Connect with us

Hrvatska

Jandroković: Imamo dovoljno za vlastite potrebe hrane i energenata

Objavljeno

-

– Treba biti oprezan, ne znamo što će se dalje događati, ali zasad možemo biti sigurni. Vlada je donijela cijeli niz mjera kojom se kontroliraju cijene nafte, plina i struje, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija ‘S Markova trga’ predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

– Početak brutalne ruske agresije na Ukrajinu je bio šokantan. Iz dana u dan čujemo sve gore i gore vijesti, sve je više ubijenih, ruske oružane snage udaraju na Ukrajinu sve brutalnije i sve žešće. Neizvjesni su sudbina i rezultat te ruske agresije, rekao je Jandroković u uvodnom dijelu emisije.

Hrvatski Sabor je, dodao je, vrlo brzo i na početku ruske agresije donio Deklaraciju o Ukrajini s potporom od 133 zastupnika. Njome je iskazana snažna potpora Ukrajini i osuđena je agresija Rusije. Vladi su također poslali poruku da učini sve što može u zbrinjavanju izbjeglica.

– Sabor je pokazao vrlo visoku razinu zajedništva, političke zrelosti i odgovornosti. Mi smo narod koji je prošao brutalnu velikosrpsku agresiju početkom ’90.-ih, imamo i veće razumijevanje za stradanja Ukrajinaca od nekih drugih naroda i drago mi je da smo u tkao visokom broju poduprli Ukrajinu, rekao je. 

Sastanak premijera i oporbe 

Premijer Plenković se dva puta sastao s oporbenim strankama – prvi put zbog situacije u Ukrajini, drugi put zbog pada bespilotne letjelice u Zagrebu. Jandroković je objasnio kako su to izvanredne situacije, te kako je dobro da postoji dijalog između vladajućih i oporbe.

– Kolege iz oporbe pokazale su političku ozbiljnost i odgovornost, rekao je.

Objasnio je kako ne znamo kako će se razvijati ratni sukob u Ukrajini, hoće li se proširiti i kako će utjecati na život u Europi zbog porasta cijena energenata i prehrambenih proizvoda. Imamo nekoliko ogromnih izazova, rekao je, kada politička struktura mora biti odgovorna i na visini zadatka. 

Utjecaj situacije u Ukrajini na našu regiju 

Na pitanje kako situacija u Ukrajini utječe na našu regiju, rekao je da je Hrvatska kao članica EU-a i NATO u znatno boljoj poziciji nego što je bila ’90.-ih, sada imamo moćne i snažne saveznike.

– Nismo sami. Koliko god izazovi bili veliki, puno je bolje za jednu državu da ima saveznike, da ima partnere i da oni mogu kompenzirati što ta država ne može sama. Naše susjedstvo je uvijek, kada su u pitanju velike svjetske krize, uzdrmano. Politički i sigurnosni izazovi u susjedstvu su jako veliki, rekao je.

Ruski veleposlanik u BiH rekao je da možda postoje planovi i za Hrvatsku, Jandroković je rekao da prvo treba vidjeti kontekst.

– Ovdje se radi o govoru koji nije prihvatljiv, koji ima prizvuk prijetnje i to je retorika koju predstavnici ruske vlasti koriste posljednjih mjesec dana (…) Mi trebamo ostati smireni, znamo gdje pripadamo, znamo tko su zemlje s kojima surađujemo, ali trebamo slušati što se govori s druge strane i koje su potencijalne prijetnje i izazovi koji mogu doći. O tome ćemo itekako voditi računa, rekao je. 

Ponovno uvođenje vojnog roka 

Što se tiče ponovnog uvođenja vojnog roka, Jandroković je rekao kako ankete pokazuju da postoji vrlo visoka svijest građana o tome u kakvim vremenima živimo.

– Potpora tome je vrlo visoka, Vlada će o tome voditi računa, rekao je.

Smatra kako ne znamo što je pred nama, mlade generacije ne znaju što je ratna ugroza, tek se sada s time suočavaju i vide koliko rat može biti okrutan. Te generacije, rekao je, treba pripremiti za izazove koji su mogući u budućnosti.

Pad bespilotne letjelice u Zagrebu 

To je nešto što je bilo jako teško očekivati, rekao je vezano za pad bespilotne letjelice u Zagrebu.

– Još ne znamo tko je i od kuda lansirao letjelicu, ni da li je pala ciljano ili slučajno. Iz istrage se vidi da na letjelici, koja je inače izviđačka, nije bila kamera nego bomba. Koliko je bilo eksploziva, još se uvijek istražuje. Ovaj događaj je digao razinu opreza ne samo u Hrvatskoj, nego i kod drugih NATO članica, rekao je.

Očekuje da će vrlo brzo biti gotov kvalitetan izvještaj. 

Ujedinjenost državnog vrha  

– Ovo je vrijeme u kojem se od svih protagonista političkog života traži dodatna odgovornost i ozbiljnost. Apeliram na sve da se posvete radu za javno dobro. Predsjednik mora više djelovati da doprinese na zaštiti i sigurnosti zemlje, a puno manje za beskorisne borbe s političkim protivnicima, rekao je Jandroković. U ovakvim situacijama, dodaje, građani žele čuti jedinstvene poruke, žele vidjeti da svi dijelovi vlasti dišu i razmišljaju jedinstveno. 


O posljedicama sukoba 

Govorio je o tome koliko smo spremni za sve moguće posljedice proširenja sukoba, rekao je da što se tiče energetike, Vlada je donijela paket mjera koji obuhvaća kontrolu cijene energenata. Izgradnjom LNG terminala na Krku, Hrvatska je izmijenila kapacitete, što se tiče nabave plina. Time su, objasnio je, ojačali našu poziciju i osigurali da plin imamo i u najtežim situacijama.

Što se tiče nafte, vrlo malo ju nabavljamo iz Rusije, naši dobavni pravci dolaze preko srednjeg Jadrana i otoka Krka. To je za nas, dodao je, strašno bitno.

– Vlada je, svojom intervencijom, u mnogo čemu zaštitila standard građana, rekao je.

Što se tiče prehrane, Jandroković je rekao da imamo preko 100% proizvodnje za naše potrebe. Inače izvozimo jedan dio, ali kada bi došlo do krize i kada bi zemlje članice EU-a prestale izvoziti svoju pšenicu, mi bi sa svojom proizvodnjom pšenice i žita bi mogli ispuniti naše potrebe.

– U ovome trenutku nema nikakvih prijetnji da bismo mogli ostati bez energenata i da bi oni mogli probiti cijene koje će strelovito uništavati gospodarstva u EU, rekao je.

Treba biti oprezan je ne znamo što će se događati kasnije, dodao je. 

O koroni 

Korona je još prisutna, mjere se popuštaju, i u Saboru će ih također popustiti. Očekuje potporu da svi zastupnici mogu biti u glavnoj dvorani, što će olakšati rad. Maske će morati još zadržati, kao i minutažu. Veseli ga puna Sabornica.

Što se tiče referenduma o COVID potvrdama, rekao je da će Vlada na idućoj sjednici poslati u Sabor izvješće o provedenoj analizi, vjerodostojnosti i prikupljenim potpisima. Kada mu Vlada to dostavi, on će dostaviti Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, a oni će donijeti zaključak koji će poslati na plenarnu sjednicu. Sabor će od Ustavnog suda zatražiti da ispita jesu li pitanja u skladu s Ustavom, oni imaju rok od 30 dana da odgovore, nakon čega ćemo znati hoće li biti referenduma.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu