Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

“SPOMENICA 2021.” Iz tiska izašao zbornik o radu Tomislava Marijana Bilosnića, posvećen Ivici Matešiću Jeremiji

Objavljeno

-

Mjesec dana poslije izlaska iz tiska „Spomenice 2020“ Tomislava Marijana Bilosnića, tiskana je „Spomenica 2021“, svojevrsni biografsko-bibliografski zbornik o svemu onome što je tijekom 2021. godine pratilo umjetničko djelo, književnika, slikara i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića. Kao i „Spomenica 2020“, tako je i „Spomenica 2021.“ tiskana na 232 stranice u istom formatu i grafičkoj opremi.

„Spomenica 2021.“ podijeljena je u dvanaest poglavlja, kako slijede: Posvete, Nagrade i zahvalnice, Knjige, TMB u antologijama i zbornicima, Poezija, Putopis, Eseji i prikazi TMB-a, Tekstovi o TMB-u, Razgovori, Vijesti, Bibliografija o umjetničkom djelu Tomislava Marijana Bilosnića , čemu je dodana biografija autora, popis njegovih izdanja i zaseban foto album.

Ovoga puta u posvetama nisu radovi posvećeni autoru, već Bilosnićeva posveta rano preminulom Ivici Matešiću Jeremiji, kolegi i prijatelju, književniku i časniku HV-a.

Knjigama tiskanim tijekom 2021. godine, iz tekstova dr. sc. Božice Pažur i izv. prof. dr. sc. Sanje Knežević, posebna se pažnja poklanja knjigama Izabrani putopisi i Izabrani eseji, ogledi i kritike, Knjigama VIII. i IX., Izabranih djela Tomislava Marijana Bilosnića. Slijedi tekst o Bilosnićevoj zbirci na rumunjskom i engleskom jeziku „Don Quixote on Fifth Avenue“ objavljen u Rumunjskoj, o kojoj svoje mišljenje donose dva američka pjesnika i kritičara, Johnn Tischer iz Tepoztlana u Meksiku i Michael White iz Sjedinjenih Država.

Od Antologija u koje su uvršteni Bilosnićevi pjesnički radovi spominju se „Nouvelle anthologie mondiale“ koju je sastavila francuska pjesnikinja Noëlle Arnault, antologija hrvatska poezije „Moja najdraža pjesma“ koju je sastavio Stojan Vučićević, a koja je tiskana tek 2021. godine, kao i zbornici „Eseji za Skopje“ i „Uskrsla lica Vukovara“.

Od poezije Bilosnić objavljuje prvotiske iz svoje pjesničke radionice pod zajedničkim naslovom „Pčele, cvrčak i mrav na krilima leptira“, te ciklus pjesama na španjolskom pod naslovom „Tigar šeta Sveučilištem u Salamanci“. Putopisi objavljeni u „Spomenici 2021.“ odnose se na Bilosnićev boravak u Hemingwayevoj kući u Havani na Kubi. Eseje prikaze i zapise Bilosnić posvećuje pjesnicima okupljenim oko udruge Hrvatske iseljeničke lirike New York, Zvani Črnji, Vesni Parun, Ivi Govorčinu Picassu i gradu Skopju, dok o Bilosnićevom pjesništvu pišu peruansko-španjolski pjesnik, akademik Alfredo Pérez Alencart, portorikanski pjesnik i sveučilišni profesor David Cortés Cabán, te književnici Mato Nedić i Siniša Vuković.

Vijesti, prethodno objavljene u novinama, revijama i društvenim mrežama, koje prate Bilosnićevo stvaralaštvo i djelo, u „Spomenici 2021.“ zauzimaju punih 39 stranica, dok je Bibliografija Tomislava Marijana Bilosnića za 2021. godinu objavljena na slijedećih 36 stranica „Spomenice“.

Foto album „Spomenice“ prati Bilosnićev put, susrete i nastupe tijekom 2021. godine u domovini, kao i u inozemstvu, u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, te više gradova u više navrata u Mađarskoj, Austriji i Njemačkoj.

U jubilarnoj godišnjici kad Bilosnić obilježava 75. godina života i 55. godina umjetničkog djelovanja, ova „Spomenica 2021.“, vrijedan je biografsko-bibliografski doprinos ne samo njegovoj obljetnici, već i budućem izučavanju i praćenju djela, rada i aktivnosti ovog svestranog umjetnika koji „privlači naročitu pažnju i brojem objavljenih knjiga, i širinom umjetničke preokupacije, kao i svojom biografijom u užem smislu riječi“, kako je davno zapisao književnik Stanislav Bašić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

BURA, MRAZ, POLEDICA… / Sunčano i sve hladnije. Do kraja tjedna temperatura jedva iznad 10°C!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno sunčano. Ujutro u unutrašnjosti lokalno slab mraz, a u nizinama i magla. Vjetar na kopnu većinom slab. Na Jadranu mjestimice umjerena, podno Velebita i jaka bura, lokalno s olujnim udarima poslijepodne u slabljenju. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 10 i 15, a na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 18 do 22 °C.

U srijedu pretežno sunčano, osobito na Jadranu i u najvišem gorju. U unutrašnjosti, osobito u nizinama, ujutro mjestimice magla ili niski oblaci koji se ponegdje mogu i dulje zadržati. Vjetar uglavnom slab, a podno Velebita mjestimice umjerena bura. Minimalna temperatura zraka od -1 do 2, u najvišem gorju malo viša, a na Jadranu uglavnom od 9 do 14 °C. Maksimalna većinom između 10 i 14, a na Jadranu te unutrašnjosti Istre i Dalmacije između 18 i 22 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U unutrašnjosti pretežno sunčano, osobito u gorju. U nizinama ujutro magla ili niski oblaci koji se mjestimice mogu zadržati i veći dio dana, a lokalno je moguća i slaba rosulja. Jutra hladna uz slab mraz. Najviša dnevna temperatura zraka u blagom padu, a u predjelima s dugotrajnom maglom bit će osjetno niža. Na Jadranu će prevladavati sunčano uz slabu do umjerenu buru i sjeverozapadnjak, a temperatura zraka bez veće promjene.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak), od 08:00 sati  pa do  15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu