Hrvatska
Jović: Rat na Balkanu moguć je samo u jednom scenariju
Profesor na Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović u Pressingu N1 televizije govorio je o najvažnijim svjetskim temama – ratu u Ukrajini, situaciji u regiji te izborima u Francuskoj.
Na samom početku komentirao je rat u Ukrajini za koji je rekao da mu je otpočetka bilo jasno da će ga biti teško završiti.
“Iz ovog rata nitko ne smije izaći kao poražena strana. Poraz bi značio stalan gubitak statusa sile. Ovaj rat ima elemente ideološkog rata protiv zapada, liberalne demokracije i proširenje NATO saveza”, rekao je Jović.
Podsjetio je da je čitav niz događaja pokazao da se sigurnosni elementi ne mogu potpuno eliminirati zbog čega se NATO savez održao do danas.
Rekao je da u Ukrajini trenutno ne pobjeđuje niti jedna strana.
“Ukrajina se i dalje odupire, premda je cijena tog odupiranja golema”, ocijenio je.
“Ne znam što bi bilo moguće, a da ne izgleda kao poraz Rusije. Zapad je istaknuo da je Putinov cilj potpuno uništenje Ukrajine. Imat ćemo jedan, nažalost, dugotrajan rat”, dodao je.
Ipak, slaže se da posljednje izjave Vladimira Putina, u kojima govori da je namjera Rusije pomoći narodu Donbasa, ukazuju da je možda promijenio prve planove.
“Ne znamo koji su ciljevi tog rata. U pripremi tog rata Putin se udaljio i od svojih suradnika, ali dao je u govorima dovoljno naznaka da su planovi puno veći od onoga o čemu danas govori. Jedan od ciljeva rata je bilo onesposobljavanje ukrajinske vojske, ali to se također neće dogoditi jer Zapad snabdijeva Ukrajinu sa oružjem i čvrsto je stao iza nje”, smatra Jović.
Upozorio je da u Europi vlada nejedinstvo po pitanju zabrane energenata iz Rusije, ne samo među članicama Europske unije, nego i unutar pojedinih zemalja.
Stav predsjednika Milanovića prema Rusiji
Upitan za izjave predsjednika Zorana Milanovića po pitanju ukrajinske krize, koje su značajno blaže u odnosu na njegovu prepoznatljivu retoriku, Jović je odgovorio da je retorika između Plenkovića i Milanovića postala toliko zaoštrena u jednom trenutku da bi svima bilo neobično da postoji konsenzus sada o vanjskoj politici.
Pojasnio je da se Andrej Plenković svojom politikom pokazao kao liberalist, a Milanović kao realist.
“Milanović stvari gleda više sa stajališta nacionalnih interesa. Za razliku od njega, Plenković više inzistira na tim vrijednostima”, rekao je Jović pa nastavio:
“Mislim da je Milanović shvatio koji tip reakcije slijedi ako na bilo koji način relativizira poziciju Rusije, odnosno Putina. To je danas postala jedna radikalna, ekstremistička pozicija. Vidjeli smo da su prve izjave predsjednika Milanovića naišle na veliku kritiku u međunarodnoj areni, a pozitivne reakcije iz Moskve. On se povukao jednim dijelom kada je vidio kakvu vrstu reakcije izaziva razumijevanje za takvo ponašanje.”
Na pitanje postoji li mogućnost da se Rusija i neka članica NATO-a se sukobe, Jović je odgovorio da misli da na obje strane ne postoji volja za tim jer razumije što bi to značilo.
Poruke Bidena, Johnsona i Kine
“Amerika čini što može u ovom trenutku. Mislim da ne može učiniti puno više, kao niti Velika Britanija. Britanija pokušava naći svoje mjesto nakon izlaska iz Europske unije. Pisao sam članak neposredno nakon Brexita, gdje mi se činilo logičnim da se Britanija fokusira kao sigurnosna sila u onim dijelovima Europe koji nisu u EU, poput Ukrajine, eventualno ako bi se dogodila promjena u Bjelorusiji ili drugim dijelovima bivšeg Sovjetskog saveza, i na zapadnom Balkanu”, kazao je Jović.
Što se tiče pozicije Kine, kaže da je ona ambivalentna iz nekoliko razloga.
“S jedne strane, dugoročno joj odgovara sukob SAD-a i Rusije jer slabi i Rusiju i Zapad. S druge strane, ne želi globalni rat jer joj dobro ide u sadašnjim okolnostima i ima velike ambicije za koje su joj potrebni mir i mirna trgovina”, kazao je Jović, dodajući da će iz tog razloga Kina u nekom trenutku htjeti zaustaviti taj rat ili ga ograničiti.
Jović vjeruje da sankcije nisu dovoljan instrument da zaustave Rusiju, ali smatra da mogu biti korisne dugoročno.
Izbori u Srbiji
“Mislim da će Vučić pokušati zadržati poziciju vojne neutralnosti, premda je rekao da ona ne uključuje političku neutralnost i da je Srbija na putu prema Europskoj uniji. On je s obje strane pod velikim pritiscima. Nije popularno sjediti na dvije stolice, posebno na dvije tako vruće stolice koje su međusobno zaraćene”, smatra Jović.
Napominje da da ne treba zaboraviti da je veliki dio opozicije, koja je postigla prilično dobar rezultat i ušla u parlament, prilično desnije od Vučića.
“Formiranje Vlade će biti test u kojem smjeru Vlada želi ići. U tom razdoblju će morati vidjeti što će s Dačićevim SPS-om. Ako ide s njim, moći će bez ikakvog problema formirati vladu na nacionalnoj razini i ima većinu u Beogradskoj skupštini za sada. Međutim, ako ide sa Dačićem koji je naglašavao u kampanji “nikad sankcije Rusije” i koji ima kontrolu nad naftnom industrijom, onda će to biti signal Zapadu da nije potpuno iskren u svom pomicanju prema Zapadu. Ali ako ne ide u savez s njim, ostaje pitanje koliko je spreman koristiti druge”, kazao je Jović, koji vjeruje da je Vučić bliži tome da se odluči za Zapad.
“U tom trenutku je sve moguće, ali je to vrlo rizična situacija jer će iznevjeriti mnoge svoje birače, kao i ljude sa svoje liste koji nisu iz njegove stranke”, dodao je.
Analizirajući veliku naklonjenost Srba prema Rusiji, ukazao je da pri tome treba uzeti u obzir dva dugoročna faktora.
“Jedan je Kosovo. Proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine koje se nije dogodilo 1999., nego je tada bila rezolucija kojom se Kosovo tretiralo slično kao što je UNPROFOR tretirao ovdje Krajinu od 1991.-1995. To se primijenilo 2008. manje više pod američkim patronatom. Ta kosovska situacija je dovela Putina na vlast i kao što vidimo Putin ju stalno koristi. I u samoj Srbiji je vrlo teško objasniti kako se odmaknuti od Rusije koja zajedno s Kinom u Vijeću sigurnosti podržava teritorijalni integritet Srbije. S druge strane, tu je jedan dugoročni nacionalistički narativ koji se u Srbiji stvara posebno od 2006. godine kada je Srbija postala nezavisna država. On udaljava Srbiju mentalno od Jugoslavije i bilo koga drugoga i stvara joj novi nacionalni identitet koji se temelji na mitovima i mističnim elementima. On je dosta blizak novom ruskom identitetu”, pojasnio je.
Prelijevanje sukoba na Balkan
Odgovarajući na pitanja o opasnosti od novog rata na Balkanu, posebice potencijalne srpske invazije na Kosovo, Jović je kazao:
“Politički je štetno govoriti o ratovima na Balkanu jer stvara strahove kod ljudi, a nije niti realno. Ne smijemo paničariti jer time stvaramo preduvjete da se rat dogodi. Ako govorimo da će se dogoditi, stvaraju se strahovi koji vode u mobilizaciju za obranu. Ako se krenete pripremati za rat, onda ova druga strana vidi da se naoružava i govori o ratu, pa to i sama čini. Naročito je to opasno u BiH.”
Uvjeren je da prelijevanje sukoba na Balkan nije realno, odnosno je u samo jednom scenariju: “Ako bi sada došlo do kolapsa Zapada, došlo bi do anarhije i kaosa u kojem je sve moguće.”
Ipak, ne vidi da bi Zapad mogao trenutno mogao kolabirati, a u cijeloj situaciji vidi i jednu pozitivnu stvar:
“Mislim da je zapadni Balkan sada zapravo bliže Europskoj uniji nego su bili prije ovog rata.”
Ističe da je ključno za Zapadni Balkan da ostane izvan ovog sukoba koliko je to moguće.
“Niti jedan ratni sukob, od Balkanskih ratova do danas, koji se vodio u Europi nije nas mimoišao”, kazao je Jović, još jednom napominjući da se ovaj sukob može preliti samo ako Zapad kolabira.
Izbori u Francuskoj
Na pitanje što bi za Europu značila pobjeda Le Pen, Jović je kazao:
“Bio bi to veliki udarac, posebno u situaciji kada Njemačka ima Vladu koja nije jedinstvena po pitanjima vanjske politike. Bila bi Europa koja bi bila u puno većoj mjeri neki geostrateški projekt, dakle, neke zajedničke veze po pitanju sigurnosti i ekonomije, ali što se tiče društvenih vrijednosti, demokratizacije društva ili promoviranja europskog identiteta, ona bi izgubila. Bila bi Europa koja bi bila u većoj mjeri antiislamska, protivnica izbjeglica, ne svih, ali posebice protiv ovih koji dolaze iz Arapskih zemalja.”
Hrvatska
Ciklonalni vrtlog nad Španjolskom utjecat će i na vrijeme u Hrvatskoj, poznato i kada stiže promjena
Nad Europskim kopnom je polje visokog tlaka. Hladna suha zračna masa polarnog porijekla prodire istočno od Karpata prema Crnom moru i donosi manje zahlađenje u naše krajeve.
Prodorom hladnog zraka nad Panonsku nizinu vjetar okreće na sjeverni smjer, a uz obalu se stvaraju uvjeti za jaku anticiklonalnu buru.
Ciklonalni vrtlog nad Pirinejskim poluotokom slabo je pokretan i dalje se hrani energijom – iz razmjerno toplog Sredozemnog mora te se sporo popunjava. Počeo se premještati nad Zapadni dio Sredozemnog mora te će do kraja idućeg tjedna putovati uz sjevernu obalu Afrike prema istoku i donijeti obilne oborine Sardiniji, Siciliji, Tirenskom moru te jugozapadnoj obali Apeninskog poluotoka.
U našim južnim krajevima uzrokovat će promjenu vremena, zapuhat će jugo uz kišu, ali tek za 10 do 12 dana.
Kakvo nas vrijeme očekuje?
Danas će nakon jutarnje magle i jutarnjih temperatura od 3 do 6C u unutrašnjosti i toplijeg Jadrana s temperaturama od 13 do 17 dan biti pretežno sunčan i razmjerno toplo. U unutrašnjosti će se magla tijekom prijepodneva razići te će biti umjerene naoblake ostataka jutarnje magle. Na Jadranu će krajem dana iznenada punom snagom zapuhati bura koja će doseći maksimum u noći na nedjelju te će mjestimice na udare puhati olujnom jačinom. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 14 do 18, na Jadranu od 18 do 21.
U nedjelju u unutrašnjosti promjenljivo oblačno s jutarnjom maglom u dolinama i uz tokove rijeka. Na Jadranu i uz Jadran sunčano uz oblake burine kape na priobalnim planinama. Jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 3 a na Jadranu oko 11C. Puhat će slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak a na Jadranu jaka bura mjestimice s olujnim udarima. Najviše dnevne temperature zraka od 12 do 15 u unutrašnjosti, a na Jadranu oko 18.
U nastavku tjedna pod utjecajem anticiklone stabilno suho vrijeme uz jutarnje magle. Na Jadranu će bura od utorka oslabiti i skrenuti na sjeverozapadnjak. Zbog premještanja hladne zračne mase nad sjeveroistokom Europe manji pad temperature zraka, ali sve u okvirima srednjaka za početak studenog. U unutrašnjosti je mjestimice u noći i pred jutro moguć slab mraz.
Hrvatska
Počinje ocjenjivanje državnih i javnih službenika! Evo kriterija i procedure…
Vlada je na sjednici prihvatila dvije uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika te postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, na snagu stupaju 1. siječnja iduće godine, a prve odluke o ocjenama donosit će se početkom 2026. Službenici će se ocjenjivati ocjenama ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ te ‘ne zadovoljava’.
Prema Uredbi o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, koju donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, učinkovitost rada zaposlenika javnih službi ocjenjivat će se primjenom općih i posebnih kriterija, a koji će se, s obzirom na specifičnost svake pojedine javne službe, propisati pravilnicima za svako područje javnih službi.
Prijedlogom je definirano da je neposredno nadređeni zaposlenik tijekom godine dužan kontinuirano pratiti rad i postupanje zaposlenika, poticati na kvalitetno i učinkovito izvršavanje radnih zadataka i primjereno ponašanje te pisanim putem upozoravati na propuste i nepravilnosti zaposlenika. U nedostatku hijerarhijske strukture, čelnik javne službe odredit će osobu zaduženu za praćenje rada zaposlenika i predlaganje ocjene.
Nadređeni predlaže ocjenu, uz koju se i prilaže izvješće o učinkovitosti koju vodi, ali zaposlenikova samoprocjena, te je dostavlja Povjerenstvu za predlaganje konačne ocjene najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, radi donošenja konačnog prijedloga ocjene.
Povjerenstvo za predlaganje konačne ocjene i Odbor za preispitivanje prijedloga ocjene
Povjerenstvo osniva i imenuje čelnik javne službe, a mora imati neparan broj članova, njih najmanje pet, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata, a konačni prijedlog ocjene donose najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu.
Ako je konačni prijedlog ocjene zaposlenika ‘izvrstan’ ili ‘naročito uspješan’, Povjerenstvo ga dostavlja i Odboru za preispitivanje prijedloga ocjene, koje, također, osniva čelnik javne službe. I taj odbor mora imati neparan broj članova, najmanje tri, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata.
Ocjena kao kriterij za plaću
Konačna odluka o ocjeni donosi se najkasnije do 15. ožujka za prethodnu godinu i unosi u Registar zaposlenih u javnom sektoru radi dodjele bodova u skladu s odredbama propisa o plaćama u javnim službama.
Uredba propisuje da zaposlenik može dobiti ocjenu ‘ne zadovoljava’ pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka godine za koju se provodi ocjenjivanje pisanim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene, s pozivom na obvezu poboljšanja izvršenja obveze.
Radnici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci ne ocjenjuju se, a za razdoblja odsutnosti s rada zbog korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta i skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koja su trajala duže od šest mjeseci u kalendarskoj godini za koju se provodi ocjenjivanje, zaposlenik će se ocijeniti ocjenom ‘uspješan’.
Kod ocjenjivanja čelnika javne službe, neposredno nadređenog zaposlenika zamjenjuje tijelo koje je imenovalo čelnika javne službe.
Za ocjenu ‘ne zadovoljava’ – prekid službe
Što se tiče državnih službenika, postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada provodit će se kroz tri faze – planiranje ključnih zadataka koje državni službenik treba obaviti, kontrolu učinkovitosti rada, pri čemu državni službenik i neposredno nadređeni službenik polugodišnje i na kraju kalendarske godine obavljaju pregled onoga što je do tada ostvareno te ocjenjivanje učinkovitosti rada, pri čemu nadređeni službenik ocjenjuje cjelokupni rad državnog službenika tijekom kalendarske godine.
Nadređeni će biti dužan pratiti rad državnog službenika i o tome voditi evidenciju, najkasnije do 31. srpnja tekuće godine provesti polugodišnju kontrolu, a od 1. siječnja do 15. siječnja tekuće godine i završnu kontrolu učinkovitosti rada.
Državnom službeniku i namješteniku, kao i službeniku i namješteniku u javnoj službi koji je ocijenjen ocjenom ‘ne zadovoljava’, prema Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama, prestaje državna služba u skladu s propisima o državnim službenicima, odnosno za javne službenike prestaje služba redovitim otkazom u skladu s općim propisom o radu.
Ministarstvo pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije predlaže tri grupe kriterija ocjenjivanja – opći, posebni i kriteriji za rukovodeće državne službenike.
Prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni službenik uz koji se prilaže i samoprocjena državnog službenika, koji ima pravo dati i primjedbu na ocjenu, a konačni prijedlog ocjene daje nadređeni službenik koji rukovodi najvišom ustrojstvenom jedinicom.
‘Izvrstan’ i ‘naročito uspješan’
Prijedlog ocjene ‘izvrstan’ mora biti posebno obrazložen, a da bi postigao tu ocjenu državni službenik mora ostvariti bodove za ocjenu ‘naročito uspješan, propisuje se u prijedlogu Uredbe, imati iznimne rezultate u radu, posebice ako obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira na provedbi reformi i projekata u upravnom području u kojem je zaposlen.
Prijedlog ocjene ‘izvrstan’, kao i ‘naročito uspješan’ dostavlja se Odboru za preispitivanje prijedloga ocjena, koje osniva čelnik tijela.
Prve ocjene početkom 2026. godine
Uredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2025., a prve odluke o ocjeni učinkovitosti rada prema kriterijima i načinu vrednovanja donosit će se početkom 2026. godine.
– Prva isplata dodataka na plaću za one službenike koji će u 2025. i 2026. godini prikupiti potreban broj bodova, odnosno njih 12, što znači da će biti ocijenjeni dvije uzastopne godine ocjenom ‘izvrstan’, očekuje se 2027. godine, rekao je ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodatak na plaću za učinkovitost rada obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž i, prema Zakonu, za ostvarenih najmanje 12 bodova prilikom ocjenjivanja iznosi tri posto i povećava se s povećanjem ostvarenih bodova, a za ostvarenih najviših 120 bodova iznosi 30 posto.
Hrvatska
Evo kolike će božićnice dobiti zaposleni u državnim firmama
Ako radite u državnoj firmi, božićnica vam je zagarantirana. Evo koliko će zaposleni dobiti pod bor. Cifre i nisu neke, osim u HEP-u.
HŽ Infrastruktura d.o.o. božićnicu će isplatiti svim radnicima, a određena je prema važećem Kolektivnom ugovoru. Božićnica će za 2024. godinu iznositi 250 eura po radniku. Ukupan predviđeni iznos za božićnice je 1,33 milijuna eura, rekli su za Dnevnik.hr u tvrtki.
Janaf svojim zaposlenima temeljem Kolektivnog ugovora uoči Božića daruje božićnicu u iznosu od 331,81 eura.
Svojim radnicima INA i ove godine isplaćuje naknade i potpore utvrđene važećim Kolektivnim ugovorom: prigodnu nagradu za Božić, tzv. božićnicu, u iznosu od 331,81 EUR neto te dar za djecu u visini od 132,72 EUR neto po djetetu. Isplatom božićnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe, odnosno više od 8500 radnika, priopćili su.
Radnicima većine društava INA Grupe početkom prošle godine, uslijed inflatornih pritisaka, iznosi godišnjih bonusa ugrađeni su u fiksna mjesečna primanja koja su porasla svim zaposlenima, a pritom je zadržan i kvartalni bonus koji se radnicima isplaćuje ovisno o ostvarenju poslovnih rezultata i individualnom doprinosu, naveli su dodatno u priopćenju.
Hrvatske ceste pod borom svojim zaposlenima dat će 150,00 eura, jednako kao i prošle godine. Ukupni iznos isplate ovisi o broju zaposlenika u mjesecu isplate. Trenutni broj zaposlenika je 483
Hrvatska pošta isplatit će božićnicu u iznosu 500 eura, što je čak 300 eura iznad iznosa propisanog Kolektivnim ugovorom.
HEP će svojim djelatnicima isplatiti iznos od 497,71 eura po radniku.
Grad Zagreb će svojim djelatnicima sukladno odredbama Kolektivnog ugovora također isplatiti božićnice. Ona će za 3009 zaposlenika Gradske uprave za 2024. godinu iznositi 331,81 euro.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA9 sati prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…