Connect with us

Hrvatska

“Nema straha za žitarice, mljekari i stočari su u problemima, bit će i viškova”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Posljedice rata u Ukrajini osjećaju se na više razina – od uzdrmanog energetskog tržišta do izazivanja izbjegličke krize u Europi. Rusija je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda optužena i da je izazvala “globalnu krizu hrane”. Rusija i Ukrajina osiguravaju oko 30 posto globalnog izvoza pšenice, dok je Rusija vodeći svjetski izvoznik poljoprivrednog gnojiva. Kako će se poremećaji opskrbe hrane odraziti u Hrvatskoj i kako se treba snaći, u emisiji Izvan okvira Mašenke Vukadinović, analizirali su stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Blažić je na početku rekla da je napad na Ukrajinu izazvao ogroman globalni problem na tržištu žitarica i uljarica.

“Hrvatska je više nego samodostatna s pšenicom, kukuruzom i sojom”

“I Rusija i Ukrajina ostvaruju veliki izvoz. Izvoz suncokretovog ulja je oko 80 posto svjetskog izvoza. Tu dolazi do ogromnog poremećaja. Hrvatska je u proizvodnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda – pšenica, kukuruz, soja – samodostatna i tu rastemo. Naši proizvođači postali su konkuretni, a prinosi su na razini EU-a. Tu možemo ostvariti visoku konkurentnost. Pšenica, kukuruz i soja su među pet proizvoda koje najviše izvozimo.”

Jakopović kaže da je Hrvatska prošle godine proizvela oko milijun i 200 tisuća tona tona pšenice, a mi trebamo 430-450 tisuća tona pšenice tako da većinu izvezemo. “Problem su skladišni kapaciteti kojih nemamo dovoljno. Kad pšenica izlazi s polja, direktno odlazi van Hrvatske, a kasnije uvozimo gotove proizvode. Trebamo ojačati prerađivački i skladišni kapacitet da što više ostane u RH. Ove jeseni zasadili smo oko šest posto više pšenice. Više smo nego samodostatni”, rekao je.

“Transport najviše utječe na rast cijena poljoprivrednih proizvoda”

Iako mi imamo višak, proizvođači prodaju po višim cijenama jer su vezani uz burzovne cijene. “Zajedničko smo tržište EU-a i cijene se formiraju prema burzovnim cijenama”, pojasnila je Zvjezdana Blažić.

“Cijene su počele rasti s pandemijom, problemima u opskrbi i transportom. Zato i zajednička europska politika ide prema tome da se kupuje od lokalnih proizvođača – da se smanje cijene transporta i emisije CO2”, nadovezao se Mladen Jakopović.

“Ne treba raditi zalihe, Europa ima dovoljno vlastite hrane”

Mnogobrojna su predviđanja kako će se kretati proizvodnja do kraja ove godine, a Blažić umiruje ljude govoreći kako nema potrebe za zalihama.

“Svi, od EK-a do EP-a i svih analitičara, svi rade predikcije što će biti ove godine i od svih idu umirujući tonovi – da ne treba raditi zalihe. EU ima dovoljno proizvodnje. Ljudi su se našli u nesigurnoj situaciji, rat stvara psihološki pritisak, a hrana daje sigurnost. Nema potrebe za tim, nestašica nastaje baš zato što se gomilaju zalihe. Panika se stvara nepotrebno, mi u Hrvatskoj nemamo razlog zbog kojeg bi nestalo nekog proizvoda. Zaštićeni smo i time što smo dio zajedničkog europskog tržišta”, rekla je stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Jakopović: Sljedeći tjedan sastanak s Vladom

Jakopović navodi da se proizvođači teško mogu zaštititi. “Sljedeći tjedan bit će sastanak s premijerom vezano uz stočarstvo. Stočarski sektori našli su se u, ne izazovnim trenucima, nego u problemima. Svinjogojstvo i mljekarski sektori su izrazito problematični. Svinjogojstvo se malo popravilo, cijena je mrvicu narasla… Energenti su otišli u nebo, gnojivo je otišlo do 300 puta više… Svi inputi u poljoprivredi su visoki. Svjesni smo činjenice da Vlada ne može uvijek izvući kesu i dati višak sredstava, ali može pomoći poljoprivrednicima i krajnjim potrošačima tako da ne diže cijene na policama. Barem da u segmentu energenata, da input ne bude toliko velik”, govori predsjednik HPK-a.

“Što se tiče mesa mi smo samodostatni. Mesa uvozimo u vrijednosti blizu 400 milijuna eura godišnje. Još uvijek imamo manju potrošnju nego na razini EU-a, ali naš najveći uvozni proizvod iz tog dijela je svinjsko meso. Što se tiče junećeg i goveđeg mesa, samodostani smo 70 posto, piletina je oko 80 posto, a svinjetina oko 50 posto”, rekla je Blažić.

“U samo prošlih mjesec dana imamo 1.016 krava manje”

Čelnik Hrvatske poljoprivredne komore kaže da iz mjeseca u mjesec imamo sve manje stoke. “Sektor mljekarstva je kritičan. Mjesečno gubimo oko četiri posto prodaje mlijeka u volumenu. U prošlih mjesec dana imamo 1.016 manje krava dojilja manje. Od ukupno više od 4.000 proizvođača mlijeka sad smo na oko 3.300”, rekao je i kao problem naveo dugogodišnje loše politike. “Dio smo EU-a i nerealno je da se granice zatvore. Cijene bi podivljale kad bi svaka zemlja to učinila. Ovako je Europa ipak izvoznik hrane i ne trebamo strahovati od gladi. Cijene su nešto drugo. Ovo je izuzetno dobra prilika da što više potaknemo samoproizvodnju, ali i da trebamo kupovati što više domaćih proizvoda pa makar i one koji postotak skluplji. Ako naši proizvođači ojačaju, dugoročno će postati jeftiniji”, dodao je.

“Naši mali proizvođači, OPG-ovi, nemaju pristup trgovačkim lancima ako nisu udruženi”, upozorila je Zvjezdana Blažić. Kaže da se tu radi i o dovoljnoj količini proizvoda koje bi na taj način plasirali na tržište, a udruživanje vidi kao priliku za male proizvođače.

Jakopović kaže da u Hrvatskoj imamo brdo oznaka kvalitete. Svakoga kome standard to dopušta poziva da kupuju ekološke proizvode, pogotovo biodinamičke, za koji kaže da su “nadstandard nadstandarda”. “U Hrvatskoj imamo oko 170 tisuća OPG-ova. Svi imaju tržišne načine na koji prodaju proizvod. Njih oko 20 tisuća ima barem jednog zaposlenog. Uduživanje nam fali kod manjih do srednjih proizvođača”, smatra predsjednik HPK-a.

“PDV je pao, ali stalni su poremećaji pa cijene i dalje rastu”

Stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju dotaknula se najave da će se smanjiti PDV na hranu.

Rekla je da kod vrhnja ima prostora za snjiženje.

“Inflacija ima dosta psiholoških učinaka. Ti silni udarci na tržištu, stalni su poremećaji, cijene i dalje rastu pa mi ni ne možemo izračunati što se stvarno smanjilo, a koje cijene su narasle”, komentirala je.

“Prema FAO-u rast prosječne hrane u svijetu je 40 posto”

“Prošle godine je hrana poskupjela 40 posto. Unazad dvije godine ulje je skočilo 200 posto, ali to je čista špekulacija”, rekao je Jakopović, pokazujući FAO-ov graf.

“Situacija u Ukrajini psihički utječe na formiranje proizvoda. Sigurno će ići gore meso i mesni proizvodi koji su donedavno bili na povijesno niskim razinama. Nemoguće je da meso bude 16,99 kuna, a mlijeko 3,99. Stočarstvo se mora poravnati s ratarskim kulturama. Inputi će se morati poravnati s cijenama”, istaknuo je Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Blažić kaže da je u Europskoj uniji trend rasta cijena mesa otpočeka ove godine. “Stalno su očekivanja da će se rast cijene zaustaviti, ali teško.”

Jakopović dodaje da je u našoj košarici oko 30 posto dio koji se odnosi na hranu.

Što se voćarstva tiče, predsjednik HPK-a ističe da su kod nas problem kasniji mrazevi zbog kojih dolazi do pada voćarske proizvodnje. Blažić upozorava da tu postoji drugi problem: “Prošla godina zapravo nam je bila prosječna u proizvodnji voća i povrća. Bilo je jako malo odstupanja. Moramo znati i da je naše ulaganje i tehnička opremljenost relativno niska zbog čega na njih utječu ti vremeski ekstremi. Danas postoje različita tehnološka rješenja, a mi još uvijek imamo malo toga. Iz godine u godinu zbog toga imamo velike razlike u proizvodnji.”

U Hrvatskoj su se počeli iskorištavati geotermalni izvori, kaže Jakopović. “Ako se topla voda uspije pustiti preko toplovoda do staklenika, to bi puno značilo za rast povrtne poizvodnje.”

“Moglo bi se dogoditi da se poljski viškovi izvezu u Hrvatsku”

Stručnjakinaj Zvjezdana Blažić kaže da bi se viškovi iz, primjerice Poljske, mogli preliti i na naše tržište. “Tu bi naši proizvođači voćari mogli biti ugroženi. Moglo bi nam se dogoditi da određeni proizvodi, koji su imali plasman na ruskom tržištu, počnu tražiti plasman na ostalim europskim tržištima i da naši potrošači imaju povoljniji proizvod, a proizvođači budu ugroženi konkurencijom iz uvoza”, kazala je.

Jakopović navodi kako paradigmu da poljoprivrednji proizvođači dobivaju potpore, a imamo pad poljoprivredne proizvodnje trebamo okrenuti i u svijesti i u samim načinima iskorištavanja mjera koje dolaze iz zajedničkih poljoprivrednih politika, kako europskih, tako i iz nacionalnih programa, mada iz nacionalnih, kaže, samo gasimo vatru. “Te mjere moraju biti tržišno usmjerene, da budu u funkciji konkurentnije proizvodnje.”

Naši proizvođači su u prvim mjesecima pandemije okrenuli internetskoj prodaji i vrlo brzo se povezali s potrošačima, rekla je Blažić. “Mladi su bili baš učinkoviti jer su prodavali na inovatiniji način. Naši proizvođači nalaze načine da se prilagode potrošačima, ti kratki lanci opskrbe su prihvatljiviji i jednoj i drugoj strani. Oni nisu toliko efiaksni za veliku poljoprivrenu proizvodnju.”

“Samo je 10-tak posto mladih poljoprivrednika”

Jakopović smatra da je biti poljoprivrednik danas znači biti gospodarstvenik.

“Selo trebamo malo pomladiti. Poljoprivredne površine počele su se lagano čistiti. Prosječna dob je izuzetno visoka – blizu 60 godina, te će kroz 10-15 godina ići u mirovinu. Imamo samo 10-11 posto mladih, u njih moramo puno uložiti. Ako će vidjeti ekonomsku isplativost, mladi će ići na selo.”

“Poljoprivreda ne može biti održiva bez subvencija”

“Poljoprivredni dohodak je na nivou EU-a oko 30 posto niži od dohotka koji se ostvaruje u drugim djelatnostima. Zbog toga dobivaju subvencije. Poljoprivreda je specifična djelatnost i da bi bila održiva i da bi ostvarivali dohodak koji im omogućuje sretan život, poljoprivrednici dobivaju potpore, a potrošači hranu koja nije skupa. To su razlozi zašto se ulaže toliko u poljoprivredu. Kroz zajedničku politiku dobivamo mogućnosti da poljoprivredu učinimo atraktivnijom. Prvih sedam godina nam je prošlo, ali još imamo jako puno posla”, rekla je Blažić.

Najveći gubitaši su srednji OPG-ovi, obrti i tvrtke, rekao je Jakopović i dodao da smo u ovom sedmogodišnjem periodu jako malo učinili. “Fale nam još dva sedmogodišnja programa da budemo na istoj razini kao Njemačka ili Francuska.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Rok je sve bliže: Evo tko mora prijaviti podatke za oporezivanje stambenih nekretnina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Građani moraju do 31. ožujka Poreznoj upravi ili drugom nadležnom poreznom tijelu prijaviti podatke bitne za oporezivanje njihovih stambenih nekretnina ili, pak, za oslobađanje od plaćanja poreza na nekretnine, no samo u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.

Postupak utvrđivanja poreza na nekretnine provodit će se na temelju podataka koje će prikupiti porezno tijelo ili koje će razmijeniti s drugim evidencijama koje vode podatke potrebne za utvrđivanje poreza. Stoga, ističu iz Porezne uprave, obveza prijave podataka bitnih za oporezivanje je tek iznimka i to u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.

“Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada (npr. ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i sl.), kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine”, navode.

Podaci koje porezni obveznik treba dostaviti do 31. ožujka odnose se samo na nekretninu za koju se ne plaća komunalna naknada, ako je nekretnini za koju se plaća komunalna promijenjena površina, a to nije prijavljeno prilikom obračuna komunalne naknade, kao i ako je promijenjena namjena nekretnine.

Tu su i dokazi koje treba dostaviti kako bi se ostvarili uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza, a koji nisu poznati poreznom tijelu, što se odnosi na nekretninu koju osoba koristi za stalno stanovanje, ali nema prijavljeno prebivalište ili boravište, kao i za nekretninu koja se iznajmljuje za dugoročni najam, pri čemu ugovor o najmu nije prijavljen Poreznoj upravi, što je moguće ako je najmodavac trgovačko društvo ili druga pravna osoba.

U slučaju potrebe, s ciljem oslobađanja plaćanja poreza treba dostaviti i podatke odnosno dokaze o nekretnini kojoj je onemogućena stambena namjena, primjerice ako je bez infrastrukture, krova, narušene statike i sl., zatim kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda, kada je riječ o nekretnini javne namjene i namijenjene institucionalnom smještaju osoba, te naposljetku, kada se radi o nekretninama koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao namijenjene prodaji, u slučaju ako je od dana unosa u knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci.

Objavljeni unificirani obrasci na stranici Porezne uprave

Radi lakšeg prepoznavanja koje podatke građani i poduzetnici moraju dostaviti za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, odnosno za oslobođenje od plaćanja poreza, Porezna uprava je objavila i unificirane ​obrasce zahtjeva za građane te zahtjeva za poduzetnike.​

“Ovaj zahtjev podnosi se radi prijave promjene podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine, kao i radi prijave dokaza koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine”, piše u zahtjevu.

Zahtjev se podnosi u Poreznu upravu ili drugo nadležno porezno tijelo do 31. ožujka godine, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Ako je Porezna uprava određena kao nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, taj obrazac se može popuniti i putem ePorezne.

Prva rješenja u rujnu, kazne do 6.630 eura

Iz Porezne uprave kažu da se, iznimno u 2025. godini, prva rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine mogu očekivati krajem trećeg kvartala, dakle u rujnu.

Pritom će se rješenjem utvrđivati godišnja porezna obveza koja se plaća u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Kazne za osobu koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nekretnine su od 1.000 do 6.630 eura.

Godišnji porez po kvadratu od 0,6 do osam eura

Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja ove godine kao zamjena za porez na kuće za odmor, a plaća se godišnje u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru korisne površine nekretnine.

Pritom, valja ponoviti, ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. S druge pak strane, ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, porez se plaća. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. To znači da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.

Odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave (grad/općina) na čijem se području nalazi nekretnina. Prema izmjenama Zakona o lokalnim porezima koji je u primjeni od 1. siječnja 2025. godine, jedinice lokalne samouprave mogle su donijeti odluke o lokalnim porezima zaključno sa 28. veljače ove godine.

​Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja, ali u tom slučaju ne može iznositi više od osam eura po četvornom metru.

Gornji limit poreza na nekretnine povećan je na osam eura po kvadratu u odnosu na porez na kuće za odmor u 2024. godini, koji je iznosio pet eura po kvadratu.

Iznos poreza na nekretnine povećalo 215 općina i gradova

Porez na nekretnine je zajednički prihod općine/grada i županije na čijem se području nekretnina nalazi, pri čemu 80 posto prihoda pripada općini/gradu, a 20 posto županiji.

Prema podacima Porezne uprave, iznos poreza na nekretnine povećalo je 215 općina i gradova, 284 zadržalo je isti iznos poreza, a 57 općina i gradova ga je smanjilo.

Podaci za ovu godinu pokazuju da minimalni iznos od 60 centi po četvornom metru primjenjuje 119 gradova i općina​, a najveće porezno opterećenje od pet do osam eura propisala su 73 grada i općine.

Tablice Porezne uprave pokazuju da su najveći mogući porez za 2025. godinu od osam eura po kvadratu razrezali Umag, Vis, Sveti Filip i Jakov, Fažana i Baška Voda. Sa 7,5 eura slijedi Bol, a Motovun je odredio sedam eura. Među najvećim gradovima, Zagreb je odredio pet eura, a Split 1,99, Rijeka pet i Osijek 0,6 eura po kvadratu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hladna fronta pred vratima: Pad temperature, sjeverni vjetar i snijeg u dijelovima zemlje

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Ciklonalni vrtlog nad Skandinavijom premješta se prema jugu, a s njim povezana hladna zračna masa preko sjeverne i srednje Europe struji prema Alpama. Uz prodor  hladnog polarnog zraka povezan je i porast prizemnog tlaka zraka te nad Europom jača anticiklona. Anticiklona će donijeti stabilizaciju vremena u naše krajeve, ali tek od srijede idući tjedan.

Stabilizaciji vremena će prethoditi prodor hladne zračne mase sa sjevera Europe, a osjetit ćemo ga u našim krajevima tijekom noći od nedjelje na ponedjeljak te u  ponedjeljak. Uz osjetan pad temperature zraka zapuhat će jak sjeverac i sjeverozapadnjak, a kiša će u planinskim krajevima prelaziti u snijeg. Pokoja pahulja snijega moguća je i u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Na Jadranu će iznenada svom snagom zapuhati jaka do olujna bura.

Do promjene vremena koju prognoziramo u noći na ponedjeljak, danas u nedjelju promjenjivo oblačno s povremenom kišom uglavnom u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Na srednjem i južnom Jadranu dulja sunčana razdoblja uz pojačan razvoj dnevne naoblake te pokoji pljusak na krajnjem jugu u dubrovačkom primorju. Na Jadranu će jugo oslabjeti. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16.

U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana brzi prolaz hladne fronte sa sjevera. Prevladavat će oblačno s kišom, u planinskim krajevima snijegom, a pokoja  pahulja moguća je i u nizinama unutrašnjosti. Krajem dana u najsjevernijim krajevima prestanak oborine i djelomično razvedravanje. Zapuhat će sjeverac i osjetno zahladiti. Na Jadranu će se jaka mjestimice olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu jutarnje temperature u
unutrašnjosti od -2 do 2, na Jadranu oko 6. Najviše dnevne u unutrašnjosti od 3 do 7, na Jadranu od 8 na sjevernom do 12 na krajnjem jugu i otocima.

Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone. Prevladavat će vedro vrijeme uz jutarnji mraz u unutrašnjosti. Najviše dnevne temperature će uz obilje sunca postupno porasti tako da će krajem tjedna ponovo doseći i u unutrašnjosti i na Jadranu dvocifrene vrijednosti. Puhat će sjeverac i
sjeveroistočnjak, a na Jadranu bura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.

U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.

Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.

U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.

Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu