Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

LA HABANA BLUES Bilosnićeva zbirka objavljena u Rumunjskoj, a o njoj se piše u Španjolskoj

Objavljeno

-

U sklopu programa obilježavanja jubileja književnika i slikara Tomislava Marijana Bilosnića, ovih je dana u Rumunjskoj objavljena na rumunjskom i španjolskom jeziku njegova poznata zbirka pjesama Havana blues, za koju je ovaj autor 2020. godine dobio prestižnu Nagradu Antun Branko Šimić. Kao što je poznati Bilosnić tijekom 2022. godine slavi 75 godina života i 55 godina vrlo plodnog umjetničkog djela i djelovanja.

La Habanu blues, na rumunjski je prevela Monica Dragomirescu, a na španjolski dr. sc. Željka Lovrenčić. Uz rumunjski i španjolski jezik, pjesmu posvećenu glasovitom kubanskom pjesniku Miguelu Barnetu prevedena je i na engleski, čiji prijevod potpisuje Pablo Bilosnić.

Zbirka je objavljena u Ediciji Pim, Biblioteka Universalis, višejezičkog rumunjskog časopisa Contemporary Literary Horizont Collctions, u Iaşi u Rumunjskoj. Kao urednik zbirke pojavljuje se poznati rumunjski pjesnik Daniel Dragomirescu, koji je i sam preveo neka Bilosnićeva izdanja. Ovo je, inače, šesta Bilosnićeva knjiga koja se pojavljuje u ovoj biblioteci, a treća Bilosnićeva zbirka poezije tiskana od početka ove godine.

O zbirci pjesama Havana blues, možda najbolje svjedoče riječi iz obrazloženja Prosudbenog povjerenstva za Nagradu Antun Branko Šimić, u kojemu između ostaloga stoji: „U samom nazivu zbirke (blues – poezija žudnje, rastanka i očekivanja, slobodnog pripovijedanja) utkane su odlike poemske vrste sa svim emotivno-moralnim osobinama sadržanim i u imenima civilizacija Inka i Maya koje je bluzistički zasužnjila zapadna civilizacija i sebe obremenila obvezom vječite isprike isijavane iz europskoga zlata kraljevskih dvorova… intertekstualnošću Bilosnić osuvremenjuje i jača niti Božanske matrice Svemira, svega vidljivog i nevidljivoga, kojom umrežuje neprolaznost stvaralaštva, priginjući se Marquezu, Hemingwayu, Kahlo, Nerudi, Borgesu, i poglavito Piazzoli pod čijim je skladbama obojenim tangom i Bilosnić udahnuo otužni ritam svojim pjesmoskladbama. Snaga riječi ove zbirke je velika i u njoj jer potvrđena ona biblijska, iz Evanđelja po Ivanu: U početku bijaše Riječ… U biserju Havane blues sluti se i prosijava Sunce, Svjetlo, sigurna pobjeda Dobra čija je ljepota prikrivena vremenom bola kao upozorenjem na neisplativost služenja ahrimanizmu“.

Odmah po objavi zbirke Havana blues, na poznatom književnom portalu Tiberíades, istoimene izdavačke kuće u Španjolskoj, pojavio se esej Davida Cortésa Cabána, portorikanskog pjesnika i sveučilišnog profesora iz New Yorka, koji piše o Bilosnićevoj zbirci komentirajući ponaosob sve objavljene pjesne u njoj. Pod naslovom „Havana blues i put kojim je išao Tomislav Marijan Bilosnić, Cabán naziva Bilosnića velikim pjesnikom, a zbirku Havana blues „prekrasnom knjigom“ u kojoj autor „u poeziji prenosi najdirljivija iskustva života“. Cabána će kazati: „da ono što pjesnik percipira u dubini ovih pjesama, ritmički će se projicirati i u doživljajima njegove turneje po Havani“.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak), od 08:00 sati  pa do  15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu