ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) CVJETNICA U KATEDRALI SV. STOŠIJE Puljić: “Veliki tjedan nas poziva da razmišljamo o Isusu i njegovoj muci, ali i o sebi i o svojoj ulozi u tom procesu”
Na Cvjetnicu, Nedjelju Muke Gospodnje 10. travnja, zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio je misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru, za vrijeme kojeg je pjevana Muka našeg Gospodina Isusa Krista iz Evanđelja po Luki.
Prije mise, nadbiskup Puljić i puk okupili su se u crkvi sv. Marije kod benediktinki gdje je nadbiskup blagoslovio maslinove grančice. Odatle su svećenici i puk krenuli u procesiju s maslinovim grančicama prema katedrali sv. Stošije, kada je pjevanje antifona predvodio Katedralni zbor sv. Stošije pod vodstvom mo. Žana Morovića.
„Strašno je i neshvatljivo otajstvo najvećeg poniženja Božjega Sina Isusa Krista“ istaknuo je mons. Puljić, rekavši kako Cvjetnica podsjeća na Isusov slavni ulazak u Jeruzalem kad mu je narod kliktao, no istovremeno spominjemo kako Sin Božji, Životvorac, zapravo ide u zagrljaj smrti.
„Nedjeljom Muke Gospodnje započinje najsvetije i najljepše vrijeme liturgijske godine, a to je Veliki, Sveti tjedan. Ulazimo u tjedan muke Gospodina našega Isusa Krista kako su je opisali prorok Izaija i 22. psalam, a teološki razradili apostol Pavao i evanđelist Luka“ rekao je mons. Puljić.
Izaija sedam i pol stoljeća prije Isusove smrti opisuje kako su „Mesijina leđa bila izbrazdana bičevima kao oranica plugovima. A lice, ta ljepota nad ljepotama, neljudski iznakaženo i popljuvano“. Psalmist kaže da su mu „proboli i ruke i noge te sve njegove kosti prebrojati mogu, a haljine mu razdijelili i za odjeću njegovu bacili kocku“. I zaključuje kako je „teško bilo u njemu prepoznati lice Božje“.
Apostol Pavao, zaljubljenik Krista raspetoga, kaže da je „Krist, trajni lik Božji, uzeo lik sluge, ponizio samoga sebe te bio i ostao poslušan do smrti, smrti na križu“.
„Sin Božji, dakle, dolazi s neba na zemlju, iz krila Oca Životvorca u zagrljaj smrti! Strašno je to otajstvo najdubljeg poniženja. Ali, nastavlja Pavao, to je razlog što ga „Bog uzvisi i dade mu ime nad svakim imenom“. I nema drugog imena u kojem nam se spasiti, osim imena Isusa Krista“ istaknuo je mons. Puljić.
Nadbiskup je rekao da nitko ne može ostati hladan na navještaj Isusove muke. „Potreseni smo svime što smo čuli. Iznenađeni. Mogli bismo dugo razmišljati o sudionicima te drame“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši kako nas Veliki tjedan poziva da ne razmišljamo samo o Isusu i njegovoj muci, nego i o sebi i o svojoj ulozi u tom procesu.
„Taj proces nije gotov. On traje i trajat će do kraja svijeta. Koju ulogu mi igramo u tom procesu, gdje se možemo prepoznati? Treba li nam moliti Božje oproštenje?“ potaknuo je nadbiskup, opisavši ponašanja pojedinih sudionika u procesu Isusove osude.
Svjetina pozdravlja Isusa na ulazu u Jeruzalem, „Hosana, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje“, radosni zbog susreta i događaja da se nalaze oko njega. Kasnije govore iz svega glasa, ‘Raspni ga. Barabu pusti, ovoga raspni’. Rimljanin mora braniti sunarodnjaka Židova. Rekao im je da ništa loše na Isusu nije našao i da ga ne može osuditi.
„Pa Petar, divni Isusov učenik kojega je Isus od prvoga susreta zavolio. Toliko zavolio, da mu je rekao, Nećeš se više zvati Šimun, nego Petar. S tobom računam, na tebi ću Crkvu sagraditi i vrata paklena neće je razoriti. A Petar pred sluškinjom koja ga tri puta pita kaže da ne poznaje toga čovjeka. Mogli bismo se pitati za svako lice prikazano u drami Isusove muke, razmišljati, suosjećati ili biti ljuti“ rekao je nadbiskup, poručivši: „Isuse, želio bih se naći među onima koji su te pratili, među onim ženama koje su spomenute, a pratile su te do groba i vidjele su kako te sahraniše. A srce im je pucalo od suosjećanja što njihov Spasitelj tako trpi“.
Na Cvjetnicu razmišljamo o Mesiji koji pati i umire, ali gledamo i silno mnoštvo onih koji pođoše za Mesijom. „Gledamo mučenike, velikane i heroje povijesti koji su cijenili slobodu duha i nisu se strašili okova, kako ne bi bilo okovano Evanđelje. Divimo se i Bogu zahvaljujemo za njihovo neustrašivo svjedočanstvo. Mislimo i na mnoštvo neznatnih i nezapaženih svjedoka u školama, bolnicama, trgovinama i tvornicama kojima su se, kao i Isusu, mnogi „podrugivali, razvlačili usne i mahali glavom“ jer su vjerovali, molili se, djecu kršćanski odgajali i na svete sakramente dolazili“ rekao je mons. Puljić.
U Velikom tjednu razmišljamo o Isusovom procesu i osjećamo „osobitu Kristovu ljubav i naklonost prema svima koji su skrušeni, prezreni i otpisani“. U tom kontekstu, nadbiskup je istaknuo milosni susret Isusa i raspetog razbojnika s Isusove desne strane.
„Razapet između neba i zemlje, fizički shrvan, Isus otvara vrata raja i osvaja jednu dušu. Njegov supatnik i supatnik na Golgoti, desni razbojnik Dizma ide s njim u nebo jer ga je zamolio neka ga se sjeti u svom Kraljevstvu. Ovaj primjer spašenog razbojnika pokazuje nam koliko je Isusu stalo do spasenja ljudi. Pritom ne gleda na bezakonja naša, nego na srce raskajano i ponizno koje neće prezreti“ naglasio je nadbiskup.
Podsjetio je na priču kako se Gospodin ukazao sv. Jeronimu na svoj rođendan pa ga je upitao: „Jeronime, što ćeš mi danas darovati?“. Jeronim, čovjek knjige i proučavanja Svetog Pisma, odgovara: „Svoje knjige, Učitelju“. To je njemu bilo najvrjednije. No, Gospodin mu odvrati kako mu to nije dosta. „Pa, što onda želiš kao dar, dragi Isuse? Možda moj život pokore i odricanja? Jer, što mi još preostaje što bih ti mogao darovati?“. A Gospodin mu odvrati: „Jeronime, daruj mi svoje grijehe“.
„Vrlo poučno i poticajno i za nas. Što ćeš ti, brate i sestro, darovati Isusu za Uskrs ovoga proljeća? Što ćeš ga zamoliti ovih dana Velikoga i svetoga Tjedna i što ćeš od njega tražiti? Hoćeš li se odvažiti i poći mu ususret, pa u sakramentu svete ispovijedi ponuditi mu svoje grijehe kao svoj osobiti dar koji se Isusu osobito sviđa, kao u slučaju svetog Jeronima.
Shvaćamo li mi, zapravo, smisao i poruku njegovih riječi: „Nisam došao zvati pravednike, nego grešnike zbog kojih je velika radost u nebu kad se kaju i pokoru čine““ potaknuo je na razmišljanje nadbiskup Puljić, poručivši: „Braćo i sestre, čini se kako premalo poznajemo dimenzije Božanskog milosrdnog Srca. A samo u toj dimenziji dobrote, milosti i milosrđa moguće je razumjeti zašto je Isus Petra učinio svojim vidljivim namjesnikom na zemlji. Njega koji ga je kod Cezareje Filipove odgovarao da ne ide u Jeruzalem, Isus oštro ukorava i naziva napasnikom, jer mu nije na pameti ono što je Božje, nego njegovo, ljudsko. Njega, koji ga je u dvorištu velikog svećenika tri puta zatajio i izjavio kako ga ne poznaje, Isus nakon uskrsne pobjede tri puta pita, „Voliš li me, Petre?!“. A on je skrušena i pokajana srca ispovjedio da „ljubi svoga Gospodina“. Kajanje, oproštenje i ljubav prepoznatljivi je troplet Isusovih učenika i njegove Crkve“ rekao je mons. Puljić, zahvalivši Isusu za njegovu muku, ljubav i praštanje.
„Pomozi nam, Isuse, upoznati naše slabosti, padove i grijehe. Potakni nas sakramentom svete ispovijedi, poput razbojnika Dizme s Kalvarije, tražiti samo tvoju milost i milosrđe. I to nam je dovoljno“ istaknuo je nadbiskup Puljić.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”
U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:
“Draga braćo i sestre!
Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.
Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).
Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?
Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp. Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.
Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.
Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.
Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.
U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.
Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.
Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”
+ Milan Zgrablić,
zadarski nadbiskup
ZADAR / ŽUPANIJA
DEKRET NADBISKUPA ZGRABLIĆA / Ovo su jubilejska mjesta i oprosti u jubilejskoj 2025. godini u Zadarskoj nadbiskupiji…
U nastavku donosimo DEKRET 0 JUBILEJSKIM MJESTIMA I OPROSTIMA U JUBILEJSKOJ 2025. GODINI U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI:
Sveti Otac, papa Franjo, 9. svibnja 2024., bulom Spes non confundit, proglasio je Redoviti jubilej 2025. godine. Jubilejska godina će započeti u Rimu obredom koji će predvoditi papa Franjo i otvaranjem Svetih vrata u bazilici sv. Petra, na Badnjak, 24. prosinca 2024. godine. Prema odredbi pape Franje, na blagdan Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 29. prosinca 2024. će započeti Jubilejska godina u partikularnim Crkvama, prigodnim obredom i euharistijskim slavljima u katedralama.
1. Jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji
Apostolska pokorničarna (AP) je 13. svibnja 2024. donijela Dekret o podjeli potpunog oprosta tijekom redovite Jubilarne 2025. godine (Dekret). Ovime, sukladno izdanom Dekretu, određujem jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje će vjernici za cijelo vrijeme trajanja Jubilejske godine, počevši od 29. prosinca 2024. (od otvaranja Jubilejske godine) do 28. prosinca 2025., (do zatvaranja Jubilejske godine), moći zadobiti jubilejsku milost — potpuni oprost. To su sljedeća mjesta i crkve:
katedrala sv. Stošije u Zadru,
župna crkva sv. Šime u Zadru,
samostanska crkva sv. Mihovila franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zadru,
župna crkva sv. Anselma u Ninu,
benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, na otoku Pašmanu.
2. Oprosti tijekom Jubilejske godine
Tijekom jubilejske godine svi ostali prethodno dodijeljeni oprosti ostaju na snazi. „Svi vjernici, koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (…) koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu“ (AP, Dekret).
„Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilejski oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste: prema bilo kojem svetom jubilejskom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (…), na obrednim misama prigodom podjele sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavlju Službe Riječi; na Liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti križnog puta; mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akathistos; na pokorničkom slavlju koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika“ (AP, Dekret, Br. I.).
„Isto tako, vjernici će moći zadobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će zaključiti s molitvom Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj“ (AP, Dekret, Br. II).
„lstinski raskajani vjernici koji iz ozbiljnih razloga neće moći sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (kao što su, prije svega, klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima) će dobiti jubilejski oprost pod istim uvjetima ako, sjedinjeni u duhu s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima se riječi Vrhovnog svećenika ili dijecezanskog biskupa prenose putem sredstava komunikacije, izmole Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem obliku u svom domu ili gdje god se nalazili (npr. u samostanskoj kapeli, bolnici, staračkom domu, zatvoru…) i druge odobrene molitve u skladu sa svrhom Svete godine, prinoseći svoje patnje ili teškoće svojih života“ (AP, Dekret, Br. II).
„Nadalje, vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora i Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima“ (AP, Dekret, Br. III).
Vjernici koji su učinili djelo milosrđa u korist duša u čistilištu, ako pristupe sakramentu pričesti unutar euharistijskog slavlja drugi put u istom danu, moći će dobiti potpuni oprost dva puta toga istog dana, a može se primijeniti samo za pokojne.
Potpuni oprost je na osobiti način povezan s djelima milosrđa i pokore, koji svjedoče o pouzdanom obraćenju.
„Također, vjernici će moći dobiti jubilarni oprost ako u primjereno vrijeme posjete svoju braću i sestre koji su u potrebi ili teškoćama (bolesnici, zatvorenici, usamljene starije osobe, invalidi…), hodočasteći tako prema Kristu koji je prisutan u njima (v. Mt 25,34-36). Pridržavajući se duhovnih, sakramentalnih i molitvenih uvjeta, vjernici će sigurno moći ponavljati takve posjete tijekom Svete godine i tako će svaki puta, pa čak i svakodnevno, dobiti potpuni oprost.
Jubilejski potpuni oprost može se postići i kroz inicijative koje na konkretan i velikodušan način provode pokornički duh koji je poput duše Jubileja. Tu se posebno misli na ponovno otkrivanje vrijednosti petka: uzdržavanjem, barem na jedan dan, od uzaludnih aktivnosti (stvarnih ili virtualnih, prenošenih putem medija i društvenih mreža), od suvišne konzumacije (primjerice..), kao i izdvajanjem novčanih iznosa za siromašne, podupiranjem vjerskih ili društvenih aktivnosti, osobito u korist obrane i zaštite te kvalitete života u svim njegovim fazama, napuštene djece, mladih ljudi u poteškoćama, starijih Ijudi u potrebi ili usamljenih, migranata iz različitih zemalja…, posvećujući tako prikladan dio svog slobodnog vremena dobrovoljnim aktivnostima, u korist zajednice ili drugim oblicima zalaganja“ (AP, Dekret, Br. III).
3. Poziv i poticaj svećenicima i pastoralnim djelatnicima
Pozivam sve svećenike „da velikodušnom dostupnošću i predanošću vjernicima pruže najširu mogućnost korištenja sredstva spasenja na način da se objavi vrijeme kada se može pristupiti ispovijedi i pokorničkim slavljima“ (AP, Dekret, Br. III.). Podsjećam svećenike, ovisno o mogućnostima, u skladu s motuproprijem Misericordia Dei, da imaju pastoralnu mogućnost ispovijedanja i tijekom slavlja svete mise.
Potičem svećenike i sve uključene u pastoral Nadbiskupije da se pobrinu za jasno objašnjavanje vjernicima ovdje navedenih odredbi i načela za posvećenje vjernika.
Neka nam Jubilejska godina bude milosno vrijeme raspirivanja kršćanske nade koja ne razočarava i zadobivanja jubilejske milosti oprosta koja nas čvršće u Ijubavi sjedinjuje s Bogom, bližnjima i s našim dragim pokojnicima.
Zadar, na spomendan sv. Ivana od Križa, 14. prosinca 2024. Broj: 1249/2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
SA SVEUČILIŠTA U ZADRU: Objavljeni konačni rezultati natječaja za dodjelu stipendija!
Sveučilište u Zadru objavljuje konačne rezultate natječaja za dodjelu stipendija.
Možete ih pregledati na donjim linkovima:
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija izvrsnim redovitim studentima
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima aktivnim sportašima
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa