Hrvatska
Pandemija je bila okidač: Sve više ljudi traži psihološku pomoć
Već neko vrijeme živimo opuštenije nego u posljednje dvije i pol godine, a epidemiološke mjere gotovo da su postale prošlost. Iako su građani to jedva dočekali, pandemija je ipak donijela probleme i ostavila trajne posljedice na naše mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da će sljedeće desetljeće donijeti porast broja osoba koje traže pomoć zbog mentalnih smetnji.
Maske i propisana distanca, svakodnevica su kojoj smo se prilagođavali posljednje dvije i pol godine. Sada smo se više-manje vratili na “staro normalno”. Građani su napokon odahnuli pa su kafići i livade u prirodi ponovno puni.
No pojavili su se drugi problemi.
“Ja se osjećam super, pogotovo kad su ukinute ove epidemiološke mjere, mislim da je svima laknulo. Ali i dalje malo postoji ta anksioznost, ali se sada to popravlja sve više i više.”
“Mislim da ova generacija ima više anksioznosti i depresije i naravno da traže pomoć, ali sad kad se mjere ukidaju, mislim da je svima puno lakše”, govore građani.
Pandemija je bila okidač brojnim psihičkim poremećajima, a problemi koje je sa sobom donijela najviše su pogodili mlade, žene, samce i one socijalno ugrožene.
Dugotrajni kronični stres kod najviše građana rezultirao je istim problemima. Psiholozima se javljaju radi tjeskobe, odnosno anksioznosti koja je sve više u porastu i zbog depresivnih smetnji. Javljali su se i zbog stresa nakon potresa, no danas je to puno manje izraženo. Nakon pandemije, posljednji mjeseci pobudili su tjeskobu izazvanu ratom.
Iako su na listama čekanja u travnju 2018. bile 294 osobe za prvi dolazak psihologu, ove godine na isti dan zabilježeno je 199 narudžbi, što je manje nego u razdoblju prije Covida-19. Inozemni istraživači predviđaju da se u nadolazećem desetljeću očekuje povećan broj osoba koje traže pomoć zbog mentalnih smetnji, što je prije svega posljedica intenziteta lockdowna u pojedinoj zemlji. Za Hrvatsku se očekuje porast od 20 do 25 posto, prije svega među mladima, potom ženama, ali i ostalim ranjivim skupinama.
U javnozdravstvenom sustavu zaposleno je tek nešto više od 350 psihologa
Iz Hrvatske psihološke komore (HPK) ističu važnost za povećanim brojem psihologa u sustavu javnog zdravstva te odgojno-obrazovnom sustavu i sustavu socijalne skrbi. Prvi pregled kod kliničkog psihologa ili psihijatra dugo se čeka, a terapija je mahom neredovita i nedovoljno česta, i to zbog manjka kliničkih psihologa i psihijatara u javnom zdravstvu. Stoga su pacijentima često dostupni samo psiholozi i psihijatri u privatnoj praksi, no takvu si terapiju rijetko tko zbog visokih cijena može priuštiti.
Prema podacima registra HPK-a, u javnozdravstvenom sustavu zaposleno je nešto više od 350 psihologa, u sustavu socijalne skrbi oko 480, a u sustavu odgoja i obrazovanja njih oko 1150. Napominju da je to nedovoljno za pružanje adekvatne i kontinuirane skrbi o mentalnom zdravlju stanovništva i prevencije budućih psihičkih poteškoća.
Kod psihologa u sustavu javnog zdravstva naručuje se preko uputnice liječnika primarne zdravstvene zaštite. Njihove usluge dostupne su i u obiteljskim centrima, a sve više djeluju kroz razne udruge i nevladin sektor te projekte u zajednici.
Psiholozi podsjećaju i na važnost samostalne brige o mentalnom zdravlju, poput raznih vježbi opuštanja, čestog kretanja i aktivnosti te okupiranja pozitivnim mislima.
Kad nam i ono malo stresa remeti svakodnevne aktivnosti, rješenje nije u izbjegavanju stručne pomoći jer nekada i samo nekoliko razgovora može ublažiti probleme.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa