Connect with us

Hrvatska

Cijene u susjedstvu: Mlijeko i gorivo najskuplje u Hrvatskoj

Objavljeno

-

Mjesecima se već nosimo s poskupljenjem hrane, goriva, inflacijom… Vlada je intervenirala određenim mjerama – smanjenjem trošarina i PDV-a, no cijene su i dalje previsoke za mnoge građane. Dobre vijesti ne stižu ni iz vana. Naime, Europska komisija je još u svibnju najavila da nas čeka još teških mjeseci. Europska komisija procjenjuje da će inflacija u europodručju dosegnuti vrhunac u drugom kvartalu ove godine i popeti se na 6,9 posto, a onda bi trebala početi postupno padati i spustiti se na 2,7 posto sljedeće godine.

No, kakva je situacija u Hrvatskoj u odnosu na susjedne države? Plaćamo li osnove namirnice više ili manje nego susjedi? Posjetili smo nekoliko trgovačkih lanaca i izabrali nekoliko namirnica koje svi redovito kupujemo te ih usporedili s cijenama u susjedstvu.

Cijene namirnica

U Hrvatskoj ćemo za litru suncokretovog ulja izdvojiti oko 2.50 eura, a Slovenci će to platiti ipak nešto više 2.99 eura. Ulje najskuplje plaćaju Srbi i to po cijeni od 3.04 eura, a najjeftinije je u BiH – 1.70 eura. Litra najjeftinijeg maslinovog ulja kojeg smo pronašli na policama hrvatskih trgovina košta 4.39 eura, a slična cijena je i u susjednoj Sloveniji – 4.47 eura.

Litra mlijeka najskuplja je u Hrvatskoj, a košta 1 euro. Najjeftinije je u Sloveniji – 0.79 eura. U BiH litra mlijeka košta 0.95 eura, a slična je cijena i u Srbiji, 0.97 eura. Hrvatska najviše plaća i kruh – 1.6 eura. Najjeftiniji je u Srbiji gdje obični bijeli kruh od 700  grama košta 0.42 eura, a u BiH je 0.93 eura.

Izvor : N1

Usporedili smo još neke cijene u Hrvatskoj s onima u Sloveniji. Osim mlijeka, u Sloveniji je jeftiniji i kilogram brašna koji susjedi plaćaju 0.65 eura, a u Hrvatskoj košta 0.97 eura. Slovenci će manje platiti i kilogram krumpira – 0.79 eura. U Hrvatskoj je za kilogram krumpira potrebno izdvojiti 0.93 eura.

Osjetna je razlika kod jabuka. U Hrvatskoj kilogram najjeftinijih jabuka košta 0.80 eura, a u Sloveniji je gotovo dvostruko skuplje – 1.59 eura. Cijena pakiranja od 10 komada jaja gotovo je ista: u Hrvatskoj košta 1.73 eura, a u Sloveniji 1.69 eura.

Cijene goriva

Mjesecima variraju i cijene goriva, a analiza N1 pokazala je da je gorivo najjeftinije u BiH. Tako u susjednoj BiH benzin košta 1.55 eura po litri. U Srbiji je cijena malo viša, 1.61 euro po litri, a benzin najviše plaćaju Hrvati i to po cijeni od 1.80 eura po litri.

Izvor : N1

Dizel je također najskuplji u Hrvatskoj i košta 1.74 eura po litri. U Srbiji košta 1.71 euro po litri, a dizel je najjeftiniji u BiH po cijeni od 1.55 eura po litri.

Što se tiče autoplina, u Hrvatskoj košta 1.04 eura po litri, u Srbiji 0.94 eura po litri, a u BiH je 0.91 eura po litri.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice

Objavljeno

-

Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.

Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.

“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.

I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…

Objavljeno

-

By

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.

Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.

“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.

Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura

Objavljeno

-

By

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.

Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu