Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Nema zabrane pobačaja, to nije političko nego zdravstveno pitanje”

Objavljeno

-

U središnjici HDZ-a održana je sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. Izjavu nakon sjednice dao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Na početku se osvrnuo na uvođenje eura, očekuje da se u petak izglasa zakon o uvođenju eura.

“Što se tiče rebalansa, uspjeli smo pokriti sve zahtjeve do sada. Idemo u rebalans na Vladi u četvrtak, to uzima u obzir ovu krizu, zahtjeve sindikata…”, kazao je premijer.

“Što se tiče energenata, da nije bilo Vladinih mjera, eurosuper bi bio skuplji kunu i 2 lipa, dizel skoro dvije kune. Vidjet ćemo može li se tu još nešto učiniti pošto bilježimo rast zadnjih tjedana”, rekao je.

Posjet Ukrajini

Komentirao je i svoj posjet Kijevu te rekao da je prošao jako dobro.

Rekao je da se za sada razgovara s ukrajinskom stranom, a “dalje će ministarstvo vanjskih poslova odlučiti”. Kaže da dijalog postoji stalno s Moskvom. “Da smo prekinuli diplomatske odnose, sigurno bi nam bilo teško”, rekao je kratko Plenković.

Dodao je da se nastavlja pomoć Ukrajini.

Najavio je da će u subotu biti obilježena stota obljetnica rođenja Franje Tuđmana.

“Zadovoljni smo rejtingom stranke, u šestoj godini mandata imamo uvjerljivu potporu, to je jako dobro”, istaknuo je premijer.

Komentirao je i svoj posjet Irpinju i Buči.

Posjet Ukrajini je, rekao je premijer, bio pažljivo planiran. “Nije bilo svejedno kakvu poruku upućujemo, namjerno smo došli 8. svibnja”, rekao je premijer.

Irpinj i Buča su, usporedio je, kao udaljenost između Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića.

“Pokazali su nam masovnu grobnicu u Buči, takav zločin je zastrašujuć. Podsjeća na Domovinski rat. Vrlo je teško zamisliti da se takvo nešto događa 2022. na europskom području”, istaknuo je Plenković.

Kažu da su im te informacije bile jako korisne kako bi upotpunili saznanja. “Rusija je pogazila sve vrijednosti međunarodnog prava”, rekao je.

Plenković je upitan što se može očekivati nakon Putinovog govora u Moskvi. “Nisam stigao čuti govor, vidio sam kratko naslove. Ne bih ga sad komentirao, nije na meni da komentiram nijanse. Cijenio bih da se povuku ruske trupe”, kazao je Plenković.

Milanović i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost

Novinari su ga pitali i o predsjedniku Milanoviću i sazivanju sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.

“Odgovorit ćemo kad procijenimo da je vrijeme”, rekao je.

Rekao je da očekuje pisano izvješće o padu drona u Zagrebu. “Oni kao i do sada kažu da ga nisu lansirale ukrajinske snage”, ističe.

Situacija s izborima u Bosni i Hercegovini

Komentirao je situaciju u Bosni i Hercegovini. “Ministar Grlić Radman je redovito u BiH. Ursula von der Leyen nikada nije trebala ići u Mostar. HNS BiH je odlučio sudjelovati u izborima. Hrvati trebaju birati svoje predstavnike i zato to želimo učiniti kroz dijalog, a ne kroz otuđivanje partnera i Bošnjaka. Ne može jedna strana nametnuti nova rješenja”, kazao je premijer.

“Nisam optimist, ja sam realist. Hrvati u BiH su nerijetko žrtve izbornog inženjeringa i to se ne smije dogoditi”, naglasio je.

Slučaj Čavajda

Osvrnuo se na izjavu ministra Vilija Beroša o slučaju trudnice Čavajde. “Ministar je rekao sve, nemam što dodati. Ne bih se lovio za njegovu izjavu, struka mora biti u prvom planu”, rekao je Plenković

Dodao je da bi se u novom zakonu samo radilo o tome da bude manje pobačaja, ali da nema riječi o zabrani. “Ne možemo ovaj slučaj uspoređivati s temeljnim pitanjem koje se sad javlja. Ovo je osjetljivo, teško, nisam liječnik, svaka moja izjava bi bila pogrešna. Ja to ne želim dalje komentirati”, rekao je.

“Ovo nije političko nego zdravstveno pitanje”, rekao je.

“U svakom slučaju, žene imaju pravo, ne možete nikome oduzeti pravo na priziv savjesti. Te dvije stvari postoje istodobno”, rekao je Plenković. “Ovaj slučaj ne možemo staviti u kontekst ove druge teme koja je puno šira, a gdje je Ustavni sud dao okvir”, kazao je Plenković.

 

Hrvatska

HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Objavljeno

-

By

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.

Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.

Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.

Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.

S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.

“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.

Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.

“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.

Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.

Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.

“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.

Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.

“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.

Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).

Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,

Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Srpska policija hrvatske novinare vraća s granice

Objavljeno

-

Hrvatske novinare srpska policija zaustavlja na granici i uručuje im zabrane ulaska u zemlju uoči sutrašnjeg velikog prosvjeda studenata i građana protiv režima Aleksandra Vučića u Beogradu.

Slobodna Dalmacija javila je da je njihovu ekipu policija zaustavila na granici, odvojila sastrane i uzela im dokumente, a nakon što su utvrdili da su novinari – zabranili su im ulazak u Srbiju.

Dobili su papir s obrazloženjem da predstavljaju sigurnosni rizik.

Čini se da je i drugim hrvatskim novinarima koji su pokušali ući u Srbiju kako bi pratili sutrašnji veliki prosvjed Vučićev režim zabranio ulaz u zemlju kako ne bi mogli izvještavati o prosvjedu. N1 Srbija je izvijestio i da je danas zabranjen ulaz i slobodnoj novinarki Ivi Anzulović.

Ona je za N1 ispričala da je oko 11 sati s Bajakova stigla na srpski granični prijelaz. Automobil je, kako je rekla, prvo stavljen sa strane, zatim preparkiran i detaljno pregledan. Čekali su oko 40 minuta. Nakon toga uručen joj je papir s potvrdom u tri primjerka o zabrani ulaska prema točki osam Zakona o strancima.

“Utvrđeno je da postoji negativna procjena sigurnosnog rizika”, navela je ono što piše na nalogu koji joj je uručen.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska s 25 milijuna eura financira cestovno povezivanje s BiH

Objavljeno

-

By

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisao je u petak u Mostaru ugovore vrijedne 25 milijuna eura kojima će Hrvatska financirati izgradnju dviju prometnica koje je povezuju s Bosnom i Hercegovinom. Cesta između općine Ravno i mjesta Hutovo prema Mostaru vrijedna je 17,5 milijuna eura, a pravac Aržano-Vir 7,5 milijuna eura.

“Vjerujem da će se nakon ovog potpisivanja krenuti odmah u realizaciju kako bi kroz dvije dvije i pol godine bili realizirani ti projekti”, rekao je Butković u Mostaru.

Ministrica prometa i veza Federacije BiH Andrijana Katić zahvalila je hrvatskoj vladi na financijskoj potpori, naglasivši da su ta ulaganja jako važna za razvoj infrastrukture u BiH.

Butković je izrazio zadoviljstvo zbog poboljšanja povezanosti između Mostara i Zagreba putem Croatia Airlinesa, za što Hrvatska izdvaja 900 tisuća eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu