Connect with us

Hrvatska

Ćorić: Od utorka će gorivo biti značajno jeftinije

Objavljeno

-

Hrvatska neće patiti od nedostatka plina, proizvodnja plina raste i rasti će i sljedećih nekoliko godina, rekao je u nedjelju u razgovoru za Hrvatsku televiziju HTV-a ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

U Dnevniku HTV-a komentirao je i aktualnu situaciju da se zbog rata u Ukrajini države okreću vlastitoj proizvodnji plina, što je napravila i Hrvatska.

Hrvatska, naime, povećava proizvodnju plina sa šest novih bušotina. S novom godišnjom proizvodnjom, od 285 milijuna prostornih metara plina koja počinje ove godine, ukupna domaća proizvodnja premašit će milijardu prostornih metara plina, što je 40 posto domaćih potreba.

Upitan može li u slučaju potpunog prestanka dotoka plina iz Rusije, povećanje vlastite proizvodnju plina zadovoljiti hrvatske potrebe za plinom Čorić je rekao da domaća proizvodnja plina raste, i tako će biti i sljedećih nekoliko godina.

“Naš cilj na samom početku mandata Vlade je bio da afirmiramo domaću proizvodnju i povećamo samodostatnost, i što se tiče plina i električne energije. Hrvatska ni u kakvim uvjetima neće patiti od nedostatka plina”, dodao je Ćorić.

“Izgradnjom LGN terminala na Krku osigurali smo dovoljne količine plina”

“Iduće godine trebale bi donijeti ne samo na nalazištima INA-e, nego i nekih drugih kompanija povećanje proizvodnje u odnosu na trenutnu proizvodnju od 30-tak posto potreba. Vjerujem da možemo doći do 40 posto pokrivanja domaćih potreba. S druge strane, alternativni dobavni pravac, LNG na otoku Krku je apsolutno jamstvo da naše gospodarstvo i građani neće ostati bez plina, bez obzira na razvoj događanja na istoku Europe”, naglasio je Ćorić.

Upitan jesmo li sigurni da će plin iz LNG terminala na Krku ostati u Hrvatskoj, s obzirom da su zakupci strane tvrtke, podsjetio je da su zakupci i domaće i strane tvrtke.

“Zakupci su neke domaće i neke strane tvrtke, ali događanja najgoreg scenarija značilo bi zapravo prestanak trgovanja na Baumgartenu kao referentnom tržištu i zapravo, nestanak plina u Europi. Ne vjerujemo da će se to dogoditi, ali kada bi se i dogodilo, naš alternativni pravac dozvoljava, uz našu proizvodnju, da zadovoljimo najveći dio naših potreba”, rekao je ministar Ćorić.

Na pitanje o cijeni plina kazao je kako je “cijena plina, nažalost, orijentirana na tržištu i na nju se ne može značajnije utjecati”. “Ono na što mi, kao Vlada moramo obratiti pozornost je količina, odnosno dostatnost u količinama. To smo izgradnjom LNG terminala na Krku osigurali za dugi, dugi niz godina. Tu straha nema”, naglasio je .

Vezano za cijene goriva podsjetio je i da se ukida zelena naknada, na temelju Vladine uredbe.

“Svakog utorka imamo nove cijene goriva, one se računaju kao prosjek 5 dana prošlog tjedna. Ovaj tjedan je vis-a-vis cijena bio dobar u odnosu na prošli, cijene su pale na referentnim tržištima. Pored toga, koraci Vlade, odnosno smanjenja dijela trošarina, s druge strane ograničavanje marži i s treće strane ukidanje zelene naknade, dovesti će do toga da ćemo od utorka znatno jeftinije točiti naše rezervoare. Dakle, što se tiče dizela, nešto iznad 12 kuna, što se tiče benzina, odnosno, eurosuper, ispod 12 kuna, što se tiče plavog dizela nešto malo iznad 8 kuna. Dakle, značajno smanjenje u odnosu na prošli tjedan.

Upitan može li se očekivati da će ovakve cijene potrajati Ćorić je podsjetio kako je metodologija takva da će onaj sljedeći utorak zapravo ovisiti o ovom tjednu koji nas čeka. “Nadamo se da će cijene stagnirati na ovoj razini, da neće doći do značajnijeg povećanja. U svakom slučaju, od utorka je situacija puno relaksiranija. Tome smo se i nadali, u tom smjeru je Vlada RH donosila mjere”, zaključio je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu