U novom kongresnom centru hotela Pinija u Petrčanima ministar turizma i sporta Tonči Glavina i župan Zadarske županije Božidar Longin održali su sastanak s predstavnicima turističkog sektora Zadarske županije na temu unaprjeđenja dosadašnje suradnje te pripremu aktualnih i budućih aktivnosti u sklopu provedbe reforme upravljanja razvojem turizma. Sastanku su nazočili ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić i direktor HTZ-a Kristjan Staničić. 

Turistički sektor već niz godina ostvaruje značajne pozitivne pomake što nam potvrđuju i konkretni podaci o turističkom prometu, financijskim pokazateljima, kao i stalnom jačanju prepoznatljivosti Hrvatske kao jedne od najpoželjnijih destinacija svijeta. Rezultat je to intenzivnih aktivnosti svih dionika u sustavu uz kontinuiranu i stalnu podršku Vlade Republike Hrvatske.

“Značajan doprinos uspjehu hrvatskog turizma daje i turistički sektor Zadarske županije. Kako bismo nastavili kontinuitet ovih velikih rezultata, želimo i u nadolazećem razdoblju razvijati zajedničku suradnju s ciljem dodatnog unaprjeđenja hrvatskog turizma i uključivanja svih relevantnih dionika”, rekao je ministar turizma i sporta Glavina.

Prošlogodišnja turistička sezona je vrlo dobro odrađena, u Zadarskoj županiji je tijekom 2024. godine ostvareno 2.176.004 dolazaka i 15.425.005 noćenja. Tako je tijekom 2024. godine ostvareno 6 % više dolazaka te 1 % više noćenja od 2023. godine. Tijekom prva dva mjeseca 2025. godine ostvareno je nešto više od 25.000 dolazaka i preko 82.000 noćenja.

“U luke kojima upravlja Lučka uprava Zadar tijekom 2024. godine uplovilo je ukupno 230 kruzera. Ostvarena je i premašena brojka od 200.000 putnika s kruzera u jednoj kalendarskoj godini. Još je jedna naša luka izuzetno uspješna – Zračna luka Zadar u kojoj se tijekom 2024. godine povećao broj putnika za 29,46 % u odnosu na 2023. godinu. Ukupno je zračnom lukom prošlo 1.593.413 putnika”, rekao je župan Longin dodajući da je Programom potpora u turizmu koji naša Županija provodi predviđeno poticanje i sufinanciranje razvoja turističkih manifestacija i projekta koje promoviraju Zadarsku županiju s ciljem obogaćivanja i poboljšanja turističke ponude. 

“Provedba doprinosi promociji kulturne i povijesne baštine; poboljšanju, obogaćivanju turističke ponude te produženju turističke sezone; razvoju kongresnog, ruralnog i ostalih selektivnih oblika turizma; poboljšanju kvalitete; podizanju vrijednosti turističke destinacije; posebno potiče stvaranje cjelogodišnje ponude proizvoda i doživljaja utemeljenih na tradiciji kulture i turizma; međunarodno promoviranje turističke ponude Zadarske županije. U ovoj smo godini za spomenute potpore osigurali 127.000,00 eura”, dodao je župan.

Iduća dva dana diljem Hrvatske očekuju se velike količine kiše. Zbog toga je Državni hidrometeorološki zavod izdao posebno priopćenje:

Kiša i dalje pada u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Nakon nekoliko kišnih dana, nastavlja se oborinska epizoda uz dotok vlažnog zraka u sklopu ciklone koja se od južne Italije vrlo sporo premještala u Jadransko more. Prizemna ciklona će se tijekom petka i subote postupno popuniti, no na vremensku situaciju će utjecati visinski ciklonalni vrtlog koji zahvaća Jadransko more, Balkanski i južni dio Apeninskog poluotoka i u sklopu kojeg će nam nastaviti pritjecati zrak bogat vlagom.

Do nedjelje se očekuje obilna kiša, osobito na području Dinarida.

Nestabilno vrijeme s dugotrajnim oborinama na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine traje već neko vrijeme, čime je površina tla već visoko zasićena vodom. Navedeno je zabilježeno EUMETSAT-ovim satelitom i prikazano sljedećom kartom koja prikazuje iznimno visoko stanje vlažnosti tla od 26. ožujka 2025.:

Visoka vlažnost površinskog sloja tla uzrokuje da sva količina oborine koja pada na takvo zasićeno tlo direktno otječe u vodotok i doprinosi povećanju protjecanja, odnosno vodostaja nizvodno.

S obzirom na prognoziran nastavak kišnog razdoblja na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom sljedećih nekoliko dana, ostvarene oborine bi mogle uzrokovati značajno podizanje vodostaja svih pritoka rijeke Save, a naročito njenih desnih pritoka – Una, Kupa, Dobra, Mrežnica, Korana, Bosna, Vrbas, itd. Uslijed povećanih dotoka sa svih pritoka doći će i do povećanog dotoka rijeke Save u njenom srednjem i donjem dijelu toka u Hrvatskoj.

Hidrološke postaje na navedenim rijekama bi mogle doseći značajne stupnjeve obrane od poplava, što će prvenstveno ovisiti o ostvarenoj oborini na pojedinim slivovima.

Napominjemo da je pozornost potrebno usmjeriti na Kupu s pritocima, donji dio toka Une, te srednji i donji dio toka Save jer će se prema sadašnjim prognozama nastavak oborine dogoditi na njihovim slivnim područjima.

Iako rijeka Neretva utječe u Jadran u Hrvatskoj, većina njenog sliva se nalazi u Bosni i Hercegovini. Njihova nadležna Agencija za vodno područje Jadranskog mora jučer je izdala upozorenje o mogućim poplavama za donji dio sliva Neretve s očekivanim vrhom vodnog vala 29/30. ožujka 2025. što posljedično znači da je moguć je porast vodostaja i na hrvatskom dijelu Neretve.

Od utorka 1. travnja 2025. slijedi stabilnije vrijeme s manje ili nimalo oborina te smirivanje i opadanje vodostaja u gornjim dijelovima slivova. Naše prognoze i upozorenja se redovito osvježavaju te preporučamo da ih redovito pratite te se pridržavate uputa i preporuka nadležnih žurnih službi.

Obilježavanje Dana Sveučilišta u Zadru danas je nastavljeno susretom studenata i zadarskih  srednjoškolaca „Meet and mingle” u prostoru Providurove palače. Šesnaest sveučilišnih odjela na zanimljiv i pristupačan način, kroz interaktivne aktivnosti, upoznalo je srednjoškolce s predmetom svoga rada, na način da im to bude pristupačno i da ih se što više uključi u njih.

Studenti su u ulozi informatora srednjoškolcima kao potencijalnim budućim studentima odgovarali na sva pitanja vezana za studentski život i studijske programe. Odjel za etnologiju i antropologiju tako je predstavio 3D print izdanje tradicionalne igre Mlin, Odjel za hispanistiku i iberske studije nudio je učenje riječi uz kreiranje okvira za Instagram, a Odjel za klasičnu filologiju predstavio je papirusne svitke s poznatim izrekama.

Oni koji su željeli mogli su naučiti osnovne fraze ruskog jezika, glagoljicu, običaje u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj ili nešto o snimanju zemlje i podmorja dronovima. Naravno, glavni dio bio je onaj neformalni „mingle” u kojem su se učenici mogli družiti i produbljivati svoja poznanstva.