Connect with us

Hrvatska

Više od pola Hrvata u posljednjih godinu dana nije pročitalo niti jednu knjigu

Published

on

Istraživanje čitanosti knjiga, koje se kontinuirano godinama provodi za netom otvorenu Noć knjige, pokazuje da broj ljubitelja knjiga u Hrvatskoj posljednjih godina postupno opada.

Istraživanje provedeno na uzorku od tisuću sudionika reprezentativnih po dobi, spolu i regiji u razdoblju od 1. do 18. ožujka 2022. godine metodologijom osobnog intervjuiranja u kućanstvima, pokazalo je da je posljednju godinu dana samo 42 posto građana starijih od 16 godina pročitalo barem jednu knjigu.

Rezultati su nešto niži nego prošle godine, kad je na isto pitanje pozitivno odgovorilo 45 posto sudionika, što nije velika razlika i može ostati u okviru statističke pogreške, ali je pad uočljiv kad se podaci usporede s onima iz 2020., kada je najmanje jednu knjigu pročitalo 49 posto građana.

To pokazuje lagani pad u čitanosti knjige, kazala je Tamara Kraus iz Agencije Kvaka koja je provela istraživanje.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koje pročitaju dvije knjige godišnje, a među čitačima i dalje su najviše visokoobrazovane osobe (70 posto), osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna (61 posto), oni koji žive u Zagrebu i okolici (52 posto) te ženske osobe (48 posto).

Za objašnjenje pada čitanosti Tamara Kraus poziva se na odgovore iz istraživanja provedenog 2019. godine, prema kojem ispitanici tri stvari smatraju ključnim za čitanje. To su potreban angažman, tj. da netko odluči nabaviti knjigu i odvojiti za čitanje svoje vrijeme, te i disciplina i koncentracija.

Pandemija nije pomogla

Pandemijska godina nije omogućila uvjete za čitanje knjiga jer su izvanredne prilike dovele do povećanog stresa i anksioznosti kod građana te je izgubljeno vrijeme. To može biti jedan od razloga, objašnjava Tamara Kraus.

Uzmemo li u obzir s jedne strane stres, a s druge činjenicu da su djeca bila mahom kod kuće i imala online nastavu te da su odrasli također radili od kuće, jednostavno je nestalo vremena i prostora za čitanje knjiga, kaže.

Međutim, bivši predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, pokretača manifestacije Noć knjige, Mišo Nejašmić smatra da je pad čitanosti posljedica neprovođenja Nacionalne strategije poticanja čitanja.

Koliko su strategije i politike koje se vode uspješne najbolje govore podaci da 58 posto naših sugrađana nije u posljednjih godinu dana uzelo knjigu u ruku. Velik broj podataka govori da se taj loš trend nastavlja, kaže.

On smatra da “sama strategija, kao tekst, nije problem”, nego da su “razumijevanje i provođenje strategije bili loši, pogrešni i neefikasni”.

Politika prema knjizi trebala je biti financijski konkretna, a taj sustav ozbiljno je nastradao 2008. zbog velikih štednji u vrijeme krize, a onda i 2013. s uvođenjem knjige u sustav PDV-a te zamrzavanjem sredstava koje država izdvaja za knjigu koje traje do danas, ističe Nejašmić.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl ističe da je Ministarstvo imalo ulaganja u kulturnu infrastrukturu koja su kreativnim industrijama zadnjih godina osigurala ravnomjeran razvoj.

Naveo je da su otvorene nove knjižare u Bjelovaru, Zadru, Koprivnici, Slavonskom Brodu i Karlovcu te antikvarijati u Rijeci, Osijeku, Sisku i drugim gradovima. Pokrenut je i Mediteranski festival knjige koji je zaživio punim plućima, a najavio je i pokretanje festivala knjige u Osijeku i Slavoniji.

Putem nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je 250 milijuna kuna za kulturni kreativni sektor, a Partl kaže kako je siguran da će upravo nakladnici i knjižari odgovoriti tome izazovu i napraviti dobre projekte u korist vjerne publike.

Knjige se i dalje posuđuju

Na pitanje gdje nabavljaju knjige koje čitaju, najviše čitatelja reklo je da ih posuđuje u knjižnicama, 43 posto. Oko 36 posto građana kupuje knjigu, 29 posto ih posuđuje od prijatelja, 21 posto kaže da ju je dobilo na poklon, a devet posto je ili fotokopiralo ili preuzelo knjigu s interneta.

Najviše osoba čita beletristiku, 65 posto, publicistiku 30 posto i stručne knjige 27 posto, dok su na začelju čitanosti priručnici s 22 posto, dječje knjige, 13 posto, umjetnost devet posto i strip sedam posto.

Osobito je vidljiv pad kupovine knjiga. Svaki peti građanin odnosno 20 posto njih kupilo je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca. 2017. i 2018. knjigu je kupila četvrtina građana (25 posto), a 2005. gotovo trećina ispitanika (32 posto).

 

Hrvatska

Stiže li nam zima kakva se ne pamti zadnjih 65 godina? Evo što prognozira poznati meteorolog

Published

on

By

unsplash

Prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.

Medijski naslovi ponovno najavljuju zimu kakva se ne pamti – jednu od najhladnijih, ako je vjerovati njihovim prognozama. Naime, poznati bosansko-hercegovački meteorolog Nedim Sladić kaže kako sve hladnije europske zemlje žele još na ljeto saznati kakva zima nas čeka te kada mogu očekivati prve pahulje snijega.,a takve se informacije doznaju ovisno o određenom referentnom periodu koji se izražava u postotcima.

“Trenutno najčešće radi usporedba u odnosu na niz 1991.-2020. Na temelju trenutačnih izračuna, kao i usporedbi iz prošlosti, izrađuju se planovi kako bi se na vrijeme procijenila dovoljna količina energenta za zemlju” ispričao je Sladić za Slobodnu Dalmaciju.

Nadalje objašnjava kako dugoročne prognoze ne mogu biti savršene te dodaje kako je potrebno dobro poznavanje fizikalnih osnova, razmjene procesa između atmosfere i oceana kako bi se dobio dobar pregled globalnih pokretača atmosfere.

“Niti jedna dugoročna prognoza nije savršena, ali može biti izuzetno korisna meteorolozima ako se “između redaka“ pravilno primijete i iščitaju stvari koje nas zanimaju. Slično kao u kratkoročnoj prognozi vremena, no razlika je u tome što su signali u kratkoročnim prognozama snažniji, podržaniji i lakši za praćenje, jer su atmosferski sustavi već definirani i razvijeni” istaknuo je meteorolog.

O najhladnijoj zimi u posljednjih 65 godina kaže kako se svake godine slušaju i čitaju iste stvari. “Nemoguće je precizirati točno “u datum“ kad ćemo, povrh toplijeg razdoblja, imati i povremene prodore hladnijeg zraka sa sjevera, jer to nije ni svrha sezonske prognoze vremena. Ukoliko bismo gledali pojedinačno, hladniji period je moguć u siječnju, uslijed prognozirane anticiklonalne situacije koja može uvjetovati i dugotrajnije periode s temperaturnom inverzijom na kopnu, što bi modificiralo temperature zraka i učinilo ih “umjetno“ nižima. Ljubiteljima zime na znanje, neće povremeni hladni prodori izostati ni ove zime, uostalom, kao i svake druge godine…” objašnjava Sladić.

Prema DHMZ-u, za kraj vikenda nas čeka djelomice sunčano vrijeme, u unutrašnjosti u noći i prijepodne mjestimice magla i niski oblaci koji se lokalno mogu duže zadržati. U drugom dijelu dana na sjevernom Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj naoblačenje, navečer mjestimice kiša. Vjetar će biti većinom slab u gorju i na sjevernom Jadranu ponegdje umjeren jugozapadni, a na jugu još ujutro bura. Najniža jutarnja temperatura će biti od -3 do 2, dok će na Jadranu biti negdje između 5 i 10 °C, a najviša dnevna između 7 i 12, na moru od 13 do 18 °C. Radi magle je izdano i žuto upozorenje u osječkoj, zagrebačkoj i karlovačkoj regiji, a početkom tjedna možemo očekivati promjenljivo i pretežno oblačno vrijeme s kišom, u srijedu na Jadranu i obilnijom. Naime, prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.

Po pitanju snijega, meteorolog Sladić je dao svoju prognozu te tvrdi kako nas početkom tjedna očekuje jačanje južine na prednjoj strani duboke doline i nagovještava novu promjenu vremena, koja će kulminirati sredinom idućeg tjedna, kad očekujemo osjetniji pad temperature zraka i zahlađenje. Ističe kako bi moglo biti i prvog ovosezonskog snijega, ne samo u Lici i Gorskom Kotaru, već i u u nižim kontinentalnim predjelima Hrvatske.

 
Continue Reading

Hrvatska

Od utorka nove cijena goriva: Jedna vrsta jeftinija, druga poskupljuje

Published

on

By

Poskupljuju eurodizel i plavi dizel, dok će eurosuper biti jedan cent povoljniji.

Doznajemo nove cijene goriva.

Tako će od utorka Eurosuper pojeftiniti za jedan cent pa bi nova cijena trebala iznositi 1,45 eura po litri.

Eurodizel će poskupjeti za dva centa i nova cijena će iznositi 1,38 eura.

Plavi dizel također poskupljuje. Nova cijena iznosit će 0,77 centi, prenosi Net.hr.

 
Continue Reading

Hrvatska

Stiže promjena vremena, evo kad bi zima mogla ugristi…

Published

on

By

foto: Saša Čuka

Pretežno vedro je diljem Jadrana, u unutrašnjosti je umjereno oblačno, česta pojava je i magla. Magla mjestimice smanjuje vidljivost u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba.

U nastavku subote prevladavat će većinom sunčano, osobito na Jadranu. Bura je na moru i dalje jaka, ograničava promet, no slabjet će u nastavku dana.

Nedjelja će donijeti naoblačenje, osobito u drugom dijelu dana, kad treba računati na kišu na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru. Bit će to uvod u niz nestabilnih dana.

Novi tjedan počet će nestabilno, s kišom i pljuskovima, češćim duž Jadrana i u područjima uz Jadran. Sredinom tjedna izgledno je jače zahladnjenje, koje bi mogao popratiti i novi snijeg, no situacija je još podložna promjeni.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu