Svijet
Španjolci prazne police sa suncokretovim uljem i brašnom; njemački trgovci apeliraju na kupce da ne stvaraju zalihe!
Suncokretovo ulje i brašno trenutno su rijetka pojava u supermarketima u Španjolskoj jer su građani nakon ruske invazije na Ukrajinu, glavnog dobavljača, požurili nabaviti zalihe osnovnih prehrambenih namirnica, donosi Index.
Španjolska je posebno ovisna o uvozu suncokretovog ulja iz Ukrajine gdje je do sada podmirivala čak 62 posto potražnje, napominje agencija dpa. Police na kojima se donedavno nalazilo ulje sada su u mnogim supermarketima prazne.
“Ponovno smo naručili jestivo ulje, ali danima nismo dobili ništa”, kaže zaposlenik jednog supermarketa u blizini Barcelone. Neki supermarketi ograničili su prodaju suncokretovog ulja na pet litara po osobi.
Slična je situacija i s brašnom, a u oči upada i praznina na policama na kojima su se donedavno nudili tjestenina, zobene pahuljice i mahunarke, piše njemačka novinska agencija.
Španjolska uglavnom proizvodi maslinovo ulje koje je skuplje, a jeftinije ulje od repice kupci izbjegavaju zbog skandala s trovanjem u 1981. godini, kada su trgovci u prodaju plasirali otrovno industrijsko ulje repice, što je uzrokovalo tisuće smrtnih slučajeva.
Krovna organizacija veletrgovaca i supermarketa Asedas upozorila je nedavno na neuobičajeno ponašanje potrošača pri kupnji suncokretovog ulja, naglasivši da je opskrba jestivim uljem i drugim prehrambenim namirnicama sigurna.
Mediji pišu da bi uska grla mogla nastati najranije u ljeto, u slučaju lošeg uroda u Ukrajini. Udruge poljoprivrednika strahuju pak od nestašice stočne hrane u slučaju dugotrajnih poremećaja u uvozu kukuruza, žitarica i prešanih pogača od uljarica iz Ukrajine.
Udruga njemačkih trgovaca živežnim namirnicama (BVLH) apelirala je u utorak na potrošače da ne stvaraju zalihe namirnica posebice brašna i suncokretovog ulja, prenosi N1.
„Kao i na početku korona-krize potrebno je da mušterije pokazuju solidarnost i kupuju u uobičajenim količinama”, rekao je glasnogovornik Savezne udruge trgovaca živežnim namirnicama Christian Boettcher.
Trgovački lanci bilježe pojačane kupovine suncokretovog ulja i brašna od početka ruske invazije na Ukrajinu koja je jedan od najvažnijih proizvođača ovih namirnica. Njemačka 51 posto suncokretovog ulja uvozi iz ove zemlje.
Boettcher je izjavio kako za sada nema dojave o problemima s opskrbom suncokretovim uljem ili brašnom. On je međutim zaključio kako bi, ako se rat u Ukrajini oduži, to moglo imati utjecaja i na opskrbu ovom namirnicom.
Udruga njemačkih trgovaca (HDE) je nakon početka rata u Ukrajini objasnila kako rat u ovoj zemlji ne bi trebao utjecati na opskrbu živežnim namirnicama. “Njemačka je, kao i Ukrajina, izvoznik žitarica, mesa i mliječnih proizvoda”, stoji u priopćenju udruge.
Ekonomski analitičari istodobno upozoravaju na to da je rast cijena živežnih namirnica “neminovan” što je potvrdio i ministar poljoprivrede Cem Oezdemir.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…