Hrvatska
“Svaki hrvatski grad treba pokušati iskoristiti svaki euro iz europskih fondova”
Predsjednik Republike Zoran Milanović u utorak je, na Svečanoj sjednici riječkog Gradskoga vijeća u povodu Dana sv. Vida i Dana grada, poručio da Rijeka ali i svi hrvatski gradovi trebaju iskoristiti svaki mogući euro iz europskih fondova.
Rijeka je, kazao je, dobra, ide naprijed, imala je uspone i padove, otvoren je hrvatski grad.
Spomenuo je i prošlost, odnose s Mađarima, “Riječku krpicu”, dodavši da ne vidi “ništa zlo u u tome kada Mađari organiziraju izložbu o Mađarima na moru”, da je to danas drukčije, da je Rijeka hrvatski grad.
Nastavio je da se u austro-ugarsko vrijeme u Hrvatsku i BiH ulagalo isključivo koliko je odgovaralo Beču i Pešti, da smo imali status kolonije.
“U vrijeme bivše države, one Jugoslavije, vlast je ipak bila naša, i naša po republikama, bila je domaća, a to je imalo prednosti i nedostatke. Prednost je to što si svoj gazda, a nedostatak što si malo izoliran i ustvari se provincijaliziraš”, kazao je.
Naglasio je i da smo sada u EU te da smo u devet godina povukli 47 milijardi kuna više nego smo uplatili tj. pet milijardi kuna na godinu.
“Kada se makne novac koji ide u poljoprivredu, ustvari u socijalni fond, od kojeg nema nekog dinamičnog razvoja, ostaje par milijardi kuna na godinu koje Hrvatska dobiva više u odnosu na ono što plaća, a to je trećina zagrebačkog proračuna”, naveo je.
Milanović je ocijenio da je to “ustvari strašno malo” s obzirom na to koliko dajemo, jer smo se odrekli dijela suvereniteta, kojeg smo, kaže, prenijeli da bismo nešto više dobili. “Moramo jako paziti da u toj kalkulaciji nešto ne zeznemo i da se opet ne izgubimo i da ne radimo za tuđe interese”, dodao je.
Rekao je i da svaki hrvatski grad treba pokušati iskoristiti svaki euro iz europskih fondova, tek nakon toga možemo reći koliko smo zaista bili uspješni.
Želim vam da budete dobra i poštena vlast koja jako vodi računa o javnim nabavama. Svaka sumnjiva javna nabava podriva i uništava ionako jadno raspoloženje i povjerenje građana u poštenje i kompetentnost vlasti. Želim vam da budete nemilosrdni, gusari u izvlačenju europskog novca, da završite velike projekte u Rijeci, poručio je.
Naglasio je doprinos ministra Butkovića i resornog ministarstva “koji solidno radi svoj posao i iza kojega stoje neki od najvećih projekata, bez kojih bi cijela slika izgledala lošije”.
Butković: Rijeka najjača luka sjevernog Jadrana, gospodarsko i prometno središte
Ministar mora, prometa i infrastrukture i izaslanik predsjednika Vlade Oleg Butković rekao je da je Rijeka napreduje te je na pravom putu da postane najjača luka sjevernog Jadrana, gospodarsko i prometno središte.
Danas se u Rijeci provode mnogi projekti na lučkom području jer smo prije šest godina zajedno sjeli i zaključili da bez obzira na političke opcije moramo zajedno raditi, a rezultat toga su ostvareni projekti, kao što je novi terminal na Zagrebačkoj obali te državna cesta 403 u izgradnji. S tim i s prethodnim projektima završit ćemo cijeli riječki prometni prsten i rijetko koji grad će imati prometnu infrastrukturu kao Rijeka, rekao je.
Gradonačelnik Marko Filipović najavio je da će se u narednom razdoblju ritam grada dodatno ubrzati, navodeći gradnju novih vrtića, novog autobusnog kolodvora, nastavak smanjivanja gradskog prireza te završetak drugih projekata, od nove bolnice za ženu i dijete, nove marine do obnova broda Galeb, pročišćivača na Delti…
Na sjednici su dodjeljena javna priznanja Grada Rijeke, a Nagradu Grada Rijeke za životno djelo dobio je akademik Elso Kuljanić, za izniman doprinos znanosti, visokom obrazovanju, proizvodnom strojarstvu i razvoju Sveučilišta u Rijeci.
Iz Ministarstva obrazovanja već su ranije najavili da dane provedene u štrajku učiteljima, nastavnicima i profesorima neće platiti, a učenicima će se nastavna godina produljiti za onoliko dana koliko je trajao štrajk.
Učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova u znanosti i visokom obrazovanju idu u štrajk, najprije jednodnevni u srijedu, a ne ispune li se njihovi zahtjevi, barem tri od traženih pet, štrajk će se nastaviti koliko god trebalo, pa takve najave nesumnjivo podsjećaju na one s kojima je prije šest godina započeo do tada najveći štrajk u obrazovnim ustanovama, piše Večernji list.
“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegova završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, planiramo progresivan štrajk tako da svaki sljedeći biti širi ili dublji, u svakom slučaju drukčiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva, to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, poručio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.
U resornom ministarstvu pak smatraju kako razloga za štrajk nema.
Štoviše, poručuju da su zaposleni u sustavu obrazovanja ostvarili više od 60 posto kumulativnog povećanja. Drugim riječima, učitelju u osnovnoj školi koji je bez napredovanja prosječna plaća od 2019. godine narasla je 67 posto te ona sada iznosi 1481 euro. Isti taj učitelj, računajući prosječne plaće, 2019. godine imao je 886 eura, godinu kasnije 955 eura, a 2021. godine njegova prosječna plaća iznosila je 1028. Plaća je nastavila rasti, bez obzira na to što učitelj od 2019. godine nije napredovao, pa je 2023. godine ona iznosila 1257 eura, a 2024. godine 1487 eura. Za razliku od učitelja koji nije napredovao u sustavu, onaj učitelj osnovne škole koji je od 2019. godine do danas napredovao do učitelja savjetnika, zadnjeg stupnja napredovanja, bilježi rast prosječne plaće od 70 posto. Naime 2019. godine učitelju savjetniku prosječna plaća iznosila je 1133 eura, godinu kasnije 1228 eura, 2023. godine prosječna plaća savjetnika iznosila je 1602 eura, a ove godine u siječnju učiteljima savjetnicima isplaćena je prosječna plaća od 1928 eura, piše Večernji list.
U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te sada iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto pa je prosječna isplaćena plaća u siječnju ove godine iznosila 1790 eura, a nastavniku savjetniku u srednjoj školi 71 posto – pa sada prosječna plaća iznosi 1995 eura. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju danas iznosi 3178 eura. Lani je redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna plaća iznosila 3152 eura, a medijalna 3135 eura. Istom redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna isplaćena plaća 2019. godine iznosila je 2162 eura. Prosječna plaća asistenta na fakultetima 2019. godine iznosila je 882 eura, 2020. godine 897 eura, lani je prosječna plaća bila 1367, a danas prosječna plaća asistenta iznosi 1389 eura.
“Čak i za vrijeme korona-krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. Ako sada govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što nam pokazuje da je usprkos inflaciji povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno. Uz to, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, poručuju iz Ministarstva obrazovanja.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.
“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.
“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.
U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.
“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.
Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.
Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.
Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.
U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.
Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Nestabilno će biti i za vikend.
U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.
Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.
Još hladnije početkom novog tjedna.
U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.
Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti
FOTO / Nadbiskup Zgrablić na svetkovinu sv. Josipa predvodio misno slavlje u Svećeničkom domu
NADIN / Policija provela akciju nadzora teretnih vozila i autobusa na A1. Evo što su sve zatekli…
