Svijet
Je li deltakron opasniji od dosadašnjih varijanti? Evo što se dosad zna
U Europi i SAD-u je otkrivena kombinacija delte i omikrona. Je li ta hibridna mutacija opasnija od postojećih? Za sada je otkriven relativno mali broj slučajeva.
Kad je početkom siječnja jedan znanstvenik s Cipra prvi put govorio o kombinaciji delte i omikrona, u svijetu je zavladalo veliko uzbuđenje, ali se ubrzo stišalo: Greška! Radilo se kontaminaciji u laboratoriju.
Dva mjeseca kasnije u Europi i u SAD-u su ipak otkrivene infekcije s kombinacijom delte i omikrona. Za sada se ne radi o puno slučajeva, ali hibridna forma “deltakron” podsjeća da pandemija ni izbliza nije gotova – iako su neke zemlje u međuvremenu u velikoj mjeri ukinule restrikcije.
Potvrda hibridne varijante
“Sada je prilično jasno da se doista radi o varijanti deltakron”, potvrdio je Luka Čičin-Šain, šef odjela za virusnu imunologiju u Centru za istraživanje infekcija Helmholz.
I Svjetska zdravstvena organizacija je bila spremna na pojavu nove hibridne varijante. “Poznata nam je i ova varijanta. To je kombinacija delte AY.4 i omikrona BA.1”, rekla je Maria van Kerkove, stručnjakinja zadužena za koronu u WHO-u. Dodala je da je to bilo očekivanao u uvjetima u kojima dvije varijante koronavirusa (delta i omikron) pojačano cirkuliraju svijetom.
Je li deltakron opasniji?
Delta je, doduše, bila varijanta koja je kod mnogih ljudi prouzročila teži oblik bolesti, a omikron je još zarazna verzija. Ali to nužno ne znači da je njihova kombinacija – opasnija.
Analiza koju je na genomskim sekvencama proveo francuski Institut Pasteur pokazuje da deltakron doista sadrži karakteristične mutacije dvije linije, objavila je genetska baza podataka Gisaid, prenosi Deutsche Welle.
Od varijante omikron BA.1 ona je preuzela gotovo čitavi spike protein i kombinirala ga s dijelovima varijante AY.4.
Postoji zabrinutost da bi se sada mogla proširiti upravo ta zaraznija hibridna varijanta, pogotovo u onim zemljama u kojima su restrikcije ublažene. Pandemija bi se tako mogla produžiti i mogla bi, zahvaljujući udjelu delta-infekcija, ponovno početi izazivati veći broj težih oboljenja od covida.
Nema razloga za paniku!
No, većina stručnjaka relativno opušteno reagira na deltakron. Za sada su registrirani samo pojedinačni slučajevi u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji i u SAD-u. To upućuje na zaključak da nova hibridna varijanta možda ipak nije tako opasna.
“Da je to varijanta koja se puno brže širi i izazva teška oboljenja, onda bi u međuvremenu imali puno više slučajeva”, pojašnjava imunolog Čičin-Šain.
Sličnog je mišljenja i Etienne Simon-Loriere iz Instituta Pasteur, koji kaže da je nova hibridna varijanta još uvijek ekstremno rijetka i da ne pokazuje znakove eksponencijalnog širenja. U prijevodu: nova varijanta se ne širi zabrinjavajućim tempom. I američki medicinar Pierre Kory na Twitteru je poručio da nema razloga za veću zabrinutost.
Kako je nastao deltakron?
Činjenica da stručnjaci tako opušteno reagiraju na pojavu deltakrona može se opravdati i time da su se slične varijante – rekombinanti Sars-CoV-2 – već pojavile u više navrata.
“To se događa kada se nalazimo u prijelaznoj fazi između jedne dominantne varijante prema nekoj drugoj, to je inače samo jedan znanstveni kuriozitet, ništa više od toga”, objašnjava znanstvenik Jeffrey Barrett.
Takvi hibridi, takozvani rekombinanti, nastaju kad se ljudi istovremeno zaraze dvjema varijantama koronavirusa. To se, doduše, događa poprilično rijetko, ali krajem prošle i početkom ove godine omikron je „svrgnuo” deltu s trona dominantne varijante. Moguće je da su se osobe koje su istovremeno bile u kontaktu s obje varijante – zarazile i deltom i omikronom.
Štiti li cjepivo od deltakrona?
Cjepiva ne mogu spriječiti infekciju koronavirusom, to dokazuju i dosta visoke brojke novih slučajeva posljednjih tjedana. Razlog za to je i činjenica da varijanta omikron može “zaobići” imunološku zaštitu. Ni preležani covid također ne štiti od nove infekcije.
Ali: cjepiva barem štite od težih oblika bolesti.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše