ZADAR / ŽUPANIJA
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Najveći izazov je kako istovremeno sačuvati otoke i otočanima omogućiti dostojanstven život na njima
Na Sveučilištu u Zadru danas je otvorena međunarodna znanstvena konferencija 18th “Islands of the World” Conference – „Islands: Nature and Culture“, koja se organizira u okviru međunarodnog udruženja International Small Islands Studies Association (ISISA) za proučavanje malih otoka.
Hrvatska je država s preko 1.200 otoka, od kojih je oko 50 stalno naseljeno. Malim otocima, po većini svjetskih klasifikacija, pripadaju i svi hrvatski otoci, koji su bogati kulturnom baštinom i raznolikim arheološkim nalazištima. Ta su područja prirodno-geografski fenomeni koji imaju važnu ulogu u suvremenom društveno-gospodarskom razvoju, pri čemu prevladava razvoj turizma.
– Program konferencije je, nema dvojbe, iznimno bogat. Vidljivo je da ćete malim otocima znanstveno “prošetati” s različitih gledišta, da ćete tu složenu temu razmotriti kroz dioptriju različitih disciplina, da ćete sebi i nama svojim znanstveno-kritičkim pogledima olakšati razumijevanje, a kreativnim idejama pomoći u otvaranju vidika kako sačuvati i kako oživjeti te morske ukrase diljem svijeta, rekla je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske, premijeru Andreju Plenkoviću i njegovom izaslaniku, državnom tajniku Šimi Erliću, na tome što su problematiku malih otoka, koji su specifičnost Hrvatske, ocijenili vrijednom pokroviteljstva.
Predsjednica organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Anica Čuka rekla je kako je organizacija skupa bila izazovna, budući da se prije šest mjeseci nije moglo znati hoće li uopće biti održana uživo, dok neki na kraju nisu ni došli zbog ratnih zbivanja u Ukrajini. Predsjednik ISISA-e Godfrey Baldacchino rekao je kako nema boljeg mjesta za znanstvenu konferenciju o otocima od ovoga, iz kojega puca pogled na otoke. Sudionici neće samo izlagati o njima, već će se terenskim radom i odlascima na Pag i Dugi otok upoznati s njihovom povezanosti s kopnom.
– Studije o otocima su uvijek studije mobilnosti – zbog odvojenosti od kopna život na otocima je izazovniji i skuplji. Zanimljiva je i činjenica da je gradsko središte Zadra nekada bilo otok, a tek kasnije povezan s kopnom, rekao je Baldacchino, nakon čega je u zanimljivom eksperimentu, čitajući slova abecede i tražeći sudionike s otoka i iz zemalja koji počinju određenim slovom, doznao da među sudionicima ima otočana iz mnogih kontinenata i krajeva, od Kanade, SAD-a, Newfoundlanda, Južne Amerike, Italije, Velike Britanije, Danske, Ujedinjenih Arapskih Emirata… do Tajvana, Japana, Australije i Polinezije.
Posljednjih desetljeća hrvatski otoci zahvaćeni su brojnim negativnim procesima, kao što su depopulacija, starenje stanovništva i gospodarska transformacija, koji su ugrozili njihov održivi razvoj, ali i mnoge važne tradicijske kulturne krajolike.
Državni tajnik Šime Erlić, koji je konferenciju otvorio uime premijera Andreja Plenkovića, rekao je kako su otoci ovoj vladi područje od posebnog interesa, no to ne znači da se svi otočni problemi mogu jednostavno riješiti.
– Iako u posljednjih 10 godina imamo rast broja stanovnika na našim naseljenim otocima, zbog krize s pandemijom i energentima došli smo do trenutka u kojemu život na otoku postaje nepodnošljivo težak. Najveći izazov je kako na jednu stranu očuvati prirodnu baštinu i ekosustav, a na drugu omogućiti ljudima dostojanstven život, što znači ulaganja i privlačenje investitora. Je li uopće moguće privući mlade obitelji da žive na otocima? Sve su to pitanja koja traže nimalo lagane odgovore, nadam se da ćete dio njih pronaći na ovoj konferenciji, rekao je Erlić.
Europarlamentarac Tonino Picula rekao je kako Europska unija dugo nije htjela razmatrati posebni status otoka, no stvari su se pomakle s mrtve točke, posebice nakon usvajanja Deklaracije o pametnim otocima. Otočani, poručio je Picula, najbolje znaju što otocima treba.
Na konferenciji o svjetskim otocima s izlaganjima sudjelovat će 120 znanstvenika i drugih sudionika iz Hrvatske i gotovo svih kontinenata. Terenski dio konferencije s pratećim predavanjima održat će se na otocima Pagu, Ugljanu i Dugom otoku. Pokrovitelj znanstvenog skupa je Vlada Republike Hrvatske, a financijsku potporu dala je Zadarska županija.
ZADAR / ŽUPANIJA
KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot gostuju u Zadru
U sklopu Književne frankofonije, projekta Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, u Hrvatskoj će ovih dana gostovati belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot, čiji je nagrađeni prvijenac Krave gospodina Burbura na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević.
U Zadru će tako u utorak, 19. studenog, u 17:30 u Kazalištu lutaka autori gostovati uz prevoditeljicu Maju Peterlić, te uz glazbenu pratnju multimedijalnog umjetnika Roberta Vodanovića Čopora. Program se izvodi u suradnji s Odjelom za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru. Vodit će ga Vanda Mikšić, inicijatorica i voditeljica cijeloga projekta, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić.
U Splitu je susret s autorima i prevoditeljicom predviđen u srijedu, 20. studenog, u 20h u Francuskoj alijansi.
Zagrebačka će publika imati priliku susresti Nicolasa Hanota već u petak, 15. studenog, u 17h na Interliberu (paviljon 7). S njim će o romanu razgovarati Maja Peterlić.
Poeziju Laurence Vielle publika će moći čuti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u četvrtak, 21. studenog, u 18h. Poseban je program za učenike XVIII. gimnazije predviđen u petak, 22. studenog u KIC-u. Oba programa vodit će Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Lee Kovács.
Projekt Književne frankofonije pokrenut je ove godine povodom 20. obljetnice promatračkoga statusa Republike Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije kako bi se raznovrsnoj publici predstavili frankofonske autori i autorice te osvijestila činjenica da se književnost na francuskom jeziku piše i izvan Francuske, odnosno da je taj jezik prisutan na pet kontinenata te da su na njemu napisana brojna djela kanadske, belgijske, švicarske, marokanske, libanonske, senegalske, haićanske i mnogih drugih književnosti.
U ožujku je u sklopu projekta u Hrvatskoj gostovao kanadski autor Larry Tremblay, a u svibnju Makenzy Orcel, pisac haićanskog porijekla koji živi u Parizu i čiji je roman Une somme humaine glasovima zadarskih i zagrebačkih studenata francuskog jezika i književnosti prošle godine proglašen hrvatskim izborom za Nagradu Goncourt. U prosincu je predviđena i tribina koja će okupiti ugledne medijatorice i medijatore (prevodioce, urednike i sveučilišne profesore) književnosti pisanih na francuskom jeziku.
Iako se izvode uživo, svi se programi snimaju u svrhu izrade dokumentarnog filma posvećenog recepciji frankofonskih književnosti u Hrvatskoj. Snimatelj je student Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Sebastijan Borovčak. Film će premijerno biti projiciran u ožujku, tijekom mjeseca frankofonije 2025.
Partneri Centra za knjigu u izvođenju ovih programa su Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, Kazalište lutaka Zadar, Francuska alijansa Split, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, XVIII. gimnazija, Kulturno informativni centar (KIC), Wallonie-Bruxelles International (WBI) i Edicije Božičević.
FB: Književna frankofonija
Laurence Vielle (Bruxelles, 1968.) belgijska je pjesnikinja i glumica. Nakon studija romanske filologije na Katoličkom sveučilištu u Louvainu i glume na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu posvećuje se pisanju, ali i govorenju tekstova, budući da je za nju poezija stvar usmenosti. Poezija kao akcija. Autorica je dvanaest knjiga, a među najnovijim naslovima valja spomenuti: Domo de Poezia: Bouteilles à la mer (2018., 2023.), Billets d’où (2023.), Renaître, suivi de Murmuration pour une pluie d’oiseaux (2023.), Dernier trein / Laatste train (2022.) Za svoje je stihove višestruko nagrađivana: za prvu su je zbirku nagradile Francuska zajednica (1998.) i Federacija Wallonie-Bruxelles (2020.); dobitnica je velike nagrade Akademije Charles Cros za zbirku Ouf ! (Maelström, 2015.), književne nagrade Scam Belgique (2016.), nagrade Découvreurs (2017.), nagrade kritike (2018.) za najbolju autoricu (tekst predstave burning). Piše za scenu i radio (uvijek za uho). Osmišljava predstave i performanse na temelju napisanih riječi prikupljenih tijekom književnih rezidencija u raznim gradovima. U razdoblju 2016.-2017. izabrana je za nacionalnu pjesnikinju (www.poetenational.be), što je poetičko-politički pokušaj da se oslabe jezične granice i preko poezije progovori o aktualnosti Belgije. Gostovala je na brojnim festivalima i književnim događanjima, često vodi književne radionice i rado recitira stihove drugih pjesnikinja i pjesnika.
Nicolas Hanot rođen je nekoliko mjeseci prije pada Berlinskoga zida. Diplomirao je francuski i romanske jezike i književnosti na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. U Sloveniji i Hrvatskoj više je godina radio kao lektor francuskog jezika, ali i kulturni ataše. Njegov prvijenac, Krave gospodina Burbura (Les vaches de Monsieur Burbur), objavljen 2022., dobitnik je nagrade René Fallet (2023.). Roman je na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević (2024.).
Krave gospodina Burbura: Imaginarna država Slomenija upravo je izabrala novoga predsjednika, radikalnog desničara priprosta nastupa koji, ne libeći se nasilnog ponašanja i grubog eliminiranja protivnika, počinje provoditi strahovladu donoseći ishitrene odluke. Time ne samo da postaje omražen kod sunarodnjaka i u susjednim zemljama već i dovodi u pitanje ugled svoje zemlje u očima europskih čelnika. Njegovi potezi osobito teško pogađaju mlade ljude jer prijete njihovu školovanju i ostvarenju ambicija, a nevjerojatna naredba da se duž cijele istočne granice države podigne željezna ograda kao „zaštita zemlje, a time i Unije, od upada imigranata” stvara niz problema pograničnom stanovništvu. Novonastala se situacija slama na seljaku Touneu Burburu kojemu spomenuta ograda prepolovi imanje i odsiječe ga od njegovih dviju krava. Burburu ne preostaje ništa drugo doli iznaći načina da ih, po svaku cijenu, vrati…
Maja Peterlić (1979.) diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti te magistrirala na poslijediplomskom stručnom prevoditeljskom studiju, smjer francuski jezik, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi stručne tekstove iz područja kulture te beletristiku. Radila je kao urednica područja književnosti u časopisu Vijenac Matice Hrvatske i kao diplomat u Veleposlanstvu RH u Alžiru. Od 2004. zaposlena je na HRT-u; danas kao radijska urednica i novinarka uređuje i vodi emisije o kulturi i umjetnosti na Trećem programu. Članica je Hrvatske sekcije frankofonskih novinara i promotorica frankofonskih kultura u RH, a 2017. proglašena je Veleposlanicom francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj.
ZADAR / ŽUPANIJA
SVEUČILIŠTE / U “Srijedom u sridu” 20. studenoga izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić
Sveučilište u Zadru poziva na predstavljanje znanstvenika u sklopu ciklusa „Srijedom u sridu“. U srijedu, 20. studenoga 2024. s početkom u 18 sati u novom Studentskom domu, Puta Stanova 1 a predstavljamo izv. prof. dr. sc. Marijanu Tomić s Odjela za informacijske znanosti i iz Centra za istraživanje glagoljaštva.
Znanstvenica izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić vodi nas u svijet glagoljaštva i digitalne transformacije povijesnih rukopisa.
Svake treće srijede u mjesecu poslušajte karijere i priče koje inspiriraju..
ZADAR / ŽUPANIJA
Novi projekt financiran iz NPOO-a: U Lišanima uskoro izgradnja školske sportske dvorane
U Lišanima Ostrovičkim svečano je obilježen Dan općine i blagdan nebeskog zaštitnika sv. Nikole Tavelića. Uz vijećnike, svečanoj sjednici Općinskog vijeća su nazočili brojni uzvanici, uz ostale župan Zadarske županije Božidar Longin, zamjenik župana Šime Vicković, gradonačelnici i načelnici susjednih jedinica lokalne samouprave (JLS-a) te mještani Lišana.
U uvodnom obraćanja predsjednik Općinskog vijeća Karlo Martin Kalcina zahvalio je svima na dolasku te izrazio nadu da će se zajedništvom vijećnika i općinske administracije nastaviti raditi na korist svih mještana, dok je općinski načelnik Zvonimir Mijić govorio o najvažnijim projektima koji su provedeni u proteklom razdoblju – od uređenja nerazvrstanih cesta, dječjeg igrališta, modernizacije javne rasvjete, do podizanja iznosa učeničkih stipendija.
Posebno je pohvalio braniteljsku poljoprivrednu zadrugu Agro-Lišane koja je krenula s modernizacijom opreme kroz nacionalne natječaje te bi u narednom razdoblju trebala iskoristiti puni potencijal novoizgrađenog sustava navodnjavanja Lišansko polje veličine 240 hektara, kojeg je sredstvima iz EU fondova izgradila Zadarska županija.
Načelnik Mijić je ujedno najavio da bi uskoro trebala biti gotova projektna dokumentacija za novi dječji vrtić, a u suradnji sa Zadarskom županijom pokrenut je projekt izgradnje sportske dvorane za osnovnu školu Ivana Gorana Kovačića koja će biti financirana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
Župan Božidar Longin istaknuo je kako Zadarska županija itekako prati zbivanja u JLS-ima na svom području pružajući potporu razvojnim projektima lokalne samouprave.
„Naše razvojne agencije uvijek su na usluzi jedinicama lokalne samouprave kao potpora za pripremu projekta za prijavu na natječaje za sredstva EU, a što je ova Općina više puta i iskoristila. Sinergija je ključna za razvoj te će lokalna samouprava uvijek imati našu potporu za sve svoje kvalitetne razvojne projekte. Naravno, za ostvarenje svih tih projekata morate imati snažnog partnera, a mi ga imamo u Vladi RH koja je uvijek podrška u našim projektima“, poručio je župan koji je tom prigodom uručio ugovor u vrijednosti od 20 tisuća eura za projekte izgradnje prometnica na području Općine Lišane Ostrovičke.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana ago
KAD I KAMO U SHOPPING? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana ago
SVEUČILIŠTE / U srijedu komemoracija za akademika Luka Paljetka
-
magazin5 dana ago
VEČERAS U BENKOVCU: “Kad udari južina” u Domu kulture
-
Hrvatska5 dana ago
Hoće li od sljedeće godine padati cijene nekretnina? Evo što kaže agentica