Hrvatska
Nove cijene na pumpama, benzin snažno poskupio! Hoće Vlada smanjiti trošarine?
Noćas su potvrđene jučerašnje najave novih cijena goriva na benzinskim crpkama u Hrvatskoj, ali i novog trenda – benzin snažno poskupljuje, dok cijena dizela pada.
Litra Eurosupera 95 od ponoći je 46 lipa skuplja nego prošli tjedan i sada stoji 13,83 kune. U premium verzijama narasla je do iznosa od 14,79, do čak 15,3 kune. Puni tank benzina od 50 litara tako je 23 kune skuplji.
Litra osnovnog dizela pala je ispod 13 kuna i iznosi točno 12,92 kune, dok premium stoji 14,29 kune po litri.
Cijena autoplina ostala je nepromijenjena i stoji, ovisno o prodajnom mjestu, 7,59 do 7,89 kuna po litri.
Smanjenje trošarina?
Vlada će, kad je u pitanju utjecaj cijena energenata, a posebice naftnih derivata, na životni standard građana ponovo intervenirati, ako stanje na tržištu sirove nafte to bude iziskivalo, a jedna od mogućnosti su promjene u sustavu trošarina. Ako se odluči na nove poteze, Vlada će odluku donijeti do kraja ovog mjeseca ili početkom lipnja.
Najavio je to premijer Andrej Plenković na jučerašnjoj konferenciji za novinare odgovarajući na pitanje novinara priprema li Vlada drugi paket mjera za borbu protiv inflacije, posebice rasta cijena naftnih derivata.
Smanjiti udar
– Mislim da smo reagirali jako dobro po svim poljima. Cijena supera će narasti u utorak, spustit će se dizel i plavi dizel, ali uskoro je novi referentni datum za odluku o cijenama derivata. Detaljno ćemo izvidjeti što možemo napraviti oko cijena naftnih derivata, oko subvencija gospodarstvima i kućanstvima na cijenu energenata. Tu smo napravili jako puno. Koje god opcije budu na stolu, a imamo ih uvijek, mi ćemo učiniti daljnje iskorake kako bi se smanjio udar na standard građana u svim aspektima. Vlada osluškuje što predlažu i drugi, kada budemo spremni intervenirat ćemo ponovo, rekao je Plenković. Na upit novinara znači li to smanjenje trošarina, premijer je odgovorio da je i to moguće.
Na pitanje je li moguće dodatno snižavanje PDV-a na određene prehrambene proizvode te dodatno smanjenje poreznih opterećenja na plaće, kako bi građani lakše podnijeli svakodnevna poskupljenja, Plenković je odgovorio da je baš njegova Vlada u nekoliko krugova poreznih izmjena snižavala porez na dohodak i stalno povećavala broj obveznika koji su izašli iz poreznih škara.
Kad je u pitanju državni intervencionizam u cijene naftnih derivata, Vlada će do početka lipnja morati donijeti odluku o visini trošarina jer tada istječe 90 dana, na koliko je početkom ožujka snizila trošarine i to za 40 lipa na bezolovni motorni benzin i 20 lipa na dizelska goriva. Bez te odluke protekla dva i pol mjeseca cijene goriva bile bi još veće, pa će Vlada, ako ne želi naglo povećanje cijena, u lipnju morati produljiti svoju odluku, a ako se nastavi rast cijena, vjerojatno produljenje postojeće odluke neće biti dovoljno, nego će država morati dodatno posegnuti u proračun, kako bi olakšala život građanima.
Kad je odlučila smanjiti trošarine, Vlada je fiksirala i trgovačke marže koje za dizel i benzin ne smiju biti veće od 75 lipa po litri, a za plavi dizel je marža ograničena na 50 lipa.
Fiskalne mjere
Koliko se veliko posezanje u proračun od države traži, možda najbolje govori činjenica da je neposredno nakon tih Vladinih odluka benzin stajao 12,19 kuna po litri, dok je sada 1,64 kune skuplji, a dizelu je uz posljednje pojeftinjenje, cijena trenutno veća 76 lipa. Plavi dizel, za koji se trošarine ne naplaćuju, skuplji je 99 lipa.
Tadašnja intervencija države bila je vrijedna 152 milijuna kuna, a Vlada je i tada najavila da će, ako to bude potrebno ponovo reagirati i ublažiti udar inflacije na životni standard građana, posebice kad su u pitanju cijene energenata, prenosi Novi list.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega