Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) NAJMLAĐI HRVAT NA KROVU SVIJETA Zadranin Den Eror popeo se na Mount Everest

Objavljeno

-

Foto: Privatni album

Kako izgleda pogled s najvišeg vrha svijeta? Odgovor na to pitanje od petka, 13. svibnja, zna i 35-godišnji Zadranin Den Eror koji je postao najmlađi Hrvat koji se popeo na Mount Everest. Den se kao prvi iz svoje ekipe popeo na 8848 metara visoki vrh Himalaje, a na vrhu su ga dočekali poprilično nemilosrdni uvjeti – temperatura od -40 Celzijevih stupnjeva te snažan vjetar. Sam uspon trajao je 30 sat, odnosno, toliko je trajalo uspinjanje od četvrtog kampa do vrha pa natrag do drugog kampa gdje je bio u mogućnosti skinuti masku s kisikom.

Erorove pripreme za ovaj podvig traju ipak znatno duže – kako one fizičke koje su uključivale pet treninga tjedno, tako i psihičke jer penjanje na planinu, a naročito kad je riječ o najvišem vrhu svijeta nisu stvar samo opće fizičke spreme nego i mentalnog stanja pojedinca.

Denu Eroru ovo je ujedno bio i četvrti osvojeni vrh iz planinarskog izazova „Seven Summits“ u kojem pojedinci osvajaju najviše vrhove sedam kontinenata. Prije Mount Everesta, Den je osvojio Aconcaguau, Kilimandžaro i Elbrus. Sljedeći vrh koji želi osvojiti je Denali koji se nalazi na Aljasci i najveći je vrh u Sjevernoj Americi. Poslije toga, pred Denom će biti još dva vrha – Puncak Jaya, odnosno Carstensz piramida u Indoneziji te Masiv Vinson na Antarktiku.

„Sve je bilo odlično, no najteži je bio zadnji uspon. Budući da od odlaska iz kampa nisam jeo, savladao me umor i nisam imao snage u mišićima, ali sam skupio snage i nastavio dalje. Posebno me dotaknulo kada sam putem sreo ljude koji su pokušali osvojiti vrh, ali su zbog nedostatka snage ostali na mjestu. To je bilo pomalo zastrašujuće jer to je najbolji pokazatelj koliko je uistinu teško doći do vrha. Unatoč tome, nastavio sam dalje do zacrtanog cilja i zaboravio na sve prepreke na koje sam putem naišao. Iako je dobar osjećaj biti na vrhu, to je bila tek polovica puta ispred mene. Jedan od najvećih izazova je bilo sigurno spuštanje nazad, nakon čega sam se počeo osjećati sigurno i sretno, znajući da sam uistinu osvojio vrh svijeta“ – izjavio je Den Eror.

Den je inače, zaljubljenik u planinske visine još od djetinjstva, a s 18 godina je počeo osvajati vrhove te je kartu osvojenih planina širio s Hrvatske na okolne zemlje regije, a potom i na cijeli svijet. Svoju ljubav prema prirodi i planinama Den ističe i kroz svoju ulogu ambasadora HIGHLANDER-a, planinarskog događanja koje okuplja rekreativce iz svih dijelova svijeta koji se odvaže nekoliko dana provesti u planinama, daleko od svakodnevnih obveza i tehnologije, a koji je krenuo upravo u blizini njegova rodnog grada – odnosno s Velebita te se danas proširio na 17 zemalja svijeta. Koliko mu to planinarsko događanje znači, Den je pokazao i time što se na najviši vrh svijeta popeo upravo u HIGHLANDER tehničkoj merino majici koja je dizajnirana za vrhunske napore kao što je osvajanje Mount Everesta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu