Connect with us

Grad

PREDSTAVLJEN XV. SVEZAK ČASOPISA ARCHAEOLOGIA ADRIATICA Na ovim prostorima pastiri su vodili stoku u ispašu u planine još u 6. tisućljeću prije Krista

Objavljeno

-

Na ovim prostorima pastiri su vodili stoku u ispašu u planine još u 6. tisućljeću prije Krista

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru predstavio je u Svečanoj dvorani XV. svezak časopisa Archaeologia Adriatica, posvećen dugogodišnjoj profesorici na ovom Odjelu, sada u mirovini, prof. dr. sc. Sinevi Kukoč. Prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić, dugogodišnji pročelnik Odjela i nekadašnji rektor Sveučilišta u Zadru, zahvalio je ovom prilikom dr. Kukoč na samoprijegornom radu kojim je zadužila ovaj odjel i Sveučilište, ali i hrvatsku znanost u cjelini.

Prof. dr. sc. Sineva Kukoč rođena je 3. lipnja 1949. u Šibeniku. Dvopredmetni studij arheologije i povijesti umjetnosti studira na Filozofskom fakultetu u Zadru, kojeg uz nagradu rektora završava 1973. godine.  Godine 1990. na Odsjeku za arheologiju stječe status doktora znanosti. Godinu dana kasnije promovirana je u docenta, a 2010. stječe zvanje redovitog profesora, gdje dočekuje i umirovljenje u listopadu 2013. godine.

Osim u kolegijima o brončanom i željeznom dobu istaknula se radom na znanstvenom poslijediplomskom studiju Arheologija istočnog Jadrana te kolegijima o svetim mjestima i kultovima mrtvih na Jadranu. Terenska arheološka istraživanja i rekognosciranja vrlo aktivno provodi kroz sve faze svoje karijere, posebice kod Nadina i Ljupča. Od 1992. do 1994. bila je predstojnica Odsjeka za arheologiju, od 2009. do 2011. članica Senata Sveučilišta u Zadru, a od 2010. pa sve do umirovljenja 2013. voditeljica Katedre za prapovijest na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Objavila je i dvije zbirke poezije, Orfika i Za obou i oblak. Sve to i puno više može se pročitati u ovom svesku časopisa Archaeologia Adriatica.

Dr. sc. Marko Dizdar s Instituta za arheologiju u Zagrebu istaknuo je kako su i prva dva znanstvena članka u ovom broju, o žrtveniku na neolitičkom naselju u Smilčiću te duhovnoj kulturi neolitičkih zajednica istočnog Jadrana, svojevrstan hommage ovoj arheologinji, jer su usmjereni na simboliku pronađene građe, čemu je Kukoč posvetila svoje najznačajnije radove. Nakon njih slijede radovi o stočarstvu i prikupljanju soli, koja je bila ključna za stočare, a koji donose nove poglede povezane s arheozoološkim podacima.

Raspoloživa građa čija je analiza dala podatke o starosti koza i ovaca (duže su se održavale živima zbog mlijeka), kao i analiza zuba koja je dala dokaz o vođenju na ispašu u planinske pašnjake, pokazuje da  sredinom 6. tisućljeća pr. Kr. u sjevernoj Dalmaciji dolazi do promjene strategije gospodarenja stadom. Počinje sezonsko kretanje pastira između zimskih nizinskih i ljetnih planinskih pašnjaka, prerada mlijeka i proizvodnja sira popraćena pojavom posuđa specijaliziranog oblika i namjene, uvođenje novog tipa srpa koji je lakše održavati itd.

– Pojava kojoj sam i ja u djetinjstvu svjedočio, da pastiri iz Bosne dolaze napasati svoju stoku u Slavoniju, ima svoje korijene još u 6. tisućljeću prije Krista. Arheološki tragovi su izuzetno skromni i teško ih je prepoznati, ali ako ih povežete s arheozoološkim podacima, dobivaju se fascinantni rezultati, zanimljivi za neolitik ali i cijelu povijest, istaknuo je Dizdar.

U ovom broju između brojnih tema obrađene su i one o japodskim i liburnskim antropomorfnim privjescima, veličini ljudske populacije uz nadinsku nekropolu na temelju dobi preminulih, gdje veća smrtnost djece, odnosno niža prosječna dob u trenutku smrti upućuje na populacijski rast, kultu rimskih carica i princeza na tlu provincije Dalmacije, numizmatičkim svjedočanstvima mongolske najezde na šire područje Splita iz ožujka 1242. godine itd.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Grad

Deset odličja atletičara AK Alojzije Stepinac u Dubrovniku

Objavljeno

-

By

Na 6. Međunarodnom otvorenom prvenstvu Dubrovnika, na kojem je sudjelovalo preko 700 natjecatelja iz 28 klubova u više od 70 disciplina, atletičarke i atletičari AK Alojzije Stepinac iz Zadra osvojili su 10 medalja i tri četvrta mjesta.
Zlatne medalje osvojile su Paula Dominiković na 60 m, Petra Marasović u skoku u vis te Leona Petani na 800 m. Srebrne medalje pripale su Mihaelu Draževiću (kugla), štafeti 4×60 m limačice 2013. (Vita Gambiraža, Ita Halić, Ines Barančić, Iva Peroš) te Pauli Dominiković na 800 m. Brončana odličja osvojili su Matija Antišin u skoku u dalj, Tija Šestan na 60 m i Ines Barančić u dvije discipline – 60 m i skoku u dalj. Četvrta mjesta zauzeli su Lucija Ivon na 60 m, Rahela Miolović u bacanju kugle te Ita Halić na 60 m.
Uspješno su nastupili i ostali predstavnici kluba: Iva Peroš, Kate Bajlo, Roko Magaš, Iva Dražević, Zara Pašeta, Ina Grubešić, Aurora Ivulić, Sara Sturnela i Eva Torbarina.
„Ponosni smo na naše mlade sportaše koji su pokazali iznimnu borbenost i predanost. Ovi uspjesi rezultat su njihovog truda i zalaganja, kao i podrške koju smo dobili. Ogromne čestitke i zahvale našim domaćinima, Atletskom klubu Dubrovnik, na izvanrednoj organizaciji cjelokupnog natjecanja te prelijepom gostoprimstvu. U Dubrovniku se uvijek osjećamo kao da smo doma“, rekao je glavni klupski trener Slobodan Miolović.
Već u subotu, 26. listopada slijede nova atletska uzbuđenja. U organizaciji AK Alojzije Stepinac u Škabrnji će se održat Pojedinačno prvenstvo Hrvatske u krosu s više od 350 sudionika.

 
Nastavi čitati

Grad

Na Sveučilištu u Zadru 0tvoren Međunarodni znanstveni skup „Nikola Tommaseo: kulturni i geografski obzori“

Objavljeno

-

By

Povodom obilježavanja 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea (Šibenik, 1802. – Firenca, 1874. ) Odjel za talijanistiku Sveučilišta u Zadru organizirao je Međunarodni znanstveni skup „Nikola Tommaseo: kulturni i geografski obzori”, u partnerstvu sa Società Dante Alighieri – Comitato di Venezia, Società Dante Alighieri – Comitato di Zara, Società Dalmata di Storia Patria te u suradnji s Muzejom grada Šibenika.
Sudionike je uime Znanstveno-organizacijskog odbora danas na početku programa pozdravila pročelnica Odjela za talijanistiku izv. prof. dr. sc. Ana Bukvić, zahvaljujući domaćim i stranim izlagačima, posebice predsjedniku udruge Società Dante Alighieri – Comitato di Venezia dr. Brunu Crevato-Selvaggiju, predstavniku Società Dalmata di Storia Patria Carlu Ciprianiju, umirovljenom profesoru i talijanistu Živku Nižiću, prof. dr. sc. Nedjeljki Balić-Nižić te izv. prof. dr. sc. Bošku Knežiću, predsjedniku Udruge Società Dante Alighieri – Comitato di Zara.

Nakon izložbe Nikola Tommaseo u fondu Znanstvene knjižnice u Zadru, koju smo organizirali u svibnju te studentskog projekta Niccolò Tommaseo tra le due sponde dell’Adriatico, ponosni smo što ćemo ovaj niz događanja obilježavanja 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea zaključiti ovim skupom, i to upravo na Odjelu za talijanistiku, u zgradi koja je srce Sveučilišta u Zadru. Iako na Sveučilištu postoje suvremenije i uređenije dvorane, rijetke su s ovakvim pogledom, stoga smo odlučili upriličiti ovaj događaj u dvorani u kojoj generacije studenata talijanistike stječu svoja znanja. To je dvorana u kojoj se već desetljećima čitaju Dante, Petrarca, Boccaccio, Machiavelli, Goldoni i drugi pisci, istaknula je Bukvić.
Odjel za talijanistiku ponosno baštini dugu obrazovnu tradiciju podučavanja talijanskog jezika i književnosti te tradiciju proučavanja hrvatsko-talijanskih jezičnih, književnih i kulturnih prožimanja između dviju obala Jadrana. Doprinos istraživača Odjela za talijanistiku Sveučilišta u Zadr, izuzetan je i vrijedan, o čemu svjedoče brojne znanstvene monografije, znanstveni i stručni radovi objavljeni u Hrvatskoj i inozemstvu, znanstveni projekti, 14 izdanja međunarodnog znanstvenog skupa „Književnost, umjetnost, kultura između dviju obala Jadrana” s pripadajućim zbornicima te nedavno utemeljeni časopis SPONDE – Časopis za jezike, književnosti i kulture između dviju obala Jadrana.

Posebno mjesto u tim proučavanjima pripada Nikoli Tommaseu, slavnom Šibenčaninu, književniku, kritičaru, leksikografu, filozofu i prevoditelju. Njegov lik i djelo predmet su trajnog interesa filološke kritike do današnjih dana. Nikola Tommaseo neizostavno je ime i referenca u ostalim talijanističkim istraživanjima književnosti u Dalmaciji u 19. stoljeću. Ovaj skup razotkriva njegov doprinos kulturnoj i književnoj baštini Dalmacije u 19. stoljeću te baca svjetlo na odnose, utjecaje, odjeke i kolizije koje su imale dvije kulture u kontaktu, rekla je Bukvić.
Nakon izlaganja na Sveučilištu u Zadru sutrašnji dan posvećen je obilasku Šibenika te posjetu izložbi Tommaseove ostavštine u Muzeju grada Šibenika.
Skup je organiziran u okviru projekta Progetti di recupero, conservazione e valorizzazione del patrimonio culturale risalente alla Repubblica Serenissima di Venezia nell’Istria, nella Dalmazia e nell’area mediterranea, 2024 (Regione del Veneto), posvećenog obilježavanju 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea, središnje ličnosti dalmatinskog devetnaestog stoljeća. U okviru istog projekta održat će se znanstveni skupovi u prosincu u Rimu, a u siječnju u Veneciji.

 
Nastavi čitati

Grad

Izložba “Jedan svijet” u Providurovoj palači otvorena do 19. listopada 2024.

Objavljeno

-

By

Izložba – Jedan svijet- , postavljena u prosincu 2022. u Providurovoj palači pod kustoskom koncepcijom Branka Franceschija ostaje otvorena za posjetitelje još do kraja ovog tjedna.
Reprezentativna djela iz postava zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Zagreb mogu se razgledati uz slobodan ulaz zaključno sa subotom, 19.10.2024.
Radno vrijeme izložbenih prostora Providurove i Kneževe palače je od utorka do subote od 10 do 20 sati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu