Hrvatska
Pandemija je bila okidač: Sve više ljudi traži psihološku pomoć
Već neko vrijeme živimo opuštenije nego u posljednje dvije i pol godine, a epidemiološke mjere gotovo da su postale prošlost. Iako su građani to jedva dočekali, pandemija je ipak donijela probleme i ostavila trajne posljedice na naše mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da će sljedeće desetljeće donijeti porast broja osoba koje traže pomoć zbog mentalnih smetnji.
Maske i propisana distanca, svakodnevica su kojoj smo se prilagođavali posljednje dvije i pol godine. Sada smo se više-manje vratili na “staro normalno”. Građani su napokon odahnuli pa su kafići i livade u prirodi ponovno puni.
No pojavili su se drugi problemi.
“Ja se osjećam super, pogotovo kad su ukinute ove epidemiološke mjere, mislim da je svima laknulo. Ali i dalje malo postoji ta anksioznost, ali se sada to popravlja sve više i više.”
“Mislim da ova generacija ima više anksioznosti i depresije i naravno da traže pomoć, ali sad kad se mjere ukidaju, mislim da je svima puno lakše”, govore građani.
Pandemija je bila okidač brojnim psihičkim poremećajima, a problemi koje je sa sobom donijela najviše su pogodili mlade, žene, samce i one socijalno ugrožene.
Dugotrajni kronični stres kod najviše građana rezultirao je istim problemima. Psiholozima se javljaju radi tjeskobe, odnosno anksioznosti koja je sve više u porastu i zbog depresivnih smetnji. Javljali su se i zbog stresa nakon potresa, no danas je to puno manje izraženo. Nakon pandemije, posljednji mjeseci pobudili su tjeskobu izazvanu ratom.
Iako su na listama čekanja u travnju 2018. bile 294 osobe za prvi dolazak psihologu, ove godine na isti dan zabilježeno je 199 narudžbi, što je manje nego u razdoblju prije Covida-19. Inozemni istraživači predviđaju da se u nadolazećem desetljeću očekuje povećan broj osoba koje traže pomoć zbog mentalnih smetnji, što je prije svega posljedica intenziteta lockdowna u pojedinoj zemlji. Za Hrvatsku se očekuje porast od 20 do 25 posto, prije svega među mladima, potom ženama, ali i ostalim ranjivim skupinama.
U javnozdravstvenom sustavu zaposleno je tek nešto više od 350 psihologa
Iz Hrvatske psihološke komore (HPK) ističu važnost za povećanim brojem psihologa u sustavu javnog zdravstva te odgojno-obrazovnom sustavu i sustavu socijalne skrbi. Prvi pregled kod kliničkog psihologa ili psihijatra dugo se čeka, a terapija je mahom neredovita i nedovoljno česta, i to zbog manjka kliničkih psihologa i psihijatara u javnom zdravstvu. Stoga su pacijentima često dostupni samo psiholozi i psihijatri u privatnoj praksi, no takvu si terapiju rijetko tko zbog visokih cijena može priuštiti.
Prema podacima registra HPK-a, u javnozdravstvenom sustavu zaposleno je nešto više od 350 psihologa, u sustavu socijalne skrbi oko 480, a u sustavu odgoja i obrazovanja njih oko 1150. Napominju da je to nedovoljno za pružanje adekvatne i kontinuirane skrbi o mentalnom zdravlju stanovništva i prevencije budućih psihičkih poteškoća.
Kod psihologa u sustavu javnog zdravstva naručuje se preko uputnice liječnika primarne zdravstvene zaštite. Njihove usluge dostupne su i u obiteljskim centrima, a sve više djeluju kroz razne udruge i nevladin sektor te projekte u zajednici.
Psiholozi podsjećaju i na važnost samostalne brige o mentalnom zdravlju, poput raznih vježbi opuštanja, čestog kretanja i aktivnosti te okupiranja pozitivnim mislima.
Kad nam i ono malo stresa remeti svakodnevne aktivnosti, rješenje nije u izbjegavanju stručne pomoći jer nekada i samo nekoliko razgovora može ublažiti probleme.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji
