Connect with us

Hrvatska

Uskršnje mise diljem Hrvatske, Bozanić poručio kako nasilnici nemaju budućnost

Objavljeno

-

Vjernici slave najveći kršćanski blagdan – dan uskrsnuća Isusa Krista. Od ranoga jutra diljem svijeta i Hrvatske služe se mise i blagoslov hrane. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je će Uskrsnu misu u Bogoslužnom prostoru blaženog Alojzija Stepinca na Kaptolu. U propovijedi je pozvao vjernike da budu spremni pomoći, osobito prognanicima iz Ukrajine te poručio kako “budućnost ne pripada nasilnicima”.

Bozanić pozvao vjernike da pomažu drugima, osobito prognanicima

– Naš Bog jest Bog koji daruje radost i nadu. Možda je lakše prihvatiti Boga koji s nama dijeli naše boli, ali je često teže s njim dijeliti radost jer nas ona obvezuje da gledamo dalje, da podignemo pogled i da ne ostanemo zatvoreni u sebe. Kao vjernici uskrsnuća, pozvani smo izgrađivati svijet zajedništva i solidarnosti, nasuprot obeshrabrenosti i sebičnosti. Tako ulazimo u križ sebedarne ljubavi, a tom ljubavlju Uskrs daje smisao našim križevima, rekao je kardinal Josip Bozanić u propovijedi.

Dodao je kako je “pobjeda na križu ono u što vjerujemo”. Isus je uskrsnuo i danas je živ, a u euharistiji je na osobit način prisutan među nama, dodao je, podsjetivši na riječi filozofa Maxa Horkheimera da treba odbiti prihvatiti stvarnost po kojoj je krvnik vječno u pravu u odnosu na svoju žrtvu. “Budućnost ne pripada nasilju, to je duboki smisao Uskrsa”, poručio je kardinal te rekao kako danas molimo za sve naše potrebe, za domovinu, za mir u svijetu, a ponajprije za mir u Ukrajini.

– Budimo i nadalje spremni karitativno pomoći, osobito u prihvaćanju prognanika. Naše nedavno iskustvo rata, stradanja i prognanstva pojačava našu otvorenost za velikodušnost. Duboko vjerujemo da će nevine žrtve donijeti blagoslov onima koji ovih tjedana prolaze kalvariju nedostojnu čovjeka”, rekao je Bozanić.

Propovijed je zaključio riječima iz homilije koju je blaženi Alojzije Stepinac održao u zagrebačkoj prvostolnici na Uskrs 13. travnja 1941. godine u kojoj je rekao kako je mir jedan od najljepših Isusovih darova nakon uskrsnuća, a što pokazuje, ocijenio je Bozanić, koliku moć nadbiskup Stepinac nije imao u odnosu na ondašnju vlast. Na misi su sudjelovali premijer Andrej Plenković te ministri hrvatskih branitelja Tomo Medved, unutarnjih poslova Davor Božinović, kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Barišić: Nakon pandemije koronavirusa, došao je virus rata u Ukrajini

Nadbiskup metropolit splitsko- makarski mons. Marin Barišić predvodio je  na Uskrs misno slavlje u splitskoj katedrali sv. Duje te istaknuo kako je “nakon pandemije koronavirusa, došao virus rata u Ukrajini”. Po njegovim riječima, svakodnevno smo zasuti neugodnim i lošim vijestima koje nam govore o nepravdama, nasiljima, stradanjima, ratovima, ubijanjima – do najnovijeg sukoba, i to na našem kontinentu, sukoba Rusije i Ukrajine. 

– Ne smijemo zaboraviti ni tolike druge ratne sukobe u raznim sredinama naše planete. Kao ljude, a još više kao vjernike, sve nas to zabrinjava, plaši i rađa tjeskobe i nesigurnosti, rekao je Barišić. Kazao je i kako proljeće zahvaća prirodu, a čovjek i društvo kao da “ostaju zarobljeni u hladnoj zimi” ljudskih odnosa i kaotičnih ratnih sukoba.

Naglasio je kako ne treba zaboraviti tri gesla s kojima se suprotstavljalo širenju covida 19, a koja sada poprimaju dublje i šire značenje, a to su: “ostanite doma” “budimo odgovorni” i “pazimo na zdravlje drugih”. ‘Ostanite doma’, po Barišićevim riječima, znači biti pri sebi, kod sebe, jer opasno je biti van sebe – tada čovjek napada i ugrožava dom i život drugih, razara domove i tjera ljude iz njihovih domova. To geslo, dodao je – “vrijedi za velike i male agresore, za poznate i skrivene sukobe”.

Tumačeći geslo “Budimo odgovorni mons. Barišić je rekao kako “nema slobode bez odgovornosti, nema slobode bez ljubavi”. Za geslo ‘Pazimo na zdravlje drugih’ je istaknuo: “U pandemiji koronavirusa bilo je u pitanju zdravlje – u pandemiji opasnog virusa rata u pitanju je i sam život, tjelesni i duhovno-moralno zdravlje koje je često još ugroženije”. 

Nadbiskup Hranić: Uskrs budi nadu, smisao i samopouzdanje 

Predvodeći središnje uskrsno eurharistijsko slavlje u osječkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić rekao je kako otajstvo uskrsnuća u ljudima budi nadu, smisao i samopouzdanje i poručuje da ljudski život, svi životni križevi i padovi – ipak imaju smisla. Dodao je kako je Isusovo uskrsnuće garancija i našega uskrsnuća i da zato u ljudskom životu zadnja riječ nije smrt, nego je to radost uskrsnuća.

Kazao je kako radosna poruka kršćanske svetkovine Uskrsa glasi da čovjek nije stvoren za trulež i ništavilo groba, nego mu Božja ljubav nudi uskrsnu radost u zajedništvu s trojedinim Bogom. Istaknuo je i kako “vjerovati u uskrsnuće, znači gledati dalje od poteškoća i groba”, a da nam vjera u uskrsnuće daje snage za nadilaženje prizemne logike, u kojoj obično tražimo ono što je nama osobno korisnije, lakše, unosnije i bolje.

– Vjera u uskrsnuće daje nam snagu za čestitost, poštenje, istinoljubivost, pravičnost solidarnost, i dobrotu, makar nam se to neće vratiti. Vjera u uskrsnuće me potiče da praštam i da budem veći od tuđe slabosti, i da nikada na vraćam jednakom mjerom, i da nikada ne uzimam sud u svoje ruke, nego da ga uvijek s povjerenjem prepuštam Bogu, istaknuo je đakovačko-osječki nadbiskup. Tako se, dodao je, uskrsna preobrazba, koja nas mijenja, od čovjeka vjernika širi na cjelokupnu kozmičku stvarnost.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu