Connect with us

magazin

Fascinantna bića: Ovo su razlozi zbog kojih hobotnice ne treba uzgajati za hranu…

Objavljeno

4 godine prije

-

Nadživjele su dinosaure, razmišljaju krakovima, ’emotivne su’ i mogu naučiti gotovo sve što im se pokaže. Vijest o otvaranju prve farme hobotnica potaknula je nedavno prosvjede diljem svijeta.

Više od 75 svjetskih organizacija za zaštitu i prava životinja prošle je nedjelje u brojnim svjetskim gradovima prosvjedovalo protiv otvaranja prve svjetske farme hobotnica u Španjolskoj. Zgroženi su i znanstvenici koji poručuju da se ova bića ne bi smjela komercijalno uzgajati za hranu. Tim stručnjaka proučio je više od 300 znanstvenih studija koje potvrđuju da hobotnice pokazuju emocije, od radosti i uzbuđenja do tuge i boli.

To potvrđuje također instruktor ronjenja i istraživač Velimir Vrzić koji je jednom zgodom svjedočio čudesnom prizoru – ugledao je vršu s četiri zarobljene hobotnice dok je peta bila slobodna i dvama krakovima se dodirivala s jednom unutra. „Taj dirljivi prizor dokaz je njihove inteligencije“, drži.

Brže od treptaja

Ova nevjerojatno prilagodljiva bića uspjela su preživjeti stotinama milijuna godina u oceanima punim predatora. Njihove prilagodbe na okolinu hitrije su nego u bilo koje druge životinje, promjena kamuflaže događa se brže od najbržeg treptaja oka. U sat vremena jedan je istraživač izbrojao čak 177 prilagodbi.

„Dimenzije i građa mozga hobotnice relativno sliči ljudskom“, kaže Marko Miliša, izvanredni profesor na PMF-u u Zagrebu koji studente poučava o beskralježnjacima.

Međutim, cijelo hobotničino tijelo isprepleteno je neuronima i većina ih se nalazi u krakovima, ne u mozgu. Krakovima razmišlja, njima osjeća okus i miris pa je sposobna iznimno brzo analizirati okolicu i shodno tome munjevito reagirati. Znanstvenici vjeruju da za gledanje ne koristi samo oči već cijelu kožu.

Iako uglavnom živi samo godinu-dvije može se podičiti sposobnošću planiranja. Poput sisavaca, primjerice, plijen zna spremiti ‘za poslije’. „Vrlo je zagonetno kako i kada je to naučila“, rekao je Hini Miliša koji smatra da takvo ponašanje hobotnicama nije urođeno.

Raspoznaju ljude

Hranu ponekad skriva u ljuske ili rupe koje zatvara kamenjem. Donedavno se mislilo da takva ponašanja mogu demonstrirati samo ljudi, neki primati i određene vrste ptica. Zna, osim toga, odvrnuti čep na boci ili otvoriti kutiju kako bi došla do hrane. Izvrsna je također u testovima memorije. Može raspoznati različite ljude, čak kada su jednako odjeveni.

Zaigrane su i vrlo znatiželjne, no nisu društvene pa je nejasno zašto i kako im se inteligencija toliko razvila. Stručnjaci naime smatraju da upravo socijalizacija potiče njezin razvoj. Proučavajući hobotnice, čini se da je u tom pogledu ipak presudna borba za preživljavanje. „Njihova inteligencija usporediva je s onom u kitova. Teško da bi našli organizam, pogotovo u beskralježnjaka, koji je sličniji našoj vrsti“, navodi Miliša.

Neobično je, ističe, da su ove životinje toliko udaljene od ljudi na evolucijskom stablu razvile tako kompleksna ponašanja. Dodaje da visoka razina inteligencije inače ima smisla kod vrsta s duljim životnim vijekom što cijelu priču čini još nelogičnijom. Fascinantna je i njihova briga za potomstvo. Kod nekih vrsta, ženke danonoćno štite oplođena jaja za vrijeme čega se manje ili više iscrpe, ponekad i ugibaju od gladi.

Krivolov

Lakoća kojima ih ljudi mogu uloviti čini se apsurdnom. Naime, na stjenovitim plažama mogu se vidjeti kupači kako ih rukom vade iz mora što je moguće objasniti time da se ne boje jer se radi o vršnim predatorima, ali i njihovom znatiželjom.

Istraživač Vrzić smatra da je krivolov poguban za brojnost morskih organizama. Kaže da se ne radi o “nonićima koji bace vršu da ulove dvije kile ribe za objed“. Radi se o ozbiljnom kriminalu pojedinaca koji od prodaje ilegalnog ulova na crnom tržištu jako dobro žive, upozorava.

Nelojalnu konkurenciju želi suzbiti i EU upozoravajući da je ilegalni ribolov ozbiljna prijetnja registriranim ribarima, održivosti i bioraznolikosti. Stoga u skladu s ciljevima Zelenog plana i Strategije biološke raznolikosti Europski parlament i Komisija rade na jačanju zaštite morskih ekosustava.

Nelegalnim izlovom morskih organizama životinje se masakriraju, upozorava Vrzić. “Nemojmo raditi okolišu ono što ne bi htjeli da se radi nama“, poručuje. Međutim, ne vidi kako tom problemu stati na kraj jer bi “za učinkovito nadgledanje podmorja trebalo tisuće ronioca“.

Kako bi doskočili problemu, eurozasupnici su sukladno EU strategiji Od polja do stola u 2021. zatražili osiguranje sljedivosti proizvoda ribarstva i akvakulture u cijelom prehrambenom lancu. EP ustraje na tome da potrošači znaju kada, gdje i kako su ulovljeni proizvodi koje kupuju.

Hobotnice će opstati

Hobotnice žive u svim morima svijeta i u najraznolikijim staništima. Miliša ne strahuje za njihov opstanak jer su “postojale prije dinosaura i još uvijek su tu“.

U Jadranu je najzastupljenija obična hobotnica težine oko dva kilograma koja poživi godinu do dvije. Najveće su pacifičke, poznatije kao divovske, koje mogu težiti do 50 kilograma. Žive nešto duže, u akvarijima čak i do pet godina.

Miliša je ispripovijedao zgodu o Amerikancima i ulovljenim divovskim hobotnicama. Nisu ih imali kamo smjestiti pa su završile s morskim psima. Sljedeće jutro u akvariju su našli samo hobotnice.

Ogromne ili sasvim male, zapanjujuće pokretljive, majstori kamuflaže, iznimno inteligentne, fantastične i bizarne – hobotnice nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, napose znanstvenike. Oni su, shodno tome, osudili planove španjolske tvrtke nazvavši ih etički i ekološki neopravdanim.

Znanstvenici su uvjereni da je ‘humani’ uzgoj hobotnica nemoguć, stoga su pokrenuli kampanju ‘Suosjećanje u svjetskoj poljoprivredi’. U sklopu inicijative poslali su otvorena pisma svjetskim vladama, među kojima i Španjolskoj, s ciljem zabrane komercijalnog uzgoja.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

ADVENT U TZO JASENICE: Ovu subotu u Maslenici koncert Učiteljica i „Večer domaćih uštipaka“

Objavljeno

7 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Maslenica ovih blagdana postaje središte dobre glazbe, tradicije i zajedništva. Adventski program Turističke zajednice Općine Jasenice ulazi u svoj najuzbudljiviji dio u subotu, 20. prosinca 2025., kada će se na Pijaci održati koncert jednog od najpopularnijih ženskih vokalnih sastava Učiteljica.

Publiku očekuje večer ispunjena hitovima, pozitivnom energijom i pravim blagdanskim ugođajem, a glazbeni doživljaj dodatno će obogatiti tradicionalna Večer domaćih uštipaka, spajajući zabavu i lokalnu gastronomiju.

Blagdanska događanja nastavljaju se u nedjelju, 21. prosinca, koncertom grupe AKA Crescendo, dok je ponedjeljak, 22. prosinca, rezerviran za najmlađe uz interaktivnu božićnu predstavu Čarobnih animatora, koja donosi igru, glazbu, glumu i podjelu slatkih poklona.

Badnjak u Maslenici tradicionalno započinje jutarnjim druženjem uz bakalar, a večernji program donosi koncert Romana Segarića & 023 benda. Na Božić, 25. prosinca, održat će se poseban božićni koncert Duje Stanišića i benda, koji iz godine u godinu okuplja velik broj posjetitelja i donosi toplu, emotivnu atmosferu.

Zabavni dio Adventa dodatno će obilježiti stand-up show Krule 28. prosinca, dok je 29. prosinca posvećen gastronomiji i tradiciji uz Večer domaće spize i besplatnu degustaciju kiselog zelja i domaćih kobasica sušenih na velebitskoj buri.

Vrhunac adventskog programa bit će doček Nove 2026. godine. Uz zagrijavanje atmosfere koje donosi DJ Mate, publiku će u Novu godinu koncertom uvesti Petar Dragojević, uz noć ispunjenu pjesmom, plesom i nezaboravnom blagdanskom energijom.

Iz Turističke zajednice Općine Jasenice poručuju kako je adventski program osmišljen kao mjesto okupljanja svih generacija, s ciljem jačanja zajedništva i stvaranja posebnog blagdanskog doživljaja za mještane i posjetitelje.

Sve novosti i eventualne izmjene programa mogu se pratiti na službenim Facebook i Instagram stranicama Visit Jasenice.

 
Nastavi čitati

magazin

Zadar u ritmu mažoret plesa: blagdanski defile i plesna čarolija na Adventu

Objavljeno

7 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Advent u Zadru i ove godine donosi prepoznatljivu blagdansku energiju mažoret plesa. U subotu, 20. prosinca, središte grada ispunit će šarenilo uniformi, glazba i ples, kada će se održati tradicionalni defile i smotra mažoretkinja u organizaciji Udruge Zadarske mažoretkinje i Turističke zajednice grada Zadra.

U božićnoj čaroliji mažoret plesa sudjelovat će oko 200 mažoretkinja iz Zadra i brojnih drugih mjesta – s otoka Ugljana, Pašmana i Vira, kao i iz Benkovca, Primoštena, Rogoznice, Biograda, Baške vode te iz Livna, Ljubuškog i Neuma. Publiku očekuje bogat program s oko 21 koreografijom u izvedbi kadeta, juniora i seniora, uz raznolike plesne formacije i atraktivne koreografije.

Blagdanski defile kreće u 10.30 sati od Gospe od zdravlja, prolazi kroz Kampo Kaštelo i Kalelargom stiže do adventske pozornice, gdje u 11 sati započinje središnji plesni program. Veseli mimohod i nastupi mažoretkinja unijet će dodatnu radost i blagdanski duh u srce grada te pružiti poseban doživljaj svim generacijama posjetitelja.

Mažoret ples već je godinama nezaobilazan dio zadarskog Adventa, a ova smotra još jednom potvrđuje njegovu važnost u stvaranju tople, svečane atmosfere i zajedništva uoči Božića.
Pozivamo sve Zadranke, Zadrane i goste grada da se pridruže ovom plesnom spektaklu i budu dio božićne čarolije na Adventu u Zadru.

 
Nastavi čitati

magazin

Novim filmom Jima Jarmuscha i Maratonom kratkometražnog filma sutra se zaključuje sedma godina Kino Zone

Objavljeno

7 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Ovog petka dvostruki program u Kino Zoni otvara 13. Maraton hrvatskog kratkometražnog filma, a potom slijedi novo remek-djelo kultnog redatelja Jima Jarmuscha, “Otac majka sestra brat”!

Od 19 h pridružujemo se trinaestom Maratonu kratkometražnog filma kojeg tradicionalno organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Kino mrežom i platformom Kinoholik.hr, uz podršku domaćih autorica i autora.

Inicijativa Najkraći dan (21. prosinac) iz koje je proizašao Maraton kratkometražnog filma nastala je 2012. godine u Francuskoj s idejom promocije bogatog repertoara kratkometražne forme. U međuvremenu se proširila na mnoštvo europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje se održava trinaestu godinu zaredom. Ovogodišnje izdanje održat će se od 17. do 21. prosinca diljem Hrvatske i uključit će 21 kratkometražni film. Program će se održati na 27 ekrana širom zemlje.

Tijekom jednosatnog programa posjetitelji Kino Zone će moći pogledati odabrane kratkiše:

Prava istina priče o šori, r. Andrea Slaviček – školske peripetije, zarazne pjesme i misteriozni plavi auto, a usred svega toga tinejdžerica Lena. Ponekad odsutna ili okupirana važnijim stvarima, priča pravu istinu o velikoj šori. Ali, što je to što nam ne želi reći? Svjetsku je premijeru imao u sklopu paralelnog programa Filmskog festivala u Cannesu, Tjedan kritike (Semaine de la Critique), nakon čega je “proputovao” cijeli svijet, prikazavši se na više od 80 festivala.

Rahlo, r. Jozo Schmuch – trideset godina nakon nestanka u ratu, sin se vraća majci, onakav kakav je bio kada ga je posljednji put vidjela.Kratki film Rahlo osvojio Kolica za najbolji kratkometražni film na ovogodišnjem izdanju Zagreb Film Festivala.

Cijeli dan nisam stala, r. Klara Berdais – film isječcima iz svakodnevice kulturne radnice problematizira neke od uvjeta i načina rada nezavisnog kulturnog sektora te ujedno traži razlog i svrhu rada u istom. Od fleksibilnog radnog vremena, potplaćenosti, projektnog financiranja, multitaskanja nekolicine poslova istovremeno pa sve do problema s odmaranjem za kojeg na kraju dana nema ni vremena.

Moralna podrška, r. Vuk Jevremović – hibrid animiranog i dokumentarnog filma, inspiriran glazbom slovenskog benda Laibacha, točnije njihovom pjesmom Moral Support. Kroz umjetničke pokrete film priziva jeku prvih desetljeća 20. stoljeća. Prikazana je vječna bitka između različitih političkih koncepata i tragičnih ljudskih žrtava kao njihove posljedice.

Psihonauti, r. Niko Radas – animirani kratkiš, dobitnik nagrade za najbolji film u kategoriji Natjecanja hrvatskog filma ovogodišnjeg Animafesta. Tematizira psihičke poremećaje koji su napustili ljude, poprimili antropomorfni oblik i pronašli svoje novo utočište.

Crnogoj, r. Tin Žanić – dvanestminutni eksperimentalno – igrani imerzivni spust u krajolik noćne more – ne samo kako izgleda već i kakav je osjećaj imati san s groznicom. Filmska adaptacija noćnog terora: video kolaž živopisnih slika, otrovne atmosfere i nepovezanih veza lišenih ljudske logike. Apokaliptična basna o virusu s one strane zvijezda – onome koji je pao s neba, samo kako bi nas promatrao sa zemlje.

Ulaz na 13. maraton kratkometražnog filma je slobodan!

Potom slijedi duhovit dvosatni Jarmuschev obiteljski mozaik kojeg čine tri priče smještene u trima različitim zemljama. “Otac majka sestra brat”  prati odnose odrasle djece i njihovih manje-više otuđenih roditelja u SAD-u, Irskoj i Francuskoj. Jeff (Adam Driver) i njegova sestra Emily (Mayim Bialik) voze se u posjet ocu (Tom Waits) kojeg dugo nisu vidjeli. U raskošnom domu u Dublinu, majka (Charlotte Rampling) razgovara telefonom s terapeutkinjom dok iščekuje dolazak kćeri Timothee (Cate Blanchett) i Lilith (Vicky Krieps). Blizanci Billy (Luka Sabbat) i Skye (Indya Moore) zadnji put posjećuju stan svojih preminulih roditelja u Parizu.

Ispripovijedan u tipičnoj jarmuschevskoj maniri, uz atmosferičnu mješavinu humora i melankolije, Otac majka sestra brat film je prigušene emocionalnosti s nevjerojatnom glumačkom postavom. Dosljedan svom stilu i tematskim preokupacijama, legendarni indie filmaš ovog puta portretira odnose između roditelja i odrasle djece, pri čemu ono neizgovoreno nerijetko nosi veću težinu od izgovorenog. “Otac majka sestra brat” u Veneciji je ovjenčan Zlatnim lavom za najbolji film.

Sjajni “Otac majka sestra brat” gledamo u petak 19. prosinca s početkom u 20.15 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice se mogu kupiti na samoj lokaciji prikazivanja od 19.15 h te online na platformi CoreEvent.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu