Hrvatska
Povlači se sve više proizvoda: Tko provodi kontrolu i što kupci mogu napraviti?
Keksi, sladoled, orašasti plodovi, riba… S polica trgovina povlače se razni proizvodi, a često čitamo da je razlog opoziva prisutnost etilen oksida. Provjerili smo o čemu je točno riječ, tko i kako provodi kontrolu te kakva su prava potrošača koji plate neki proizvod, a onda ga moraju baciti.
Što je etilen oksid?
Kako nam je objasnio prof. dr. Aleksandar Mešić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, etilen oksid obično koriste DDS službe, sanitarni inženjeri i uglavnom se koristi u dezinfekciji. Može se koristiti i za dezinfekciju plastenika, ali ne bi smio završiti na hrani.
“Etilen oksid se može dodavati hrani kao vrsta konzervansa, ali ne bi smio biti sastojak hrane jer može biti kancorogen”, kazao je profesor Mešić za N1.
Ipak, dodaje da ako gleda s pozitivne strane, dobro je što se otkriva prisutnost etilen oksida u namirnicama jer to znači da inspekcije rade svoj posao i provode nadzor.
“Bilo koja tvar za koju postoji rizik da može izazvati posljedice za zdravlje, mora se povući. Moraju se u obzir uzeti svi aspekti, mora se gledati i na starije osobe, bolesne, trudnice i druge skupine”, rekao je profesor Mešić, pojašnjavajući da se ne može uzeti u obzir samo djelovanje tvari na zdrave mlade osobe.
“Tvari za koje se procijeni da mogu imati rizik za zdravlje se povlače”, naglasio je.
Istaknuo je da neke tvari mogu biti prisutne u samo jako malim količinama, a ako se prijeđe ta granicu, onda mogu izazvati neke ozbiljne posljedice. Komentirao je i zašto se mogu povući proizvodi koji sadrže etilen oksid.
“Najčešće se radi o kanecerogenosti ili mutagenosti”, rekao je Mešić i dodao da se zabranjuje sve više pesticida koji se koriste za zaštitu bilja.
Tko provodi kontrolu?
“Sanitarna i veterinarska inspekcija Državnog inspektorata nadležne su za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane koja se uvozi iz trećih zemalja. Službene kontrole prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja provode u skladu s EU propisima o pojačanim službenim kontrolama na uvozu za hranu koja se smatra visokorizičnom, a za ostalu hranu učestalost identifikacijskih i fizičkih pregleda provodi se sukladno nacionalnim odrednicama države članice”, rekli su nam iz Državnog inspektorata.
“Prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja obavlja se uvijek provjera dokumentacije svake pošiljke, a ovisno o rizičnosti hrane koja se uvozi, određenom učestalošću vrše se i uzorkovanja pošiljaka prije stavljanja na tržište i to na unaprijed određene parametre. Ako se ispitivanjem u službenom laboratoriju utvrdi nesukladnost – takve pošiljke hrane se obijaju za uvoz. Odbijene pošiljke hrane prijavljuju se kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF sustav) koji uz obavijesti s unutarnjeg tržišta zaprima sve obavijesti o proizvodima koji su odbijeni za uvoz iz trećih zemalja”, dodaju.
Državni inspektorat također naglašava da se pod uvozom hrane ne smatra unos hrane iz neke od članica Europske unije (EU).
Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) su nam pojasnili da u slučaju “nesukladnosti određenih proizvoda poduzimaju se mjere koje mogu biti ograničavanje ili zabrana stavljanja na tržište takvog proizvoda, nalaganje povrata u državu članicu iz koje su otpremljene, povlačenje, uklanjanja proizvoda s tržišta RH, uništenje ili prema potrebi upotrebu proizvoda u druge svrhe od one za koju je prvotno bila namijenjena”.
Provodi li se kontrola prije nego proizvod dođe u trgovinu?
HAPIH navodi da se kontrola proizvoda radi na graničnim postajama, njih sedam, odnosno prije nego što proizvodi dođu u trgovine. No, neki proizvodi ipak završe na policama trgovina, građani ih kupe, a tek onda stigne obavijest o povlačenju tog proizvoda.
Iz Državnog inspektorata dodaju da odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane imaju i subjekti u poslovanju s hranom (SPH) koji hranu proizvode, odnosno stavljaju na tržište. Službene kontrole vrše i nadležne inspekcije Državnog inspektorata – sanitarna i veterinarska inspekcija, te poljoprivredna inspekcija koja je nadležna za kontrolu kvalitete hrane.
“Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata redovito provodi nadzore utvrđivanja kvalitete i označavanja hrane. Kontrole se provode i prema zaprimljenim predstavkama građana. U slučaju da se na bilo koji način utvrdi nesukladnost proizvoda koji je već na tržištu, pokreće se postupak opoziva proizvoda s tržišta koji uključuje i obavješćivanje kupaca. Nadležne inspekcije DIRH-a prate povlačenje i opoziv hrane što podrazumijeva i kontrolu u maloprodajnim objektima”, pojasnili su iz Državnog inspektorata za N1.
Opoziv zbog cijanida
Cijanid može biti izuzetno opasan pa je stoga posebno zabrinjavajuće kada pročitamo da se neki prehrambeni proizvodi povlače upravo zbog prisutnosti cijanida. Iz Državnog inspektorata objašnjavaju da jezgre marelice sadrže “prirodno prisutan cijanogeni glikozid (amigdalin), a koji se žvakanjem razgrađuje na cijanovodičnu kiselinu (cijanid)”. Ističu da nije riječ o namjerno dodanim tvarima već o prirodno prisutno spoju.
No, osim u marelicama, cijanid je pronađen i u bademima. HAPIH navodi da su tijekom 2022. godine zaprimili tri obavijesti o proizvodima koji sadrže povećane količine cijanida. Dva proizvoda su od proizvođača iz Njemačke i jedan iz Austrije.
Profesor Mešić ističe da je “cijanid poznati otrov i zato je opasan”. Naglasio je da cijanid nije sredstvo za zaštitu bilja pa stoga nije jasno kako može završiti na prehrambenim proizvodima.
“Njega ne koriste poljoprivredni proizvođači, kao ni etilen oksid”, kazao je Mešić za N1.
Cijanid se može koristiti za izvlačenje ruda, zlata i slično, ali ne i za zaštitu bilja, naglasio je Mešić.
Što građani mogu napraviti?
“Zakonom o zaštiti potrošača uređena je zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda”, naveli su kratko iz HAPIH-a. No, što to doista znači za građane koje kupe određeni proizvod, a zatim dobiju obavijest da se taj isti proizvod povlači?
Neke trgovine vraćaju novac kupcima koji vrate u trgovinu proizvod koji se povlači. Pitali smo Državni inspektorat jesu li sve trgovine zakonski dužne vratiti novac kupcima u takvim situacijama.
“U slučaju utvrđene nesukladnosti kupci se obavještavaju putem medija (televizija, Internet), odnosno putem informacija koje se daju u samim objektima u kojem su kupili proizvod, o načinu postupanja s nesukladnim proizvodima. Uobičajena praksa je da trgovine vraćaju novac potrošačima. Sukladno propisima o hrani ne postoji zakonska odredba prema kojoj bi se potrošačima vraćao novac”, rekli su iz Državnog inspektorata za N1.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.
Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.
Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti
FOTO / Nadbiskup Zgrablić na svetkovinu sv. Josipa predvodio misno slavlje u Svećeničkom domu
NADIN / Policija provela akciju nadzora teretnih vozila i autobusa na A1. Evo što su sve zatekli…
