Hrvatska
Unatoč smanjenju PDV-a bijeli kruh 15, srdela 35, ulje 20 kuna…
Unatoč smanjenju PDV-a bijeli kruh stajat će 15, srdela 35, ulje 20 kuna, piše u četvrtak Večernji list, navodeći da je potrošačka košarica od sredine 2021. skuplja 15 posto, a ulje, brašno, tjestenina i riža i preko 20 posto.
Zvučne najave o sniženjima više od 1000 artikala iz osnovne potrošačke košarice, s kojima su se trgovci požurili i više od mjesec dana od službenog smanjenja PDV-a na pojedine kategorije hrane, već danas bi se mogle svesti na onu narodnu “tresla se brda, rodio se miš”.
Cijene koje su vrijedile sredinom veljače kad je vlada izašla s izdašnim paketom mjera protiv inflacije – i kad nitko nije mogao predvidjeti dodatni šok koji će na globalnom tržištu žitarica i uljarica te energenata izazvati i rat u Ukrajini i sankcije Rusiji – rasle su i proteklih tjedana, a nove cjenike trgovci od proizvođača/prerađivača/uvoznika dobivaju svakodnevno.
Litra Zvijezdina suncokretova ulja koje se donedavno moglo naći na akciji i za 12,99 kuna, a redovna cijena joj je prije smanjenja PDV-a kod nekih trgovaca bila 15,99, ovih se dana može kupiti za vrtoglavih 17,99 do 20 kuna.
Franckova kava, 400 g omiljene “jubilarne”, košta već 39,99 kuna, a ne tako davno mogla se kupiti i za 32,99 (uz česte akcije za 24,99 kn), dok kilogram glatkog brašna probija već i cijenu od 10 kuna, ovisno o proizvođaču, kristal šećera od prosječnih 6,50 ka 8 i više kuna.
Tko je mislio da je zbog rasta cijena kruha i peciva za 20-50 posto proteklih mjeseci najbolje umijesiti svoj, sad će dvaput promisliti. I cijena 7 g suhog kvasca s 2,70 narasla je na 3,50 kn i više (vrećica 4 + 1 gratis i na 16,99 kuna), a rastu i cijene struje.
Štruca bijelog kruha za koju više nitko sa sigurnošću ne može reći koliko teži, 600, 700 ili 750 g, u pekarnicama bi uskoro mogla koštati i 15 kuna, dok se i cijena ribe siromaha – srdele penje već ka 35 kuna. Još prije nekoliko mjeseci u zagrebačkom je ribarnicama koštala 20, potom naglo skočila na 30 kn/kg.
Srednja kategorija ribe poput orada i brancina poskupjela je sa 60 na 80 kn, a i s najavljenim smanjenjem PDV-a od sutra s 13 na 5 posto na žive, svježe ili rashlađene ribe, rakove, mekušce i ostale vodene beskralježnjake, izglednije je da će cijene ribe i dalje rasti, tvrde prodavači.
I cijena 10 jaja uz smanjenu stopu PDV-a s 13 na 5 posto, danas je na akciji viša nego im je bila redovna cijene prije nekoliko mjeseci. Cijene svinjetine tek posljednjih tjedana uzimaju zamah, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
Hrvatska
Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”
Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.
Hrvatska
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.
Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.
SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Obilježena 33. obljetnica 72. bojne Vojne policije
-
magazin5 dana prije
(VIDEO) “SINE MOJ” / Poslušajte novu Severininu autorsku pjesmu
-
Hrvatska4 dana prije
PROGNOZA / Najprije južina i temperature do 16, potom promjena sa snijegom