Hrvatska
Članak NYT o padu bukinga u Hrvatskoj: “Ljudima smo na karti centimetar od Ukrajine”
Mnoge turističke europske zemlje, poput Hrvatske, Španjolske i Italije, ponadale su se da će ova sezona biti mnogo bolja od prethodne dvije zbog ukidanja pandemijskih mjera, no sve je zakomplicirala situacija s Ukrajinom.
Diego Sanz, turistički vodič u Španjolskoj, kazao je za The New York Times da se poveselio kada je sredinom veljače primio prvu međunarodnu grupnu rezervaciju u više od godinu dana.
“Mi živimo u samome raju. Bili smo sigurni da će sve sjesti na svoje mjesto kada se ukinu mjere i da će nam se turisti ponovo vratiti kao pčele koje nasrnu na nektar”, rekao je Sanz.
No nakon što je Rusija krajem veljače napala Ukrajinu, došlo je pada broja međunarodnih rezervacija. U prvom tjednu rata broj zrakoplovnih rezervacija u Europi pao je za 23 posto.
“Upravo smo usred jake oluje”
“Upravo smo usred jake oluje”, kazao je Sanz govoreći i doslovno i figurativno. Naime, regiju Costa Blanca je zadesila jedna od najjačih kišnih oluja u povijesti. Pljusak je trajao 18 uzastopnih dana i prouzročio nagle poplave.
“Sunce će se vratiti, ali što će biti s ratom i ekonomskim problemima? Ne znam hoćemo li nešto zaraditi ovoga ljeta”, dodao je turistički vodič.
Što se tiče restorana, vlasnici se trude pronaći jeftinu zamjenu za pšenicu i suncokretovo ulje, od kojih 75 do 80 posto dolazi iz Rusije i Ukrajine.
“Pokušavamo biti fleksibilni. Primjerice, koristimo maslinovo ulje umjesto suncokretovog. Ali problem je u upravljanju troškovima, oni postaju skuplji”, rekao je Javier Garcia Cuenca, potpredsjednik lanca hotela Magic Costa Blanca Hotels and Resorts.
Pad rezervacija u Hrvatskoj
Hrvatska se često svrstava među europska gospodarstva koja najviše ovise o turizmu, pri čemu prihod od te grane čini oko jedne petine BDP-a. U 2021. Hrvatsku je posjetilo 13.8 milijuna turista te je ostvaren 84.1 milijun noćenja. BDP je tada porastao za 10.4 posto. No i u Hrvatskoj je sada zabilježen pad broja rezervacija, navodi NYT.
Privatna izletnička kompanija Dubrovnik Boats, čija većina klijenata stiže iz Sjedinjenih Država, očekivala je da će ova godina rušiti rekorde. No nakon invazije na Ukrajinu, stopa rezervacija je pala za 70 posto.
“Strancima smo na karti udaljeni jedan centimetar od Ukrajine”, rekao je vlasnik Nikša Smojver.
Dodatno, čarter-kompanije brinu rastuće cijene plina i moguća nestašica goriva. Dubrovnik Boats sada naplaćuje izlet na relaciji Dubrovnik-Hvar 750 dolara (oko 5160 kuna). Tvrtka do sada nije povećala cijene karata, ali će možda to morati napraviti.
“Osjeća se depresija”
Slična situacija je i u Italiji, gdje je sve manji optimizam oko uspješnosti ove sezone. Prije pandemije, turizam je činio oko 14 posto talijanskog BDP-a, a 2019. je ovu zemlju posjetilo više od 63 milijuna turista.
“Osjeća se depresija. Mislili smo da je kriza zbog pandemije gotova, a sada je opet zabilježen pad rezervacija”, rekla je Margherita Capponi, koja radi kao turistički vodič u Rimu.
Bernabo Bocca, predsjednik talijanske hotelske udruge Federalberghi, rekao je da ga najviše brinu troškovi energije, koji su posljednjih mjeseci u Italiji značajno porasli.
“Hoteli troše puno energije. Rade sedam dana u tjednu, 24 sata na dan. Cijena energije je stoga važna komponenta u poslovanju”, kazao je Bocca.
Talijanski ministar turizma Massimo Garavaglia je nedavno spomenuo anketu provedenu među putnicima iz SAD-a u kojoj je 47 posto od 4500 ispitanika reklo da će posjetiti Europu tek kada vide kako će se razvijati situacija u Ukrajini.
“Naravno, ako polovina američkih turista ne dođe u Europu, to će biti drama”, rekao je Garavaglia.
Neki ipak optimistični u pogledu sezone
No mnoge turističke agencije ipak su optimistične u pogledu ove sezone, unatoč ratu koji buja u Europi i pandemiji koronavirusa. Prošli je tjedan putnička agencija Expedia objavila da Europu čeka “dobro ljeto”, dodavši da su američki turisti ove godine pet puta više pretraživali putovanja za Britaniju, Njemačku i Francusku u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
Hotelijeri na Costa Blanci su s turističkim agencijama potpisali ugovore s fiksnim cijenama, što će vjerojatno rezultirati manjim brojem otkazivanja. Cuenca, iz lanca hotela Magic Costa Blanca, kazao je kako za sada nije povisio cijene i da je već rezervirana polovina hotelskih soba.
“Morat ćemo pratiti inflaciju i možda ćemo morati prilagoditi naše stope kako bismo zadržali profit. Nećemo imati toliko dobru godinu kao smo očekivali. Ali još uvijek postoji velika potražnja. Naime, ljudi su tijekom pandemije shvatili da bi mogli umrijeti i da neće živjeti vječno pa sada više razmišljaju o odmoru i slobodnom vremenu”, rekao je Cuenca.
Wendy Hartfield, učiteljica iz Yorkshirea u Engleskoj, stigla je prošloga tjedna u španjolski Benidorm s nadom da će upiti dosta sunca i igrati golf. No zbog kiše je većinu vremena provela u zatvorenom.
“Htjela bih se vratiti na ljeto, ali s obzirom na to kako se stvari razvijaju, to bi moglo biti preskupo. Prvo moram platiti račune kod kuće”, kazala je Hartfield.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega