Svijet
Analiza BBC-ja: Kako Zelenski koristi svoje govore da dobije što želi?
Dok se njegova vojska neumorno bori na ukrajinskim ratištima, Volodimir Zelenski s druge strane vodi informacijski rat u prijestolnicama zapadnog svijeta, započinje tako BBC svoju analizu komunikacije ukrajinskog predsjednika.
Obratio se 10 parlamenata u dva tjedna, primajući ovacije gdjegod se obratio.
Javljajući se videovezom iz opkoljene prijestolnice, noseći zelenu majicu, često se odjavljuje pozdravom stisnutih šaka. Kako pljesak odjekuje, tako on nestane. U žurbi je, s egzistencijalnim stvarima kojima se treba pozabaviti.
“On zna kako utjeloviti duh nacije”, kaže Jonathan Eyal s Instituta Royal United Services za BBC. “I to ne samo u govoru već i u načinu na koji se pojavljuje i na koji govori”.
Isti, ali različiti
Govori, koji su započeli adresiranje parlamentarnih zastupnika u Lonodnu 3. ožujka, imali su jednu svrhu – zadobiti međunarodnu podršku – i predsjednik Zelenski je to učinio s nizom vrlo pomno skrojenih poruka.
Od pada berlinskog zida do terorističkog napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku, Zelenski svojim govorima priziva u svijest bitne svjetske događaje i traume.
U Parizu je u srijedu evocirao nacionalni moto “sloboda, jednakost, bratstvo, a u Japanu je podsjetio na nuklearnu katastrofu.
Reference nisu suptilne, one to ne bi ni trebale biti. One su visceralne.
Zelenski ne troši vrijeme kako bi doašo do poante. U prvih minutu do dvije obraćanja Londonu, usporedio je Ukrajinskih 13 dana rata s Bitkom za Britaniju, odlučujuću bitku za Veliku Britaniju u Drugom svjetskom ratu.
Na Shakespearov način (biti ili ne biti), stigao je do Winstona Churchilla. Zelenski nije imenovao britanskog lidera iz ratnih vremena, ali je suptilno prilagodio Churchillov slavni govor iz lipnja 1940. ukrajinskoj geografiji.
“Borit ćemo se u šumama, borit ćemo se na poljima, na plažama, u gradovima i selima, na ulicama, borit ćemo se u brdima”, rekao je.
Kako je parlamentarna turneja Zelenskog napredovala, u govore su se uvukle i oštrije note. Nije se bojaoi opomenuti Zapad zbog, kako smatra, neuspjeha da pruži dovoljnu podršku Ukrajini.
Moć srama
“U svakom od govora Zelenskog on govori – kakva si ti to osoba”, kaže Nomi Claire Lazar, profesorica javnih i međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Ottawi, koja proučava političku retoriku. “Kakva si ti to nacija? Ako ne uspiješ doživjeti ovaj trenutak, treba te biti sram”.
U svom govoru američkom Kongresu s referencama na Pearl Harbour, Martina Luthera Kinga i Mount Rushmore, predsjednik Zelenski ukorio je svoju publiku neuobičajenim nediplomatskim rječnikom. “Tražimo odgovor”, rekao je. “Odgovor na ovaj teror. Je li to previše tražiti”.
U obraćanju talijanskom parlamentu u utorak, predsjednik Zelenski je opet pribjegao posramljivanju svoje publike, ističući da su ljudi bliski Putinu uživali na odmoru u Italiji.
“Ne budite utočište za ubojice”, poručio im je.
Kao predsjednik države koja pati zbog neisprovocirane invazije, profesorica Lazar kaže da je Zelenski zaradio pravo na to. “Ne možete odlaziti u strane parlamente i reći sram vas bilo, ako se već niste postavili prije toga kao moralni arbitar”, govori Lazar.
Iz te perspektive, kao vođa zemlje na koju je izvršena invazija, bez provokacije, razumljivo je da iz svoje publike odagna bilo kakva trag samozadovoljstva.
“Mislim da postoji doza frustracije kod njega i njegovog tima”, kaže Orysia Lutsevych iz think tanka Chatam House. “Ne osjećaju da su ljudi dovoljno potreseni”, dodaje.
Ovacije
Svakim od njegovih govora, koje je pisao u suradnji s njegovim bliskim suradnikom Dmitrom Litvinom, Zelenski je “zarobio” publiku: političare potaknute njegovom nekonvencionalnom, izravnom retorikom.
On se također obraća i vlastitom narodu.
On govori na ukrajinskom i izbjegava obući odijela koja se inače povezuju s ovakvom vrstom političkog spektakla. To je izvanredna transformacija za političara čiji je rejting padao mjesecima prije početka rata.
Prije početka rata, prošlost Zelenskog kao komičara smatrala se slabošću. U trenucima napada na Ukrajinu, to postaje prednost.
“Komičari zarađuju tako da stvaraju vrlo intimne veze sa svojom publikom”, kaže profesorica Lazar. “Taj osjećaj da nam je neugodno, što nas čini ushićenm i što nas tjera na smijeh”, dodaje.
Izvedba, s jednostavnom, neukrašenom porukom – učiniti više da nam pomognete – ima jednu krajnju publiku: mnijenje javnosti na Zapadu.
“On pokušava kreirati tu vrstu pritiska odozdo”, kaže profesorica Lazar”. “Domaći pritisak na vlade, što je posebno važno jer ono što on traži je stvarno skupo”, dodaje.
Postavljanje agende
To je u konačnici, ono o čemu se tu radi. Zelenski nije krenuo u ovu turneju po svjetskim zakonodavnim tijelima samo kako bi pokupio simpatije. Ukrajina se bori za postojanja, a to može nastaviti činiti samo uz veliku, kontinuiranu vojnu pomoć svojih saveznika.
Tjednima je predsjednik Zelenski molio NATO da uspostavi zonu zabrane letenja nad Ukrajinom. On zna da je neće dobiti, ali mogao bi dobiti sljedeću najbolju stvar
U utorak, predstojnik ureda Zelenskog, Andrij Jermak, iznio je alternativu zoni zabrane letenja. “Molimo vas, uvedite zonu zabrane letenja ili nam dajte pouzdane sustave protuzračne obrane”, rekao je.
Napori da se popravi ukrajinska protuzračna obrana se već čine, a SAD je rekao da ima zalihu stare, ali još učinkovite opreme iz sovjetskog doba.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše