Connect with us

Hrvatska

Vozači u Hrvatskoj skupili više od milijardu kuna kazni u 12 mjeseci

Objavljeno

-

Naši su vozači, nemarom i bahaćenjem na cesti, u samo 12 prošlogodišnjih mjeseci skupili više od milijardu kuna kazni, analizirao je Večernjakov magazin AutoStyle, piše u nedjelju Večernji list.

Točnije, da se uspiju naplatiti sve te kazne, u državni bi nam proračun pristiglo 1.133,906.000 kuna samo od prekršaja koje su uhvatile policijske kamere i radari, odnosno od slučajeva u kojima su prometni policajci na djelu zatekli vozače u prekršaju.

U ovaj iznos nisu uračunati prekršaji koji su prethodili prometnim nezgodama. Kad navodimo iznos koji bi se trebao sliti u državni proračun, kažemo “trebao”, jer vjerojatno će se naplatiti oko 70 posto ispisanih prekršajnih naloga, s obzirom na to da naš pravni sustav omogućava razne opcije manipuliranja.

Odugovlačenju i mogućnosti namjernog “spremanja u ladicu” MUP je nedano doskočio centraliziranjem slanja obavijesti o počinjenom prekršaju, no razvlačenje preko sudova i dalje je boljka našeg sustava.

U prebrzoj vožnji lani je uhvaćen ukupno 280.531 vozač, vidljivo je iz evidencije Ministarstva unutarnjih poslova.

Ovisno o postignutoj brzini, grijesi su im različito “teški” pa u skladu s time i kazne. No kad bi se te kazne od prebrzih vozača zaista i uspjele naplatiti, one bi objedinjene nosile čak 386,598.200 kuna. Njih je lani bilo 5,4 posto manje nego godinu prije, no i dalje ih je daleko više nego pijanih i drogiranih za upravljačem, a kazne su za brzinske prekršaje usklađene s ozbiljnošću samog djela.

S ukupnim iznosom od 250,601.700 kn prebrze vozače u stopu prate oni pijani i drogirani. Stava smo da i u ovoj kategoriji – jednako kao i u najvišim kategorijama prebrze vožnje – ne bi smjelo biti nikakve mogućnosti izvlačenja od plaćanja kazne.

Vožnju u alkoholiziranu stanju, ili pod utjecajem droge, smatramo jednim od najvećih vozačkih grijeha, za koje ni najstroža kazna nije dovoljno stroga. Za vozača koji svjesno sjedne za upravljač u stanju u kojem ne može ni percipirati situaciju na cesti ni kontrolirati automobil koji vozi držimo da nije ubrojiv pa bi mu kao takvom – uz visoku novčanu kaznu – trebalo na dulje uzeti vozačku dozvolu.

Nakon ozbiljno prebrzih i pijanih vozača po ozbiljnosti počinjenog djela slijede oni koji smatraju da voziti mogu i bez položenog vozačkog ispita. Njima bi također trebalo uzeti svih 98,595.000 kn, do zadnjeg novčića, jednako kao i onima koji upravljaju vozilom dok im je vozačka dozvola oduzeta (ukupno 52,065.000 kn), koji ne poštuju crveno svjetlo na semaforu (ukupno 19,130.000 kn) ili voze u suprotnom smjeru (14,161.000 kn).

Zahvaljujući brojnosti prekršaja (46.251 vozač), ozbiljan je i ukupan iznos kazni za korištenje mobitela tijekom vožnje – od lani ih se nakupilo za 46,251.000 kn, piše novinarka Večernjeg lista Sandra MIkulčić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu