Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Najveći izazov je kako istovremeno sačuvati otoke i otočanima omogućiti dostojanstven život na njima

Objavljeno

-

Na Sveučilištu u Zadru danas je otvorena međunarodna znanstvena konferencija 18th “Islands of the World” Conference – „Islands: Nature and Culture“, koja se organizira u okviru međunarodnog udruženja International Small Islands Studies Association (ISISA) za proučavanje malih otoka.

Hrvatska je država s preko 1.200 otoka, od kojih je oko 50 stalno naseljeno. Malim otocima, po većini svjetskih klasifikacija, pripadaju i svi hrvatski otoci, koji su bogati kulturnom baštinom i raznolikim arheološkim nalazištima. Ta su područja prirodno-geografski fenomeni koji imaju važnu ulogu u suvremenom društveno-gospodarskom razvoju, pri čemu prevladava razvoj turizma.

– Program konferencije je, nema dvojbe, iznimno bogat. Vidljivo je da ćete malim otocima znanstveno “prošetati” s različitih gledišta, da ćete tu složenu temu razmotriti kroz dioptriju različitih disciplina, da ćete sebi i nama svojim znanstveno-kritičkim pogledima olakšati razumijevanje, a kreativnim idejama pomoći u otvaranju vidika kako sačuvati i kako oživjeti te morske ukrase diljem svijeta, rekla je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske, premijeru Andreju Plenkoviću i njegovom izaslaniku, državnom tajniku Šimi Erliću, na tome što su problematiku malih otoka, koji su specifičnost Hrvatske, ocijenili vrijednom pokroviteljstva.

Predsjednica organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Anica Čuka rekla je kako je organizacija skupa bila izazovna, budući da se prije šest mjeseci nije moglo znati hoće li uopće biti održana uživo, dok neki na kraju nisu ni došli zbog ratnih zbivanja u Ukrajini. Predsjednik ISISA-e Godfrey Baldacchino rekao je kako nema boljeg mjesta za znanstvenu konferenciju o otocima od ovoga, iz kojega puca pogled na otoke. Sudionici neće samo izlagati o njima, već će se terenskim radom i odlascima na Pag i Dugi otok upoznati s njihovom povezanosti s kopnom.

– Studije o otocima su uvijek studije mobilnosti – zbog odvojenosti od kopna život na otocima je izazovniji i skuplji. Zanimljiva je i činjenica da je gradsko središte Zadra nekada bilo otok, a tek kasnije povezan s kopnom, rekao je Baldacchino, nakon čega je u zanimljivom eksperimentu, čitajući slova abecede i tražeći sudionike s otoka i iz zemalja koji počinju određenim slovom, doznao da među sudionicima ima otočana iz mnogih kontinenata i krajeva, od Kanade, SAD-a, Newfoundlanda, Južne Amerike, Italije, Velike Britanije, Danske, Ujedinjenih Arapskih Emirata… do Tajvana, Japana, Australije i Polinezije.

Posljednjih desetljeća hrvatski otoci zahvaćeni su brojnim negativnim procesima, kao što su depopulacija, starenje stanovništva i gospodarska transformacija, koji su ugrozili njihov održivi razvoj, ali i mnoge važne tradicijske kulturne krajolike.

Državni tajnik Šime Erlić, koji je konferenciju otvorio uime premijera Andreja Plenkovića, rekao je kako su otoci ovoj vladi područje od posebnog interesa, no to ne znači da se svi otočni problemi mogu jednostavno riješiti.

– Iako u posljednjih 10 godina imamo rast broja stanovnika na našim naseljenim otocima, zbog krize s pandemijom i energentima došli smo do trenutka u kojemu život na otoku postaje nepodnošljivo težak. Najveći izazov je kako na jednu stranu očuvati prirodnu baštinu i ekosustav, a na drugu omogućiti ljudima dostojanstven život, što znači ulaganja i privlačenje investitora. Je li uopće moguće privući mlade obitelji da žive na otocima? Sve su to pitanja koja traže nimalo lagane odgovore, nadam se da ćete dio njih pronaći na ovoj konferenciji, rekao je Erlić.

Europarlamentarac Tonino Picula rekao je kako Europska unija dugo nije htjela razmatrati posebni status otoka, no stvari su se pomakle s mrtve točke, posebice nakon usvajanja Deklaracije o pametnim otocima. Otočani, poručio je Picula, najbolje znaju što otocima treba.

Na konferenciji o svjetskim otocima s izlaganjima sudjelovat će 120 znanstvenika i drugih sudionika iz Hrvatske i gotovo svih kontinenata. Terenski dio konferencije s pratećim predavanjima održat će se na otocima Pagu, Ugljanu i Dugom otoku. Pokrovitelj znanstvenog skupa je Vlada Republike Hrvatske, a financijsku potporu dala je Zadarska županija.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu