Svijet
Ljeto 2021. najtoplije zabilježeno. Kakvo je stanje klime u Europi?
Copernicus služba za klimatske promjene danas objavljuje svoje godišnje Europsko izvješće o stanju klime, u kojem se ispituje klimatska varijabilnost 2021. u Europi i globalno. Izvješće također pruža dugoročni kontekst i trendove u ključnim pokazateljima klimatskih promjena.
Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije, danas objavljuje svoje Europsko izvješće o stanju klime 2021. (ESOTC 2021.). Izrađuje se svakog proljeća, a 2022. obilježava 5. izdanje izvješća, koje se objavljuje na Dan planete Zemlje. Detaljno izvješće pruža ključne pokazatelje, uvide i sveobuhvatnu analizu klimatskih uvjeta 2021. s naglaskom na Europu i Arktik.
Globalna perspektiva za 2021. uključuje povećanje površinskih temperatura zraka i morske površine, porast razine mora i gubitak mase glečera, dok je Europa doživjela godinu ekstrema uključujući toplinske valove, rekordne temperature morske površine, požare, poplave i neuobičajeno male brzine vjetra u nekim regijama.
Globalno, posljednjih 7 godina najtoplije zabilježene
Izvješće potvrđuje da je na globalnoj razini posljednjih sedam godina bilo najtoplijih zabilježenih, s 2021. među hladnijima, a da je prosječna globalna temperatura morske površine (SST) za 2021. bila 6. ili 7. najtoplija od 1850. Međutim, postoji jasno povećanje na globalnoj razini i na kopnu i na moru u usporedbi s predindustrijskim razinama, s globalnim površinskim temperaturama zraka koje su porasle između 1,1 i 1,2°C.
Uvjeti La Niñe na početku i na kraju godine značili su da su temperature morske površine 2021. globalno bile hladnije nego posljednjih godina, što je također utjecalo na površinske temperature zraka iznad kopna i oceana. Globalna razina mora nastavila je rasti tijekom 2021.; ukupno povećanje od 1993. je oko 9 cm. Najnoviji konsolidirani podaci, do kraja 2020., pokazuju da su ledene ploče Grenlanda i Antarktika nastavile gubiti masu.
Europa je imala godinu kontrasta
Dok su godišnje temperature zraka na površini u 2021. bile samo oko 0,2°C iznad prosjeka 1991.-2020. i izvan 10 najtoplijih zabilježenih godina, godišnje temperature morske površine u dijelovima Baltika i Mediterana bile su najviše od barem 1993.
Europsko proljeće bilo je hladnije od prosjeka, s ranim početkom proljeća u nekim dijelovima Europe praćenim kasnim mrazom koji je utjecao na poljoprivredu. Nasuprot tome, ljeto je donijelo rekordne temperature, teške i dugotrajne toplinske valove, te iznimne poplave. U lipnju i srpnju temperature morske površine su također bile neobično tople, a dijelovi Baltika i do 5°C topliji od prosjeka.
Godišnje brzine vjetra u dijelovima zapadne i srednje Europe bile su među najmanjima od barem 1979. – Podaci ponovne analize pomažu u procjeni potencijalnog utjecaja malih brzina vjetra na proizvodnju obnovljive energije.
Brzine vjetra manje od prosječne u dijelovima zapadne i srednje Europe dovele su do smanjenja procijenjenog potencijala za proizvodnju energije vjetra. Zemlje s najviše ispodprosječnih brzina vjetra uključuju Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Češku, Dansku i Njemačku, neka su područja imala najmanje ili druge najmanje godišnje brzine vjetra od barem 1979. Nasuprot tome, dijelovi jugoistočne Europe imali su mnogo veće godišnje brzine vjetra od prosječnih.
Ljeto visokog toplinskog stresa i razornih divljih požara
Sredozemnu regiju zahvatilo je ljeto ekstrema uključujući intenzivne toplinske valove, sušu, rekordne temperature, ekstremni toplinski stres i divlje požare.
Tijekom ljetnog toplinskog vala oboreni su mnogi temperaturni rekordi, uključujući privremeni nacionalni rekord Španjolske od 47,0°C i privremeni europski rekord od 48,8°C u Italiji. U dijelovima Italije, Grčke i Turske toplinski val trajao je dva do tri tjedna.
Osim toga, široko rasprostranjeni sušni uvjeti pogodovali su brojnim, razornim divljim požarima, osobito u Italiji, Grčkoj i Turskoj. Ukupna opožarena površina tijekom srpnja i kolovoza na području Mediterana premašila je 800.000 ha.
Poplave u zapadnoj Europi
Žestoke poplave u srpnju izazvale su razaranja u dijelovima Europe, uključujući Belgiju, Njemačku i neke okolne zemlje.
Sporo kretajući sustav niskog tlaka putovao je Europom, crpeći vlažan zrak iz neobično toplog Baltičkog mora. Dana 14. srpnja 2021. zabilježene su rekordne količine oborina u pogođenom području, a rezultirajući riječni protok u dijelovima sliva Meuse i Rajne također je procijenjen kao najveći zabilježeni od 1991. Zasićena tla prije događaja, uz rekordne količine oborina doprinose ekstremnoj prirodi događaja.

Arktik
Četvrta najveća količina emisija ugljika iz divljih požara od 2003., uglavnom iz istočnog Sibira, iako znatno ispod rekordnih razina zabilježenih 2020.
U usporedbi s 2020., arktičke temperature bile su manje ekstremne, a veliki dijelovi Sibira su bili hladniji od prosjeka, posebno u ranom dijelu godine. Intenzivni divlji požari u subarktičkom Sibiru doveli su do širenja dima po arktičkoj regiji. Prosjek arktičkog morskog leda ostao je ispod prosjeka tijekom cijele godine. Tijekom ljeta i jeseni morski je led ostao ispod prosjeka, ali znatno iznad rekordno niskih vrijednosti zabilježenih prethodnih godina.
Koncentracije stakleničkih plinova nastavljaju rasti
U 2021. globalne koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) nastavile su rasti. Posebno je veliki porast koncentracije metana u atmosferi. Procjene iz satelitskih podataka pokazuju da su se koncentracije CO2 povećale za oko 2,3 ppm i CH4 za oko 16,5 ppb.
Nalazi iz 2021. naglašavaju dugoročne promjene unatoč kratkoročnoj varijabilnosti – Dugoročna perspektiva pokazuje da su globalne i europske temperature značajno porasle od predindustrijskog doba.
Dugoročni trendovi
Europsko izvješće o stanju klime 2021. ističe dugoročne trendove u ključnim klimatskim pokazateljima.
Neki pokazatelji pokazuju malu varijabilnost iz godine u godinu i stoga će većina godina pokazati jasan nastavak trenda, iako s različitim veličinama iz godine u godinu. U posljednjoj godini s dostupnim podacima, koncentracije stakleničkih plinova i razina mora nastavili su rasti, dok su ledenjaci nastavili gubiti masu, kao i ledeni pokrivači Grenlanda i Antarktika, iako nižom stopom od ostalih posljednjih godina, izgubivši 397 ± 12 i 93 ± 157 Gigatona leda.
Ostali pokazatelji, kao što su temperatura i morski led, pokazuju veću varijabilnost iz godine u godinu ili čak dekadsku varijabilnost, koja se naslanja na ove dugoročne trendove. Iako se 2021. nije rangirala kao rekordno topla godina ni za Europu ni za Zemlju, europski se kontinent zagrijao za oko 2°C od predindustrijskog doba, a Zemlja između 1,1 i 1,2°C. Temperature morske površine pokazuju jasan dugoročni porast i globalno je 2021. bila 6. ili 7. najtoplija od barem 1850. Opseg arktičkog morskog leda 2021. bio je 12. najniži na svom godišnjem minimumu u rujnu.
“To je bila godina ekstrema”
Carlo Buontempo, Direktor Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), komentira:
“2021. je bila godina ekstrema uključujući najtoplije ljeto u Europi, vrućine na Mediteranu, poplave i nestašice vjetra u zapadnoj Europi, što pokazuje da razumijevanje vremenskih i klimatskih ekstrema postaje sve relevantnije za ključne društvene sektore. Točne klimatske informacije važnije su nego ikad prije kako bi nam pomogle u donošenju informiranih odluka.”
Mauro Facchini, Voditelj promatranja Zemlje u Glavnoj upravi za obrambenu industriju i svemir, Europska komisija, komentira:
„EU-ova Copernicus služba za klimatske promjene dala nam je ključne klimatske uvide za Europu i svijet. Takvi sveobuhvatni, besplatni klimatski podaci ključni su za postizanje europskih klimatskih ambicija za Green Deal i Net Zero. Znanstveni stručnjaci poput IPCC-a upozorili su da nam ponestaje vremena da ograničimo globalno zatopljenje na 1,5°C. Ovo izvješće naglašava hitnu potrebu da se djeluje jer se ekstremni događaji povezani s klimom već događaju u Europi.“
Europsko izvješće o stanju klime 2021. sastavio je C3S iz niza izvora podataka od satelita do in-situ, uz doprinose međunarodnih stručnjaka za klimatske znanosti koji uključuju partnere Copernicus i nacionalna meteorološka tijela.
Freja Vamborg, viša znanstvenica u Copernicus službi za klimatske promjene i vodeća autorica izvješća, komentira:
„Sada u svom 5. izdanju, izvješće ističe kako se podaci koje prikupljamo i obrađujemo u C3S-u mogu pretvoriti u vrlo točne i jasne informacije za donositi kolektivne i pojedinačne odluke. Sastavljanje izvješća rezultat je ogromne suradnje svih Copernicus službi, naših partnera i brojnih stručnjaka za klimu i vremenske prilike diljem međunarodne zajednice, uključujući nacionalne meteorološke i hidrološke službe, sveučilišta, istraživačke institucije i privatne subjekte.”
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.
Svijet
Australija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka. Deset najvećih platformi dobilo je nalog da blokiraju djecu mlađu od 16 ili će, u skladu s novim zakonom, biti kažnjene do 33 milijuna američkih dolara.
Zakon su kritizirale velike tehnološke tvrtke i borci za slobodu govora, ali su ga pohvalili roditelji i borci za prava djece.
Odluku o zabrani pomno prate i ostale zemlje koje razmatraju mogućnost uvođenja sličnih mjera s obzirom na to da kontinuirano raste zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na zdravlje i sigurnost djece. “Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i posljednja”, rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin. “Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji… u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena.”
Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana u rudnicima, jer su bili osjetljiviji od ljudi, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziriralo da odmah napuste rudnik. Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država kažu da planiraju poduzeti slične korake, četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.
Premda zabrana za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizodi, a mladi korisnici prelazili na alternative. Od prvih 10, svi osim Elona Muska i njegove platforme X rekli su da će se pridržavati pravila i astojati procijeniti dob djeteta na temelju njegovih online aktivnosti ili selfija. Provjeru bi mogli obaviti i uz pomoć identifikacijskih dokumenata ili podataka o bankovnom računu.
Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama primjena znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama je sve kraće, pokazale su studije.
Platforme tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina. Istodobno ističu kako zabrana utječe na prekid ‘dotoka’ budućih korisnika.
Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina.
Svijet
Čini se da se Louvre raspada
Nešto više od mjesec dana nakon što je drska pljačka nakita otkrila, kako je to opisao ravnatelj Louvrea, “strašan propust” u sigurnosnom sustavu muzeja, čini se da slavnu instituciju muče i brojni drugi problemi. Nekoliko velikih francuskih sindikata koji predstavljaju zaposlenike Louvrea izglasalo je štrajk, tvrdeći da se muzej nalazi u “krizi”.
Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je potvrđeno da je zbog puknuća cijevi krajem prošlog mjeseca oštećeno oko 400 knjiga u Odjelu za egipatske starine, piše The Cut.
Sindikati dižu glas
U pismu upućenom francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati, sindikati CGT, CFDT i Sud ustvrdili su da je listopadska pljačka “istaknula nedostatke na koje se dugo upozoravalo”, uključujući nedostatna sredstva i “sve lošije radne uvjete”.
Radnici, koji su zbog sličnih problema već održali spontani štrajk u lipnju, sada su velikom većinom izglasali službeni štrajk, a prva veća akcija najavljena je za sljedeći tjedan.
Poplava u egipatskom odjelu
Osim velikih sigurnosnih propusta koji su omogućili pljačku, navodno je šifra za videonadzor bila “Louvre”, sindikati kao primjer nemara navode i puknuće cijevi u studenom.
Povjesničar umjetnosti Didier Rykner prvi je izvijestio da je voda prodrla kroz strop egipatskog odjela i oštetila između 300 i 400 djela iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, uključujući “časopise o egiptologiji” i “znanstvenu dokumentaciju” koju koriste istraživači. Zamjenik upravitelja muzeja, Francis Steinbock, umanjio je štetu, rekavši da su oštećeni predmeti bili “izuzetno korisni”, ali “nikako jedinstveni”, te dodao da institucija nema “nepopravljivih i konačnih gubitaka u ovim zbirkama”.
Međutim, Rykner na svojoj stranici La Tribune de l’Art tvrdi da je egipatski odjel godinama od uprave tražio sredstva za popravak cijevi. “Ova katastrofa je još jedna ilustracija silazne spirale Louvrea, koji zanemaruje svoje temeljne misije u potrazi za pustim snovima”, napisao je Rykner.
Posjet kao “poligon s preprekama”
Uprava je obećala provesti internu istragu o curenju, a Steinbock je za New York Times izjavio da zaposlenici trenutno marljivo suše stranicu po stranicu svakog oštećenog artefakta.
No, čini se da su problemi ove kulturne institucije puno dublji od nekoliko cijevi koje cure. Sindikati su u svom pismu istaknuli da je “posjet Louvreu postao pravi poligon s preprekama” za svakoga tko želi vidjeti njegove zbirke, signalizirajući sustavnu krizu koja pogađa i zaposlenike i posjetitelje.
-
magazin2 dana prijeŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSTIŽE THOMPSON / Važna obavijest vlasnicima vozila na Višnjiku
-
Svijet4 dana prijeALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…







