Connect with us

Hrvatska

Očekuje se rast turističkog prometa za Uskrs

Objavljeno

-

U Hrvatskoj se prema podacima županijskih turističkih zajednica za uskrsne blagdane očekuje porast turističkog prometa u odnosu na lani, no neizvjesnost vezana uz rat u Ukrajini ipak otežava procjene očekivanih rezultata, kažu u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ).

Anketa koju je HTZ proveo među turističkim zajednicama županija o očekivanim rezultatima za Uskrs, pokazuje da bi turistički promet mogao biti bolji od lanjskih 36 tisuća turističkih dolazaka i 140 tisuća noćenja u nekoliko dana oko Uskrsa.

Prije pandemije uskrsni blagdani i proljetni školski praznici hrvatskom turizmu značili su prvi jači turistički promet u godini, a kada je Uskrs bio u kasnijem terminu kao ove godine (nedjelja, 17. travnja), rezultati bi bili i bolji.

Iako se to od početka pandemije 2020. promijenilo zbog ograničenja putovanja i epidemiloških mjera, ipak je i te, kao i prošle godine, turistički promet oko Uskrsa bio pojačan, ali znatno manje nego prije.

S popuštanjem mjera ograničenja i cijepljenjem u ovoj se godini za Uskrs prije ruske invazije na Ukrajinu očekivao dosta bolji turistički promet, ali rat je uz još aktualnu pandemiju i poskupljenja usporio buking za Uskrs i kasnije termine.

Iako su rezervacije putovanja i očekivanja sada ipak opreznija zbog rata, određenom optimizmu za sezonu ipak pridonosi puno bolja zrakoplovna povezanost Hrvatske nego u razdoblju Uskrsa prošle godine, kažu u HTZ-u.

Najoptimističniji na Kvarneru, oko Dubrovnika, Zagorju, dijelu Slavonije i Zagrebu

Među anketiranim županijskim turističkim zajednicama na Jadranu najoptimističniji su Kvarner i Dubrovačko-neretvanska županija, koja ove godine očekuje i znatno bolju zrakoplovnu povezanost tijekom Uskrsa u odnosu na lani. Njihov očekivani rast tijekom Uskrsa prelazi 20 posto.

Slijede Istra i Zadarska županija s očekivanim rastom turističkog prometa za uskrsne blagdane između 16 i 20 posto, Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija očekuju rast do 10 posto, a Ličko-senjska županija rezultate slične prošlogodišnjima.

Nešto suzdržaniji u očekivanjima su na kontinentu te se uglavnom kreću do (očekivanih) 10 posto rasta prometa u odnosu na lanjsko uskrsno razdoblje, pri čemu se izdvajaju Krapinsko-zagorska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija koje očekuje veći rast, od oko 20 posto.

Odličan rezultat Uskrsa ove godine očekuje i Zagreb, s prognoziranim rastom iznad 20 posto, iznose iz HTZ-a, dodajući da podaci turističkih zajednica pokazuju i da će u Zagrebu i u kontinentalnom dijelu zemlje za te blagdane biti otvoreni gotovo svi smještajni objekti.

Na Jadranu se pak očekuje da će biti otvoreno 40 do 80 posto hotela, ovisno o pojedinoj županiji, pri čemu će najviše hotelskih kapaciteta u funkciji imati Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska, a zatim Ličko-senjska županija te Kvarner i Istra.

U domaćinstvima će postotak otvorenih objekata za smještaj turista biti nešto niži, od 25 do 80 posto, opet ovisno kako u kojoj županiji, slično kao i kampovi, kojih će prema procjenama za Uskrs biti otvorenih od 10 do 80 posto.

Tijekom uskrsnih blagdana za turiste/nautičare će biti otvorena i većina hrvatskih marina, poručuju iz HTZ-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu