Connect with us

Hrvatska

NE SLUTI NA DOBRO Poskupljenjima nije kraj, stručnjaci savjetuju kako štedjeti

Objavljeno

-

Poskupljuje struja! Najvećem broju kućanstava računi će od travnja porasti za 9,6 posto, no s obzirom na to da stvarni trošak ovisi o tarifnom modelu i količini potrošene struje u višoj i nižoj tarifi, poskupljenje može biti i veće. Potrošači negoduju, a vladajući paketom mjera ublažavaju rast cijena energenata. Stručnjaci upozoravaju da poskupljenjima tu nije kraj i savjetuju štednju. Ekipa emisije Potrošački kod doznaje kako.

Električna energija od 1. travnja poskupljuje – od prvoga travnja! A u budžetima mnogih potrošača, ta stavka ni dosad nije bila mala. Poskupljenje će, u prosjeku mjesečne račune podignuti za 30-ak kuna. Bez Vladina paketa porast bio veći od 20 posto.

– Prosječna promjena cijene za pojedine kupce iznosit će oko 9,6%. Promjena cijene za pojedine kupce može biti nešto viša ili niža od tože ga ovisno o tome koji kupac ima koji tarifni model, kolika je ukupna godišnja potrošnja i kakav je omjer potrošnje ako kupac ima dvotarifno mjerilo, kaže pomoćnik direktora HEP Elektre Robert Baričević.

Kurtović: Računi veći i do 14 posto

Ne samo da cijena može biti veća, nego i hoće, tvrdi Nenad Kurtović, stručnjak za kupoprodaju električne energije.

– Uzeli su prosječnog kupca od nešto više od 3000 kWh, koji troši 60 posto danju i 40 posto noću. Međutim, potrošači koji nemaju toplinsku energiju i prirodni plin – oni troše 500-600 i više kWh mjesečno, njima će računi biti veći 50 do 70 kuna. Znači, taj postotak neće biti 9,6 nego kod dvotarifnih 11 posto, a kod onih na ‘Hepiju’ 14 posto, kaže Kurtović.

Ništa bolje ne nudi ni konkurencija?

– GEN-I je izašao sa svojim cijenama. Njihov rast cijena je 17,5 posto. E.ON zasad ne izlazi puno vani, oni kažu da će komunicirati s kupcima, ali vjerojatno je i tamo situacija slična kao i kod GEN-IJA, dodaje Kurtović.

Od udara na džepove dakle, pošteđen neće biti nitko. Nije prvi, a vjerojatno – ni zadnji put.

Suša je, hidroelektrane nemaju vode

– Naše hidroelektrane ako nemaju vode, a trenutno nemaju jer je hidrološka situacija loša – onda smo u velikim problemima. Struju onda moramo uvoziti po europskim i svjetskim cijenama ili moramo aktivirati termoelektrane na plin koji je sad izuzetno skup. I zbog toga je cijena veća. Sve to ukazuje da će udar na cijene ublažen Vladinim mjerama trajati vrlo kratko. Ne sluti na dobro što se tiče ni cijene električne energije, a ni drugih energenata, poručuje Nenad Kurtović.

Kućni budžeti – sve su tanji. A prostor za uštedu – sve manji. Stručnjaci poručuju – može se za početak promijeniti ponašanje.

Štednja, korak po korak

– Pa recimo, kod većine kućanskih uređaja je važno da uvijek popunimo kapacitete. Da ne koristimo poluprazne perilice rublja ili posuđa. Kad pričamo o rasvjeti – ako ne koristiš prostoriju izgasi svjetlo. Slično može biti i za hladnjake – ne stavljajte odjedanput puno stvari, jer hladnjak onda troši više. Odmrzavajte radije u hladnjaku, sporije je ali on troši energiju od odmrzavanja. Ne držite vrata hladnjaka otvorena dok razmišljate što bi uzeli. Televizor je često nepotrebno uključen, kaže Marko Bišćan iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Kurtović kaže da se spuštanjem temerature na termostatu samo za jedan stupanj može trošak grijanja smanjiti za 5-6 posto. Savjetuje i da se manje koristi vruća voda kod tuširanja te da se perilice za rublje mogu koristiti po programima koji imaju nižu potrošnju.

Aplikacija za provjeru učinkovitosti uređaja

I koristiti aplikaciju “Provjera učinkovitosti uređaja”. Koja, zahvaljujući europskoj bazi podataka uspostavljenoj s uvođenjem novih i poboljšanih energetskih oznaka, olakšava izračun troškova i usporedbu te odabir proizvoda.

– Ako se dvoumite između tri perilice, aplikacija pokaže najbitnije karakteristike kao što su potrošnja energije, vode, razinu buke i sl. Vrlo jednostavno komparirate. Ono što aplikacija daje kao dodatnu mogućnost je da energiju pretvorite u kune, a to je ono što je ljudima i najbitnije, objašnjava Marko Bišćan.

Podaci o uređajima dohvaćaju se skeniranjem QR koda ili unosom podataka o proizvođaču i modelu, a aplikacija se može koristiti na pametnom telefonu, računalu ili tabletu. Besplatna je i razvijena u sklopu projekta LABEL 2020 te dostupna na pripadajućoj internetskoj stranici.

Na istoj se stranici mogu pronaći i kratki te jednostavni savjeti za uštedu energije u kućanstvu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Objavljeno

-

By

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.

Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.

Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka

Objavljeno

-

By

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.

Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.

Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.

SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Potres u BiH, osjetio se i u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Potres magnitude 2.7 pogodio je u utorak oko 13:30 Bosnu i Hercegovinu, a epicentar je bio šest kilometara zapadno od Gruda i 38 kilometara zapadno od Mostara, izvijestio je EMCS. Epicentar potresa bio je šest kilometara zapadno od Gruda, a osjetio se i u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu