ZADAR / ŽUPANIJA
RAZGOVOR Dario Kovač, voditelj Kabineta za ranu intervenciju u Zadru: “Uljepšan nam je dan kad vidimo napredak u razvoju djeteta”
Razgovarali smo s psihologom Dariom Kovačem voditeljem Kabineta za ranu intervenciju u Zadru koji nam je pojasnio ukratko kako kabinet funkcionira odnosno koliko je zapravo važan projekt PRRI – Podrška razvoju rane intervencije na području grada Zadra i Zadarske županije, ukupne vrijednosti 1.450.470,96 kuna s intenzitetom potpore od 100 %. Ovakav pristup kabineta znači pravovremene besplatne usluge svim stanovnicima Zadarske županije uključujući niz stručnjaka. Kabinet za ranu intervenciju Zadar se smjestio na Ravnicama nadomak Parka Vladimir Nazor. Sam ulazak u prostorije kabineta daje jednu ugodnu, kućnu atmosferu dnevnog boravka što je važan detalj za svu djecu i njihove roditelje koji će ovdje potražiti podršku i pomoć.
* Recite nam, gdje se nalazimo i što znači skraćenica PRRI?
– Nalazimo se u Kabinetu za ranu intervenciju Caritasa Zadarske nadbiskupije i želimo upoznati javnost s projektom koji se trenutno provodi – Podrška razvoju rane intervencije na području grada Zadra i Zadarske županije, kao i sa samim radom Kabineta za ranu intervenciju.
* Tko je nositelj projekta i kako je došlo do njegove realizacije?
– Nositelj projekta je Grad Zadar u suradnji s Caritasom Zadarske nadbiskupije i Zadarskom županijom. Do projekta je došlo inicijativom prošle generacije Kabineta za ranu intervenciju, kada su voditelji i stručnjaci željeli dodatno potaknuti razvoj rane intervencije na ovom području. Od tada je prošlo određeno vrijeme dok se projekt nije odobrio tj. realizirao. Sad je ovo je već druga godina provedbe projekta a u rujnu se projekt finalizira.
* Koji je cilj projekta?
– Cilj projekta je kao mu i sam naziv kaže, podizanje kapaciteta za rad na području rane intervencije bilo stručnjaka u samom kabinetu kroz različite edukacije, bilo edukacijom različitih djelatnika odnosno stručnjaka u npr. predškolskim ustanovama kao i senzibilizacija cjelokupne i šire javnosti – ali, što je posebno važno, i senzibilizacija djece tipičnog razvoja od najmlađih dana. Uključuje nabavu automobila za potrebe mobilnog tima i patronažne posjete, kao i dijagnostička sredstva za procjenu razvoja. Također, bitno je istaknuti i provođenje grupa podrške koje za cilj imaju osnažiti roditelje u njihovoj roditeljskoj ulozi i međusobno ih povezati, kao i provođenje radionica za braću i sestre naših korisnika.
* Što znači rana intervencija?
– Rana intervencija podrazumijeva pružanje stručne podrške djeci do 3. godine starosti, iznimno do 6. odnosno 7. godine života kod utvrđenih razvojnih rizika, kašnjenja u određenom razvojnom području, utvrđene razvojne teškoće ili pak pružanje stručne podrške kao prevenciju kasnijih teškoća koje se mogu dogoditi. Sama logika rane intervencije je da se što ranije uoči određeno kašnjenje ili rizični čimbenici koji bi mogli utjecati na razvojnu putanju djeteta te se naravno djeluje kako bi se efekti rizika umanjili a same teškoće prevenirale ili što je puno češće – umanjile. Važno je spomenuti da smo svi mi različiti, svatko od nas je specifičan i različit na određeni način, no pitanje je koliko je naša okolina prilagođena našim različitostima i koliko uspijevamo iz nje učiti/zbog nje napredovati. Zadaća društva i obitelji je omogućiti sigurno odrastanje gdje naša djeca mogu učiti iz svog iskustva i biti prihvaćena takva kakva jesu neovisno o tome ima li dijete neko kašnjenje, bilo napredno za svoju dob ili pak tipično.
* Tko čini vaš stručni tim?
– Naš tim je poprilično kompletan. Čine ga edukacijski rehabilitator, specijalizant rane intervencije, logoped, psiholog, radni terapeuti, senzorni pedagozi, Marte Meo terapeut, psihoterapeut. Naravno, određeni stručnjaci su više profesija u jednoj osobi. Možemo reći da smo poprilično dobro ekipirani.
* Kakvi su rezultati kabineta?
– Rezultati su naravno, pozitivni, no s druge strane i individualni ali mi smo jako zadovoljni, to je nešto što nam uljepšava svaki dan kad vidimo napredak u razvoju ili kada dijete unatoč svojim specifičnostima, koje su nekada zaista izazovne, uspije kompenzirati određeno kašnjenje u razvoju i unatoč tome sudjelovati u svojoj obitelji u svakodnevnom životu oko čega se trude roditelji i nastoje postići uključenost djeteta u suradnji s nama. Također, uvijek je poticajno i motivirajuće kada vidimo koliko se odgojitelji trude da omoguće djeci prilike za učenje u okruženju njihovih vršnjaka.
* Ovdje vidimo razna pomagala i igračke. Molim Vas recite mi nešto više o tome. Jesu li se ta sredstva dobila projektom?
– Dio igračaka i didaktičkih sredstava je nabavljen preko projekta, dok je dio nabavljen vlastitim sredstvima i naravno, dio je od ranijih projekata ili prošlog angažmana stručnjaka. U okviru projekta nabavljene su terapeutske slikovnice s tematikom obrade različitih emocija npr. sreće, ljutnje, straha, kao i različite igračke koje su namijenjene učenju empatije, emocija ili pak vizualnih sposobnosti kao umetaljke, puzzle i slično. Također, važan dio pomagala u svakodnevnom radu predstavljaju i psihodijagnostička sredstva kao npr. ADOS – opservacijski protokol za dijagnostiku autizma, testovi za procjenu psihomotoričkog i kognitivnog razvoja i drugi. S druge strane, vlastitim sredstvima smo nabavili i pomagala koja predstavljaju oblik potpomognute i asistivne tehnologije – pričajuće rasporede, pointere i slično.
* Prostor je jako lijepo uređen uz puno zanimljivih detalja i boja. Pretpostavljam da to sve ima neku svrhu?
– S jedne strane, prostor ne bi trebao biti pretjerano stimulirajući i u tome smislu opterećujući jer značajan broj naše djece ima teškoće senzoričke obrade – same boje koje se koriste i sam prostor treba umirujuće djelovati na naše najmanje korisnike. S druge strane, prostor u koji dolaze naši roditelji treba biti opuštajući i podsjećati na dom i „kućnu“ atmosferu. Često se događa da su naši roditelji, a i naša djeca, u određenoj mjeri osjetljivi na „bolničke uvjete“ i čekaonice te je stoga potrebno nekako ublažiti te emocije. S jedne strane, pomalo izgledamo kao vrtić i igraonica, dok s druge strane kao dom. Prostor u kojem radimo, i u koji dolaze naši korisnici, kako djeca, tako i roditelji bi trebao biti opuštajući koliko god je to moguće jer u takvim se uvjetima najviše postiže. A i nama je tako ugodnije raditi jer koliko god je naš „posao“ cjeloživotni poziv i maksimalno uživamo u njemu, toliko ima i emocionalno izazovnih situacija s kojima se i mi kao stručnjaci teže nosimo. Jednostavno, pokušavamo uskladiti sve navedeno, kako bi i našim korisnicima i nama bilo ugodno.
* Tko se vama može obratiti i na koji način?
– Budući da smo usluga u okviru Caritasa Zadarske nadbiskupije, procedura je u ovom trenutku poprilično kratka i jednostavna. Ako se bilo kojem roditelju učini ili pak posumnja u kašnjenje u razvoju djeteta ili jednostavno samo treba neki savjet može nas kontaktirati preko web stranice, maila ili Facebooka gdje su vidljivi naši brojevi. Službeno radimo sa djecom kronološke starosti do 3. godine, no ako nam mogućnosti dopuštaju pokušavamo ne držati se te dobne granice jer smo svjesni potreba i zabrinutosti naših roditelja, dok s druge strane radimo s otprilike 230 djece godišnje što nije zanemariv broj i moramo dobro uskladiti naše mogućnosti uvažavajući pri tome i zabrinutost roditelja. Ukratko, kada nađemo slobodan termin dogovaramo se s roditeljima da dođu s djetetom i vidimo koji je razlog njihove zabrinutosti odnosno kako im možemo pomoći u njihovoj zabrinutosti ili sumnji.
* To je znači određeni inicijalni sastanak?
– Da. Imamo inicijalni intervju u pisanom obliku koji nam služi kako bi puno brže mogli prikupiti određene informacije od roditelja. No, najvažniji je inicijalni intervju. Prvenstveno se radi o dolasku roditelja s djetetom gdje je onda možemo u opuštenoj i ugodnoj atmosferi popričati o onome što roditelje zapravo zabrinjava. Ako do tada nije provedena procjena razvoja, procjenu radimo mi (psiholog, edukacijski rehabilitator, logoped, prema potrebi i drugi stručnjaci) te obitelj uvodimo u pružanje podrške sukladno njihovim potrebama i našim mogućnostima.
ZADAR / ŽUPANIJA
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. studenog:
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Put Stanova 46 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 13
KONZUM:
Ante Starčevića 3 – od 7 do 13
Put Pudarice 34 – od 7 do 20
LIDL:
Put Murvice 18 – od 8 do 21
INTERSPAR
zatvoreno
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Put Murvice 49 – od 7 do 21
Ulica Franje Fanceva 13 – od 7 do 20
Velebitska ulica 14 – od 7 do 21
Obala kneza Branimira 14 – od 7 do 21
RIBOLA
Put Petrića 51C – 7:00-21:00
Ulica Ivana Lucića 18 – 7:00-21:00
PEVEX
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić na blagdan Svih svetih u katedrali sv. Stošije: “Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi!”
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je na svetkovinu Svih svetih svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u petak, 1. studenog.
Ulazeći po misi u zajedništvo s onima koji zauvijek sudjeluju u ljepoti i radosti Božje ljubavi i Božje svetosti, i nas želi dodirnuti milina Božje svetosti koju sveci žive u punini, rekao je mons. Zgrablić, poručivši: „Slaveći svece koji žive u Bogu, spominjemo se Boga koji prvi nas ljubi, ljubavlju koja nam prethodi. Bog nas poznaje i ljubi i prije nego nas je oblikovao u majčinoj utrobi, kaže prorok Jeremija. Božja ljubav prema nama, tj. svetost, u punini se ostvarila u vremenu i nama darovala u otvorenom Srcu Isusovom, u njegovoj smrti na križu. Probodeno Isusovo Presveto Srce, u kojem je sabrana sva Božja ljubav prema nama, ostaje otvoreno, kako bismo svojim srcem, sa središtem svoje osobnosti, u njega mogli ući, s njime se sjediniti i biti dio ljubavi Božje od koje nas više ništa i nitko ne može rastaviti“, rekao je nadbiskup Zgrablić.
„Svetkovinom Svih svetih promatramo mnoštvo naše braće i sestara koji su nam prethodili u vjeri i koji se sada, nakon smrti, raduju u vječnom zagrljaju Božje ljubavi, koji zauvijek žive u Božjoj svetosti“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da su „bijele haljine svetaca“, koje spominje Knjiga Otkrivenja, blaženstva iz navještenog evanđelja „kojima su oni zaogrnuli svoje živote. Krv Jaganjčeva je ljubav Isusova, krv koja je potekla iz Isusovog probodenog srca, u koju su sveci uronili svoje duše i očistili sebe od svih nečistoća koje su ih udaljavale od jedinstva s Božjom ljubavlju“, naglasio je nadbiskup.
„Mi nismo samo promatrači onoga što su sveci postigli u vječnosti, u konačnom ispunjenju njihovog života. Po ‘općinstvu svetih’, u zajedništvu s njima, pridružujemo se radosti i slavlju koje je Bog pripravio svima koji ga ljube te se učvršćujemo na putu života evanđeoskog blaženstva, tj. na putu svetosti kojeg su i oni živjeli, kako bismo i mi prispjeli u njihovo poželjno društvo“, rekao je mons. Zgrablić.
Razmatrajući navješteno Evanđelje po Mateju, nadbiskup je rekao da Isus i nama progovara, kako bismo već sada i mi bili dionici Kraljevstva nebeskog. „Isus nam progovara o putu koji vodi u nebo, k Bogu, u svetost, u Kraljevstvo nebesko, u zajedništvo sa svima svetima“, rekao je nadbiskup, pojašnjavajući kakav put oskudnih životnih situacija Isus proglašava blaženima i svetima.
Siromasi duhom znaju da su siromašni duhovnim životom, Bogom, ljubavlju, svetošću. „Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi. Naš cijeli život je poziv rasti u ljubavi. Napredujemo u vjeri koliko napredujemo u ljubavi, koliko se bogatimo u Bogu“, rekao je mons. Zgrablić. Ožalošćeni nisu tvrda i hladna srca, već osjećajni. Znaju slušati i prepoznati što tišti tuđe srce i tom srcu donositi utjehu i radost. Krotki su ponizni i mirni.
„’Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi’. Velika je kreposti imati osjećaja za Božju pravdu, biti gladan i žedan pravde na Božji način, ali ne samo prema sebi, nego i prema drugima. Milosrdni imaju hrabrost praštati. Svi imamo potrebu opraštati i primiti oproštenje. Blago onima koji imaju milo i čisto srce i koji su zbog ustrajnosti u pravednosti spremni podnijeti žrtvu, trpjeti i biti prognani. Pripada im velika plaća, velika radost na nebu, u Bogu“, poručio je mons. Zgrablić.
„Životni program blaženstva, put svetosti, može izgledati zahtjevan i naporan. No, on je put smisla i radosti koji vodi do konačnog cilja života“, istaknuo je mons. Zgrablić, podsjetivši na misao pape Franje: „Blaženstvo, svetost, nije životni program sastavljen samo od napora i odricanja, nego je, prije svega, radosno otkriće da ste djeca koju Bog voli. I to vas ispunjava radošću. To nije ljudsko postignuće, to je dar koji primamo: mi smo sveci jer Bog, koji je Svetac, dolazi živjeti u naše živote. On nam daje svetost. Zbog toga smo blagoslovljeni! Radost kršćanina, dakle, nije osjećaj trenutnog ili jednostavnog ljudskog optimizma, već sigurnost da se može suočiti sa svakom situacijom pod Božjim pogledom, s hrabrošću i snagom koja dolazi od njega; čak i usred mnogih nevolja, doživjeli su tu radost i svjedočili joj. Bez radosti, vjera postaje rigorozna i ugnjetavačka vježba i riskira da se razbolite od tuge. Jedan pustinjski otac rekao je da je tuga ‘crv srca’ koji nagriza život“, citirao je nadbiskup papu Franju, poželjevši da kršćani šire radost.
Na kraju propovijedi, nadbiskup je pročitao molitvu za proglašenje blaženima ugodnika Božjih Zadarske nadbiskupije, kako bi bili naši zagovornici kod Boga. To su svećenici Eugen Šutrin, Janez Kranjc, vjernik laik Ivo Mašina i drugi. „Proslavi, molimo Te, ove svoje sluge čašću blaženstva, kako bismo potaknuti i osnaženi njihovom žrtvom ljubavi prema tebi i bližnjemu, iz dana u dan rasli u vjeri, nadi i ljubavi i tako napredovali na putu spasenja te bili sve sličniji tvom ljubljenom Sinu Isusu Kristu koji s Tobom i Duhom Svetim živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen“, zaključio je mons. Zgrablić molitvom za njihovo proglašenje blaženima.
I.G.
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
Danas, 2. studenog, katolici slave Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih. Obilježava se dan nakon Svih svetih, i to i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama.
Ovaj je blagdan nastao 998. g., na inicijativu sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih.
Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.
Španjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.
Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
Na Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan, u četvrtak, 2. studenoga, misu za sve vjerne mrtve, kao i za pokojne svećenike i biskupe Zadarske nadbiskupije, u katedrali sv. Stošije u Zadru s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA11 sati prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…