Hrvatska
Iz HEP-a objavili koliko će skuplji biti računi za travanj
Cijena struje najvećem broju kućanstava od početka travnja porast će u prosjeku za 9,6 posto, što na mjesečnom računu znači 30-ak kuna veći iznos računa, pokazuju projekcije Hrvatske elektroprivrede (HEP).
“Kako je i najavljeno u prezentaciji paketa mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade RH, računi za električnu energiju kućanstava prosječno će od 1. travnja porasti za 9,6 posto, što mjesečno iznosi oko 27 kuna”, naveli su iz HEP-a na upit Hine.
Taj se izračun, objašnjavaju, odnosi na tipičnog kupca koji koristi javnu uslugu opskrbe (opskrbljivač HEP Elektra), u tarifnom modelu ‘bijeli’, uz omjer potrošnje od 60 posto u višoj i 40 posto u nižoj tarifi i čiji mjesečni prosječni račun trenutno iznosi 283 kune.
Premijer Andrej Plenković je sredinom veljače predstavio Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata i tada istaknuo kako će temeljem tog paketa cijene električne energije porasti za 9,6 posto, dok bi bez tog paketa porast bio 23 posto.
Potkrijepio je to i primjerom prosječnog kućanstva čiji je godišnji račun za struju 3.400 kuna. “Da ništa ne napravimo ta cijena bi narasla za 782 kune na 4.182 kune prosjeka u godini dana. S našim mjerama ono što je bilo 3.400 narast će na 3.725, dakle 325 kuna godišnje”, pojasnio je premijer sredinom veljače.
Poskupljenje ovisi o tarifnom modelu i potrošnji
Većina kućanstava u Hrvatskoj još uvijek je u sustavu javne usluge opskrbe s obzirom da javnu uslugu, po podatcima HEP-a, koristi dva milijuna kupaca kategorije kućanstvo u Hrvatskoj.
HEP Elektra jedini je energetski subjekt ovlašten za pružanje javne usluge opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj. Na internet stranici HEP Elektre nedavno su objavljene tarifne stavke za kućanstva koje će se primjenjivati od 1. travnja ove godine, a postotak njihove promjene kreće se od 9 do 13,5 posto.
“S obzirom da se od 1. travnja posebno mijenjaju tarfine stavke koje se odnose na korištenje mreže (prijenos i distribuciju) i koje je utvrdila Hera, a posebno stavke za opskrbu električnom energijom, visina promjene računa u svakom će pojedinačnom slučaju ovisiti o tarifnom modelu i količini potrošene električne energije te o omjeru potrošnje u višoj i nižoj tarifi”, objašnjavaju iz HEP-a.
Iznose tako primjer kupca s jednotarifnim mjerenjem (tarifni model ‘plavi) i prosječnom godišnjom potrošnjom od 2.000 kWh, čiji će mjesečni račun porasti sa 185 na 199 kuna, odnosno za 14 kuna.
Naime, kućanstva u ‘plavom’ tarifnom modelu od početka travnja će potrošenu električnu energiju plaćati po cijeni od 0,8395 kuna (od čega se 0,5295 kn/kWh odnosi na energiju, a 0,31 kn/kWh na tzv. mrežarinu odnosno naknadu za prijenos i distribuciju).
Kada se na to doda i PDV od 13 posto, cijena za kućanstva u ‘plavom’ tarifnom modelu za energiju i mrežarinu iznosit će 0,9486 kn/kWh, što je za 9,03 posto više nego do sada (0,77 kn/kwh bez, a 0,87 kn/kWh s PDV-om).
Nešto veći postotni porast očekuje, pak, kućanstva u najčešćem tarifnom modelu ‘bijeli’ (s dvotarifnim mjerenjem), a s obzriom na rast tarifnih stavki i za energiju i za mrežarinu (u višoj tarifi).
Naime, po novome će kućanstva struju u višoj tarifi na jedinstvenom računu (energija i mrežarina) plaćati 0,9535 kuna po kWh (s PDV-om 1,0775 kn/kWh), što je 13,5 posto više nego što plaćaju sada, a u nižoj tarifi će porasti za 8,9 posto, na 0,4465 kn/kWh (0,5045 kn/kWh s PDV-om).
No, kućanstva trebaju imati na umu da uz to još plaćaju i posebnu naknadu za obnovljive izvore i visokoučinkovitu kogeneraciju u iznosu od 0,105 kn/kWh (bez PDV-a).
Također plaćaju i mjesečnu naknadu za obračunsko mjerno mjesto i opskrbu, a od travnja će ta naknada i u ‘plavom’ i ‘bijelom’ tarifnom modelu porasti na 19 kuna (s PDV-om 21,47 kuna), s dosadašnjih 17,40 kuna (s PDV-om 19,66 kuna).
Po podatcima HEP-a, prosječna godišnja potrošnja kupaca s dvotarifnim mjerenjem (tarifni model ‘bijeli’) u 2021. godini iznosila je 3.200 kWh. Njima će račun porasti s oko 250 na oko 280 kuna mjesečno, odnosno prosječno za 30 kuna, izračun je HEP-a.
Kućanstvima koji koriste tržišnu uslugu HEP-a računi veći 30-40 kn mjesečno
Povećanje iznosa mjesečnog računa od 30 do 40 kuna očekuje kućanstva koja su izabrala tržišnu uslugu HEP Opskrbe – Hepi, a takvih je oko 73.000. Oni su do sada imali nižu cijenu nego kućanstva u javnoj opskrbi (u pravilu 5 posto nižu cijenu opskrbe), no od početka travnja će se te cijene izjednačiti.
“Za kupce koji su izabrali tržišnu uslugu HEP Opskrbe – Hepi (njih oko 73.000), visina tarifnih stavki koje će vrijediti od 1. travnja, utvrđuje se u istom iznosu kao i za kupce na javnoj usluzi. Njima će, ovisno o tarifnom modelu promjena mjesečnog računa iznositi između 30 i 40 kuna”, navode iz HEP-a u odgovoru na upite Hine.
HEP Opskrba je početkom ožujka na svojim internet stranicama objavila promjene cijena u tržišnom sustavu Hepi, objašnjavajući kako je ta promjena “rezultat ekstremnog rasta cijena primarnih energenata (plin, nafta, ugljen), povećanja cijena CO2 certifikata, kao i povećanja cijena električne energije na veleprodajnim tržištima”.
Kućanstva koja se ne slažu s izmjenama cijena imaju pravo na raskid ugovora, a iz HEP Opskrbe ih pritom mole da ih o tome obavijeste pisanim putem najkasnije do 15. ožujka.
HEP će i dalje snositi trošak solidarne naknade
Na računima kućanstava iskazana je i solidarna naknada, koja, u skladu s vladinom uredbom iz 2015. godine, iznosi tri lipe po kilovatsatu, a koju će i nadalje u državni proračun uplaćivati HEP Elektra i HEP Opskrba.
“Solidarna naknada ne predstavlja dodatni teret kupcima niti utječe na ukupan iznos računa već će taj trošak kao i do sada snositi HEP i neće ga prebacivati na kupce”, najavljuju iz HEP-a.
Gen-I povećao cijene energije od ožujka
Uz HEP Opskrbu, tržišne uvjete opskrbe električnom energijom na hrvatskom tržištu nude još slovenski Gen-I i tvrtka E.ON Hrvatska, koja je u vlasništvu njemačke energetske grupacije.
Gen-I je putem svoje internetske stranice (jeftinastruja.hr) svoje kupce obavijestio da je početkom ožujka povećao cijene energije. Tako od 1. ožujka Gen-I kućanstvima u ‘plavom’ tarifnom modelu naplaćuje energiju po cijeni od 0,552 kune po kilovatsatu (s PDV-om 0,624 kn/kWh).
U ‘bijelom’ u višoj tarifi cijena je 0,595 kn/kWh (s PDV-om 0,672 kn/kWh), a u nižoj 0,295 kn/kWh (s PDV-om 0,333 kn/kWh).
U oba tarifna modela mjesečna naknada za opskrbu iznosi 22,40 kuna (s PDV-om 25,31 kunu).
Te cijene, kako se napominje, “ne uključuju naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, troškove korištenja distribucijske i prijenosne mreže, eventualne druge poreze, trošarine, naknade i druga davanja koja određuju nadležne državne institucije i na koja opskrbljivač nema utjecaja”.
A kako će početkom travnja, sukladno odluci Here iz prosinca prošle godine, porasti troškovi korištenja distribucijske i prijenosne mreže i za neke kategorije kućanstava, ostaje za vidjeti da li će i koliko dodatno porasti ukupni trošak za struju kućanstvima koja opskrbljuje Gen-I.
E.ON će nove cijene komunicirati sa svojim kupcima
Iz tvrtke E.ON Hrvatska na upit o novim cijenama električne energije od početka travnja nisu konkretno odgovorili već najavljuju da će to komunicirati sa svojim kupcima.
“Pri donošenju odluke o povećanju cijena razmatramo novonastale tržišne okolnosti i izrazitu promjenjivost cijena energenata koje su dosegnule svoje neviđene vrhunce. Poslovnu odluku o povećanju cijena komuniciramo isključivo našim kupcima pri tome stojeći im na raspolaganju za sva njihova dodatna pitanja i ostvarivanje njihovih prava”, kažu u E.ON-u.
Napominju kako će, sukladno njihovim Općim uvjetima opskrbljivača i zakonskim obavezama, novi cjenik biti dostupan i na njihovoj internetskoj stranici. “Razumijemo interes medija za ovu temu, ali kako se ova poslovna odluka odnosi isključivo na naše kupce oni biti pravovremeno izravno obaviješteni”, ponavljaju iz E.ON Hrvatska.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!