Connect with us

Hrvatska

Uskršnje mise diljem Hrvatske, Bozanić poručio kako nasilnici nemaju budućnost

Objavljeno

-

Vjernici slave najveći kršćanski blagdan – dan uskrsnuća Isusa Krista. Od ranoga jutra diljem svijeta i Hrvatske služe se mise i blagoslov hrane. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je će Uskrsnu misu u Bogoslužnom prostoru blaženog Alojzija Stepinca na Kaptolu. U propovijedi je pozvao vjernike da budu spremni pomoći, osobito prognanicima iz Ukrajine te poručio kako “budućnost ne pripada nasilnicima”.

Bozanić pozvao vjernike da pomažu drugima, osobito prognanicima

– Naš Bog jest Bog koji daruje radost i nadu. Možda je lakše prihvatiti Boga koji s nama dijeli naše boli, ali je često teže s njim dijeliti radost jer nas ona obvezuje da gledamo dalje, da podignemo pogled i da ne ostanemo zatvoreni u sebe. Kao vjernici uskrsnuća, pozvani smo izgrađivati svijet zajedništva i solidarnosti, nasuprot obeshrabrenosti i sebičnosti. Tako ulazimo u križ sebedarne ljubavi, a tom ljubavlju Uskrs daje smisao našim križevima, rekao je kardinal Josip Bozanić u propovijedi.

Dodao je kako je “pobjeda na križu ono u što vjerujemo”. Isus je uskrsnuo i danas je živ, a u euharistiji je na osobit način prisutan među nama, dodao je, podsjetivši na riječi filozofa Maxa Horkheimera da treba odbiti prihvatiti stvarnost po kojoj je krvnik vječno u pravu u odnosu na svoju žrtvu. “Budućnost ne pripada nasilju, to je duboki smisao Uskrsa”, poručio je kardinal te rekao kako danas molimo za sve naše potrebe, za domovinu, za mir u svijetu, a ponajprije za mir u Ukrajini.

– Budimo i nadalje spremni karitativno pomoći, osobito u prihvaćanju prognanika. Naše nedavno iskustvo rata, stradanja i prognanstva pojačava našu otvorenost za velikodušnost. Duboko vjerujemo da će nevine žrtve donijeti blagoslov onima koji ovih tjedana prolaze kalvariju nedostojnu čovjeka”, rekao je Bozanić.

Propovijed je zaključio riječima iz homilije koju je blaženi Alojzije Stepinac održao u zagrebačkoj prvostolnici na Uskrs 13. travnja 1941. godine u kojoj je rekao kako je mir jedan od najljepših Isusovih darova nakon uskrsnuća, a što pokazuje, ocijenio je Bozanić, koliku moć nadbiskup Stepinac nije imao u odnosu na ondašnju vlast. Na misi su sudjelovali premijer Andrej Plenković te ministri hrvatskih branitelja Tomo Medved, unutarnjih poslova Davor Božinović, kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Barišić: Nakon pandemije koronavirusa, došao je virus rata u Ukrajini

Nadbiskup metropolit splitsko- makarski mons. Marin Barišić predvodio je  na Uskrs misno slavlje u splitskoj katedrali sv. Duje te istaknuo kako je “nakon pandemije koronavirusa, došao virus rata u Ukrajini”. Po njegovim riječima, svakodnevno smo zasuti neugodnim i lošim vijestima koje nam govore o nepravdama, nasiljima, stradanjima, ratovima, ubijanjima – do najnovijeg sukoba, i to na našem kontinentu, sukoba Rusije i Ukrajine. 

– Ne smijemo zaboraviti ni tolike druge ratne sukobe u raznim sredinama naše planete. Kao ljude, a još više kao vjernike, sve nas to zabrinjava, plaši i rađa tjeskobe i nesigurnosti, rekao je Barišić. Kazao je i kako proljeće zahvaća prirodu, a čovjek i društvo kao da “ostaju zarobljeni u hladnoj zimi” ljudskih odnosa i kaotičnih ratnih sukoba.

Naglasio je kako ne treba zaboraviti tri gesla s kojima se suprotstavljalo širenju covida 19, a koja sada poprimaju dublje i šire značenje, a to su: “ostanite doma” “budimo odgovorni” i “pazimo na zdravlje drugih”. ‘Ostanite doma’, po Barišićevim riječima, znači biti pri sebi, kod sebe, jer opasno je biti van sebe – tada čovjek napada i ugrožava dom i život drugih, razara domove i tjera ljude iz njihovih domova. To geslo, dodao je – “vrijedi za velike i male agresore, za poznate i skrivene sukobe”.

Tumačeći geslo “Budimo odgovorni mons. Barišić je rekao kako “nema slobode bez odgovornosti, nema slobode bez ljubavi”. Za geslo ‘Pazimo na zdravlje drugih’ je istaknuo: “U pandemiji koronavirusa bilo je u pitanju zdravlje – u pandemiji opasnog virusa rata u pitanju je i sam život, tjelesni i duhovno-moralno zdravlje koje je često još ugroženije”. 

Nadbiskup Hranić: Uskrs budi nadu, smisao i samopouzdanje 

Predvodeći središnje uskrsno eurharistijsko slavlje u osječkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić rekao je kako otajstvo uskrsnuća u ljudima budi nadu, smisao i samopouzdanje i poručuje da ljudski život, svi životni križevi i padovi – ipak imaju smisla. Dodao je kako je Isusovo uskrsnuće garancija i našega uskrsnuća i da zato u ljudskom životu zadnja riječ nije smrt, nego je to radost uskrsnuća.

Kazao je kako radosna poruka kršćanske svetkovine Uskrsa glasi da čovjek nije stvoren za trulež i ništavilo groba, nego mu Božja ljubav nudi uskrsnu radost u zajedništvu s trojedinim Bogom. Istaknuo je i kako “vjerovati u uskrsnuće, znači gledati dalje od poteškoća i groba”, a da nam vjera u uskrsnuće daje snage za nadilaženje prizemne logike, u kojoj obično tražimo ono što je nama osobno korisnije, lakše, unosnije i bolje.

– Vjera u uskrsnuće daje nam snagu za čestitost, poštenje, istinoljubivost, pravičnost solidarnost, i dobrotu, makar nam se to neće vratiti. Vjera u uskrsnuće me potiče da praštam i da budem veći od tuđe slabosti, i da nikada na vraćam jednakom mjerom, i da nikada ne uzimam sud u svoje ruke, nego da ga uvijek s povjerenjem prepuštam Bogu, istaknuo je đakovačko-osječki nadbiskup. Tako se, dodao je, uskrsna preobrazba, koja nas mijenja, od čovjeka vjernika širi na cjelokupnu kozmičku stvarnost.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu