pripreme za proljetnu sjetvu također, a mi smo u izvanrednoj nabavi planirali i sjemenski kukuruz i pšenicu kako bi ukoliko bude potrebno, bili spremni na pomoć u jesenskoj sjetvi.

Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK smatra kako je važno naglasiti da Rusija i Ukrajina pokrivaju 17 posto proizvodnje kukuruza na svjetskoj razini, 30 posto pšenice i ječma i preko 50 posto suncokreta pa će sigurno ove okolnosti izazvati poremećaj.

– Danas je na burzi cijena pšenice 370 eura, toliko je i cijena kukuruza što je povijesno visoka, oko 2,8 kuna, soja ide čak 730, to je 5,6 kuna, nikad u povijesti se to nije događalo – izjavio je.

Smatra da su prisutne dosta spekulacije i panike, treba se to izbjeći i ne reagirati na to. Hrvatska se, smatra, ne treba brinuti da nema dovoljno žitarica do nove sjetve. Cijene gnojiva su visoke, ali koliko su cijene rasle, poljoprivreda, kaže nije ugrožena da će zarađivati i dalje. To je refleksija na krajnjeg potrošača, ali mi kao dio globalnog tržište to ne možemo izbjeći.0 seconds of 6 minutes, 11 secondsVolume 0% 

Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore kaže da proizvođači već dugo upozoravaju na problem robnih zaliha, smatraju da se količine trebaju povećati jer nikad se ne zna što nas čeka.

– Danas smo u teškoj situaciji, mi smo odradili svoj lavovski dio posla, nabavili gnojiva, plaćamo skupo gorivo. Po prvi puta se susrećemo s cijenama koje vrijede po par sati, nakon toga se mijenjaju, odnosno rastu – kazao je.

Osobno misli da ćemo nekako izvući proljetnu sjetvu, prihraniti žitarice i očekuje da ćemo imati milijun tona pšenice, što u ovom trenutku će biti zaista dobro za našu zemlju.

Drago Munjiza
, direktor Lonia trgovine napomenuo je da malotrgovci imaju poduzetničku funkciju, ali i veliku društvenu odgovornost snabdijevanja stanovništva.

– Od Domovinskog rata, preko potresa na Banovini, za vrijeme korone smo pokazali da smo zaista odgovorni i kvalitetno snabdijevamo stanovništvo. U ovom trenutku najveći trgovci spuštaju cijene iako vladina uredba vrijedi od 1. travnja. Cijene su otišli preko 8 posto na niže, za očekivati je da ovisno o cijeni imputa kojima se moramo prilagoditi i mi moramo predvidjeti koliko će nas koštati plin, struja, gorivo, ali ćemo pokušati i smanjiti marže – izjavio je Munjiza.

– Pravi strateški potez koji podupire ciljeve poljoprivrede je povezivanje ratarstva i stočarstva što smo predložili Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. I to je pravi put, poručila je ministrica.

Vlado Čondić Galinčić je istaknuo da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane da bi prehranila stanovništvo. 

– Vrijeme pandemije i ovog rata bi nas trebalo naučiti što bi trebali raditi i mislim da to još uvijek ne radimo na zadovoljavajući način. Promjene se ne mogu tako brzo napraviti, stočarstvo nije jedina proizvodnja koju treba u Hrvatskoj favorizirati ili reći da ćemo s ratarstvom promijeniti cijelu situaciju. Treba pokrenuti i druge proizvodnje – poručio je.

Treba poticati, kaže i voćarstvo i vrtlarstvo, treba napraviti infrastrukturne objekte, to je pitanje i navodnjavanja, skladišnih kapaciteta, hladnjača itd., ekološka proizvodnja…

Mato Brlošić je naglasio da i velike količine voćarskih proizvoda dolaze iz inozemstva. Cijene domaćih proizvoda su zbog uvoza otišle toliko nisko da je domaća proizvodnja stalno padala. Isto to se dogodilo i s mlijekom, kaže.

– Nakon ovoga što se dogodilo možda bi svi trebali sjesti i razmisliti i pokušati ponovno raditi nekakvu strategiju poljoprivredne proizvodnje jer puno toga se promijenilo i pitanje je kada Europa od nas traži zaštitu prirode, ekološku proizvodnju, hoćemo li moći na taj način odgovoriti svim izazovima – poručio je.

U ovoj situaciji će biti više domaćih proizvoda na tržištu – kaže Munjiza.

– Pozivamo sve proizvođače i OPG-ove da se potrude i prilagode potrebama potrošača, da imaju dobru kvalitetu i dobre cijene – rekao je.

S njim se slaže i Čondić Galinčić:

– Mi možemo i moramo, imamo idealne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i za sve vrste proizvodnju koje su potrebne ovom narodu, ne možemo proizvoditi banane, ali možemo šljive – rekao je.

Na pitanje hoće li biti dovoljne mjere koja je Vlada donijela za ublažavanje posljedice na građane, ministrica nije mogla odgovoriti jer je, kaže, jako teško prognozirati koliko će cijene rasti, Bude li potrebno, kaže, reagirat ćemo opet.

Stanje robnih rezerva je bilo takvo da se može prehraniti stanovništvo mjesec dana, sada smo donijeli odluku o povećanju – napomenula je ministrica.

– Imamo puno razgovarati o skladišnim kapacitetima, obaveza svake države će biti da čuva- rekao je Mato Brlošić.

– Trgovci će i u ovoj krizi dati svoj doprinos, imati dovoljno robe koja će biti i konkurentna, robe ima i previše – poručio je Munjiza.

– Odgovorna Vlada i administracija treba predviđati, treba se osiguravati, no u Hrvatskoj ima dovoljno hrane, jesenska sjetva je prošla dobro, pripremamo se za buduću jesensku sjetvu, nastavit će se investicije, nadam se da se neće usporiti, koji podupiremo iz programa ruralnog razvoja a i naš nacionalni strateški plan će donijeti određene dodatne benefite – zaključila je ministrica Vučković.

– Ne podlijegati panici, imamo dovoljno hrane – poručio je na kraju emisije Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu