Hrvatska
Nezaposlenost u Hrvatskoj u travnju ispod prosjeka EU-a!
Nezaposlenost u Europskoj uniji i eurozoni bila je nepromijenjena u travnju, a u Hrvatskoj spustila se ispod prosjeka Unije, prvi puta od početka pandemije covida 19, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.
Stopa nezaposlenosti u EU-u, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u travnju 6,2 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na ožujak, pokazuje izvješće Eurostata.
Promjena nije bilo ni u eurozoni, gdje se stopa nezaposlenosti u travnju zadržala na 6,8 posto.
U travnju prošle godine iznosila je 7,5 posto u EU i 8,2 posto u eurozoni.
Eurostat procjenjuje da je u travnju u EU bez posla bilo 13,264 milijuna građana, od čega njih 11,181 milijuna u eurozoni.
U odnosu na ožujak njihov se broj u EU smanjio za 89 tisuća, te za 96 tisuća u eurozoni.
U usporedbi s prošlogodišnjim travnjem manji je za 2,543 milijuna u EU, te za 2,175 milijuna u eurozoni.
Hrvatska u društvu Litve
Španjolska i Grčka i u travnju su bilježile dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, najviše u EU, od 13,3 odnosno 12,7 posto.
Slijedi Italija s 8,4 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u travnju iznosila 6,1 posto i bila je niža za 0,2 postotna boda nego u ožujku, prema revidiranom Eurostatovom podatku. Time se spustila ispod prosjeka Unije prvi puta od veljače 2020.
U travnju prošle godine iznosila je 8,2 posto.
Bez posla je u Hrvatskoj u travnju, prema Eurostatovim podacima, bilo 111 tisuća građana, dvije tisuće manje nego u mjesecu ranije. U odnosu na travanj 2021. njihov je broj smanjen za 37 tisuća.
Najbliža je Hrvatskoj po stopi nezaposlenosti u travnju Litva gdje je iznosila 6,2 posto.
Češka i dalje bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u EU-u, od 2,4 posto. Slijede Njemačka i Poljska s tri posto, te Malta s 3,1 posto.
Neznatni pad nezaposlenosti mladih
Blago je u travnju smanjena nezaposlenost u skupini građana u dobi do 25 godina, iskazana u padu stope nezaposlenosti u EU i eurozoni za 0,1 postotni pod u odnosu na ožujak, na 13,9 posto.
U prošlogodišnjem travnju iznosila je 18,4 posto u EU, te 18,6 posto u eurozoni.
Bez posla je u EU u travnju ove godine bilo 2,6 milijuna mladih, od čega 2,12 milijuna u eurozoni.
U usporedbi s ožujkom broj nezaposlenih smanjio se u EU za šest tisuća, a u eurozoni za tisuću.
U odnosu na prošlogodišnji travanj njihov je broj manji za 685 tisuća u EU, te za 555 tisuća u eurozoni.
Irska perspektiva
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše su stope nezaposlenosti mladih i u travnju bilježile Španjolske i Grčka, od 28,9 odnosno 36,8 posto.
Prate ih Italija i Švedska sa stopama nezaposlenosti među mladima od 23,8 odnosno 22,2 posto.
Stopa nezaposlenosti građana u skupini do 25 godine visoka je i u Portugalu i Slovačkoj, gdje je iznosila 19,9 odnosno 18,6 posto, pokazalo je izvješće.
Irska je u travnju Njemačkoj preotela poziciju zemlje s najnižom stopom nezaposlenosti mladih, od 5,6 posto. U Njemačkoj iznosila je 5,7 posto.
U skupini su i Malta i Nizozemska sa 6,8 odnosno 6,9 posto.
Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obavezne dostavljati Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija, koje ih dostavljaju na kvartalnoj razini.
U prvom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 15,9 posto, uz 23 tisuće mladih bez posla, pokazuju revidirane tablice Eurostata.
Hrvatska
Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice
Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.
Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.
“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.
I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.
Hrvatska
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.
Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.
“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.
Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«
U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.
Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.
Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.
Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.
Hrvatska
MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura
U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.
Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.
U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.
-
Hrvatska5 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…